Izjava za javnost pokreta Mi Smo Univerza

Mi Smo Univerza je pokret slovenskih akademskih građana koji će se, kako sami kažu, baviti “kritikom aktualnih ideologija suvremenog kapitalizma” poštivajući “politička načela egalitarnosti, solidarnosti i direktne demokracije.” Njihovu izjavu za javnost objavljenu 23. ožujka 2011. donosimo u cijelosti.


Mi Smo Univerza je pokret studenata, sveučilišne radne snage i svih koji su ovako ili onako povezani s intelektualnom produkcijom (koja nije ograničena jedino na sveučilište kao instituciju). Pokret je nastao kao odgovor na potrebu da se djelovanje različitih formalnih i neformalnih organizacija, studentskih društava i školskih sindikata koje je dosada bilo ograničeno na kritičke analize vladinih dokumenata vezanih uz školstvo i osvještavanje javnosti, poveže i politički artikulira. Osnovna teorijska orijentacija MSU-a je kritika aktualnih ideologija suvremenog kapitalizma pri čemu su naša osnovna politička načela egalitarnost, solidarnost i direktna demokracija. Cilj MSU-a je stvoriti sustav obrazovanja i teorijske produkcije pomoću kojeg će se moći osmisliti povijesne alternative društveno-političkom sustavu koji se temelji na socijalnoj nejednakosti, konkurentnosti, tehnokratskom elitizmu i poduzetničkom idiotizmu


Iskreniji oblik Smjernica razvoja visokog školstva u Sloveniji otkriva aktualno izvješće OECD-a, nego li popularniji Nacionalni program visokog školstva i Znanstveno-inovacijska strategija, a obilježene su užim povezivanjem visokog školstva s gospodarstvom (tj. podređenost načina organiziranja i sadržaja visokog školstva potrebama i zahtjevima poslodavaca), financijalizacijom studija (stroži uvjeti dobivanja stipendija, nacrti studentskih kredita, ukidanjem državnog subvencioniranja doktorskih studija), razbijanjem kolektivne organizacije sveučilišne radne snage i daljnjom prekarizacijom njihovog načina rada (prijedlog izlaza iz sustava javnih službenika), uvođenjem ekonomskih kriterija za mjerenje kvalitete i uspješnosti visokog obrazovanja (inovativnost mjerena brojem patenata, doprinos konkurentnosti i dodanoj vrijednosti po zaposlenom, akumulacija ljudskog kapitala).


Budući da su političke elite kapitulirale pred pritiscima OECD-a, EU-a i međunarodnih ekonomskih i financijskih organizacija; budući da akademske elite nisu bile u stanju kritički promisliti ideologije inovativnosti, konkurentnosti, fleksibilnosti, ljudskog kapitala i društva znanja; budući da su tek s nekoliko prolivenih krokodilskih suza prihvatili imperative fleksibilnog tržišta radne snage, povećanja konkurentnosti i stvaranja poduzeća od sveučilišta, mi studenti i sveučilišni radnici preuzeli smo na sebe pružanje političkog otpora i kritičkog promišljanja. S javnim djelovanjem počinjemo sutra, 24. ožujka u 16.30 sati na Filozofskom fakultetu gdje ćemo raspravljati o studentskom i honorarnom radu, prekarizaciji sveučilišnog rada, fragmentaciji i atomizaciji sveučilišne radne snage, odnosu sveučilišta i tržišta radne snage, osiromašenju akademskog i javnog diskurza i vladinih nacrta kojima bi se sveučilišta pretvorilo u poduzeća, saznati o iskustvima borbe za javno i besplatno obrazovanje u Hrvatskoj te tražiti način učinkovitog političkog odgovora na nabrojene probleme, u solidarnosti s ostalim prekarnim radnicima i radnicama te međunarodnim studentskim pokretima i pokretima sveučilišnih radnika.


Sa slovenskog prevela Ivana Brklje

Vezani članci

  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 29. ožujka 2022. Danska planira dati utočište Ukrajincima, a Sirijce poslati doma Olakšavanje integracije ukrajinskih izbjeglica u dansko društvo odvija se usporedno s pojačanim naporima da se sirijske izbjeglice trenutno nastanjene u Danskoj vrati u ratnu zonu, ukazujući na rasističku intonaciju migrantskih politika u Europi.
  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi Povodom četrdesetogodišnjice Krležine smrti, specijalno izdanje Jutarnjeg lista donosi intervju s Igorom Mandićem, koji ikonoklastički prebire po Krležinom liku i djelu još od zbirke Zbogom, dragi Krleža iz 1988. godine. Mandić denuncira Krležu upisujući mu ideološko inzistiranje na vulgarnoj koncepciji društveno angažirane uloge književnosti. Time se pridružuje „antitotalitarnim“ moralističkim čitanjima koja, zakrivena tobožnjom književnom ekspertizom, manje govore o književnosti, a više o perspektivama liberalne inteligencije.
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim Demontirajući mitove liberalnog pristupa umjetnosti, Katja Praznik u svojoj knjizi Art Work: Invisible Labour and the Legacy of Yugoslav Socialism mapira kulturno-umjetničku povijest socijalističke Jugoslavije iz vizure koja umjetnost prije svega promišlja kao područje rada. Kulturno-umjetnička proizvodnja u prvoj se dekadi u većoj mjeri odvija pod okriljem centralizirane države, potom kroz dvije dekade u decentraliziranom smjeru, a od 1970-ih se sve više liberalizira. Umjetnici_e radnici_e postaju socijalistički_e poduzetnici_e ─ sve prekarniji_e i sve manje zaposleni_e ─ a umjetnost se iz područja rada i društvene kulture seli u mitski univerzum individualiziranog stvaranja i slobode: barem za one koji si tu slobodu mogu priuštiti. U tom rastakanju socijalističkog modela kulture nemalu ulogu imala je i tzv. alternativna scena, koja je iz vlastitih srednjoklasnih ukotvljenosti zdušno prihvaćala liberalne kulturne reforme.
  • 23. prosinca 2021. Skoro dva štrajka u povijesti Hollywooda U moru štrajkova i drugih radničkih akcija diljem svijeta koje je dodatno potaknula pandemija COVID-19 i popratne fluktuacije u globalnim lancima opskrbe, odrazivši se u intenzifikaciji eksploatacije radne snage i pogoršanju radnih uvjeta, napose je indikativna namjera IATSE-a, jedinog preostalog sindikata koji okuplja filmske radnice i radnike ispod crte, da po prvi puta u više od stotinu godina postojanja pokrene štrajk. Iako je u konačnici postignut dogovor sa zapošljavateljima, uvid u strukturu glasovanja članstva ukazuje na ogromno tinjajuće nezadovoljstvo i akcijsku spremnost radnica i radnika, čemu je u ovoj industriji komparabilan tek posljednji masovni holivudski štrajk iz 1945. godine, koji je kulminirao Krvavim petkom.
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu“ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve