Izjava za javnost pokreta Mi Smo Univerza

Mi Smo Univerza je pokret slovenskih akademskih građana koji će se, kako sami kažu, baviti “kritikom aktualnih ideologija suvremenog kapitalizma” poštivajući “politička načela egalitarnosti, solidarnosti i direktne demokracije.” Njihovu izjavu za javnost objavljenu 23. ožujka 2011. donosimo u cijelosti.


Mi Smo Univerza je pokret studenata, sveučilišne radne snage i svih koji su ovako ili onako povezani s intelektualnom produkcijom (koja nije ograničena jedino na sveučilište kao instituciju). Pokret je nastao kao odgovor na potrebu da se djelovanje različitih formalnih i neformalnih organizacija, studentskih društava i školskih sindikata koje je dosada bilo ograničeno na kritičke analize vladinih dokumenata vezanih uz školstvo i osvještavanje javnosti, poveže i politički artikulira. Osnovna teorijska orijentacija MSU-a je kritika aktualnih ideologija suvremenog kapitalizma pri čemu su naša osnovna politička načela egalitarnost, solidarnost i direktna demokracija. Cilj MSU-a je stvoriti sustav obrazovanja i teorijske produkcije pomoću kojeg će se moći osmisliti povijesne alternative društveno-političkom sustavu koji se temelji na socijalnoj nejednakosti, konkurentnosti, tehnokratskom elitizmu i poduzetničkom idiotizmu


Iskreniji oblik Smjernica razvoja visokog školstva u Sloveniji otkriva aktualno izvješće OECD-a, nego li popularniji Nacionalni program visokog školstva i Znanstveno-inovacijska strategija, a obilježene su užim povezivanjem visokog školstva s gospodarstvom (tj. podređenost načina organiziranja i sadržaja visokog školstva potrebama i zahtjevima poslodavaca), financijalizacijom studija (stroži uvjeti dobivanja stipendija, nacrti studentskih kredita, ukidanjem državnog subvencioniranja doktorskih studija), razbijanjem kolektivne organizacije sveučilišne radne snage i daljnjom prekarizacijom njihovog načina rada (prijedlog izlaza iz sustava javnih službenika), uvođenjem ekonomskih kriterija za mjerenje kvalitete i uspješnosti visokog obrazovanja (inovativnost mjerena brojem patenata, doprinos konkurentnosti i dodanoj vrijednosti po zaposlenom, akumulacija ljudskog kapitala).


Budući da su političke elite kapitulirale pred pritiscima OECD-a, EU-a i međunarodnih ekonomskih i financijskih organizacija; budući da akademske elite nisu bile u stanju kritički promisliti ideologije inovativnosti, konkurentnosti, fleksibilnosti, ljudskog kapitala i društva znanja; budući da su tek s nekoliko prolivenih krokodilskih suza prihvatili imperative fleksibilnog tržišta radne snage, povećanja konkurentnosti i stvaranja poduzeća od sveučilišta, mi studenti i sveučilišni radnici preuzeli smo na sebe pružanje političkog otpora i kritičkog promišljanja. S javnim djelovanjem počinjemo sutra, 24. ožujka u 16.30 sati na Filozofskom fakultetu gdje ćemo raspravljati o studentskom i honorarnom radu, prekarizaciji sveučilišnog rada, fragmentaciji i atomizaciji sveučilišne radne snage, odnosu sveučilišta i tržišta radne snage, osiromašenju akademskog i javnog diskurza i vladinih nacrta kojima bi se sveučilišta pretvorilo u poduzeća, saznati o iskustvima borbe za javno i besplatno obrazovanje u Hrvatskoj te tražiti način učinkovitog političkog odgovora na nabrojene probleme, u solidarnosti s ostalim prekarnim radnicima i radnicama te međunarodnim studentskim pokretima i pokretima sveučilišnih radnika.


Sa slovenskog prevela Ivana Brklje

Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve