Očitovanja Pravnog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Fakultetska vijeća Pravnog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu ovih su dana donijela očitovanja povodom upućivanja prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru. Vijeća oba fakulteta izrazila su spremnost da se obustavi nastavu tijekom narednog semestra u slučaju da se prijedloge zakona usvoji.


Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Fakultetsko vijeće


Na temelju članka 152. Statuta Sveučilišta u Zagrebu Medicinskog fakulteta, Fakultetsko vijeće je na sjednici održanoj dana 28.06.2011. godine donijelo sljedeći


ZAKLJUČAK


I. Prijedlozi Nacrta Zakona o sveučilištu, Nacrta zakona o visokom obrazovanju i Nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti sadrže veliki broj odredbi protivnih Ustavu Republike Hrvatske, nedostataka, manjkavosti i nedorečenosti te ih treba povući iz daljnjeg postupka radi izbjegavanja neprocjenjivih šteta za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.

II. Fakultetsko vijeće ustraje i dalje na svojem Zaključku usvojenim na sjednici od 03.05.2011. godine kojim su dane pojedinačne primjedbe na odredbe Nacrta zakona o sveučilištu i Nacrta zakona o visokom obrazovanju, a koje nisu usvojene u prijedlozima zakona.

III. Podržava se mišljenje Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu u kojima su posebno izdvojene protuustavne i manjkave odredbe u Nacrtima zakona koje predlagatelj niti u jednom dijelu nije uvažio.

IV. Predlaže se Senatu Sveučilišta u Zagrebu da na prvoj sljedećoj sjednici Senata u ime svih sastavnica zatraži da:

  • Vlada RH povuče prijedloge zakona,

  • donese odluku o objavi odgode početka akademske godine 2011./2012. dok Vlada Republike Hrvatske ne povuče prijedloge zakona

  • se do daljnjega obustavi izvođenje nastave na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu ako se zakoni usvoje,

  • javno objavi mišljenje i stavove Sveučilišta o zakonima odmah nakon završetka sjednice od 05. srpnja 2011. te

  • poduzme daljnje odgovarajuće aktivnosti usmjerene na obustavljanje daljnjeg postupka donošenja zakona.



  • Zagreb, 29. lipnja 2011.


    OČITOVANJE VIJEĆA
    PRAVNOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU


    povodom upućivanja prijedloga Zakona o sveučilištu,
    Zakona o visokom obrazovanju
    i Zakona o znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru


    Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske usvojila je prijedloge Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti.

    Tijekom proteklih mjeseci, sveučilišna zajednica javno je iznijela nebrojene argumentirane stručne primjedbe na sadržaj tih prijedloga i način njihove pripreme. Vlada je prijedloge uputila u saborsku proceduru, a da se na te primjedbe nije ni osvrnula.

    Na sjednici održanoj 11. svibnja 2011., Senat Sveučilišta u Zagrebu, vršno predstavničko tijelo najvećeg i najstarijeg hrvatskog sveučilišta, jednoglasno je zaključio da navedeni nacrti nisu prikladni za upućivanje u zakonodavnu proceduru zbog, između ostalog, sljedećih razloga:

  • mnoge ključne odredbe tih prijedloga krše ustavna jamstva o autonomiji sveučilišta i pravu sveučilišta da samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom kao i ustavna jamstva akademskih sloboda,

  • ugrožava se funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja,
  • predložena rješenja dovela bi do smanjene dostupnosti visokog obrazovanja građanima,

  • pogoduje se interesima privatnog sektora na štetu javnih sveučilišta,

  • zakoni bi doveli do pada kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja te nekonkurentnosti hrvatskih studenata, nastavnika i istraživača u Europskom visoko-obrazovnom i istraživačkom prostoru,

  • za provedbu zakona ne postoje dovoljna proračunska sredstva.


  • Ovi razlozi pomno su obrazloženi u očitovanju Sveučilišta u Zagrebu kao i u očitovanjima mnogih njegovih sastavnica (www.unizg.hr).

    Senat je na istoj sjednici ponovio spremnost Sveučilišta u Zagrebu, koja je već bila višekratno izražena, na suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa na izradi transparentne nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja temeljem koje se treba donijeti novi zakonodavni okvir u ovom području.

    Navedeni zaključci Senata sukladni su rezultatima široke javne rasprave provedene tijekom protekla dva mjeseca. Na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, barem dvadeset i pet vijeća fakulteta i akademija provelo je raspravu o nacrtima. U raspravi su sudjelovale stotine sveučilišnih nastavnika i predstavnika asistenata i studenata. Gotovo sva fakultetska vijeća kategorički su zatražila povlačenje nacrta prijedloga zakona. Nijedno fakultetsko vijeće nije ih podržalo. Premda se u javnosti mogu čuti tvrdnje da zakone najviše kritiziraju pripadnici društveno-humanističkog i umjetničkog područja, njihovo povlačenje jednako su jasno zatražili i fakulteti iz područja biomedicinskih i prirodno-tehničkih znanosti, kao što su npr. Medicinski fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Medicinski fakultet u Rijeci, Tehnički fakultet u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci ili Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i mnogi drugi. Rasprava u fakultetskim vijećima je sveučilišni referendum o prijedlozima zakona na kojem su oni ogromnom većinom glasova odbijeni (www.universitas.hr).

    Dana 25. svibnja 2011., predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, stožerne nacionalne znanstvene i kulturne institucije, upozorilo je da su zakoni neprikladni za daljnju proceduru te zatražilo izradu nacionalne strategije temeljem koje bi se donijeli novi zakoni (www.hazu.hr). To je učinilo i Društvo sveučilišnih nastavnika, Hrvatska akademija pravnih znanosti i druge ugledne akademske institucije u državi.

    Dana 15. lipnja 2011., Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu zauzeo je stajalište da su nacrti u ovom obliku neprihvatljivi te napomenuo da se zakoni u ovom području trebaju donositi temeljem nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja.

    Dekani i profesori pravnih fakulteta, među njima i najugledniji hrvatski stručnjaci za ustavno pravo, te mnogi uvaženi suci, odvjetnici i drugi pravnici, u mnogo navrata su argumentirano javno upozoravali da su nacrti prijedloga zakona sastavljeni protivno važećim propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću te da su očito protivni Ustavom zajamčenoj autonomiji sveučilišta i akademskim slobodama, o čemu već postoje ustaljena stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske.

    Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 2. lipnja 2011., ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Radovan Fuchs, obećao je uspostaviti sa Sveučilištem u Zagrebu dijalog o postojećim nacrtima i započeti suradnju s hrvatskom sveučilišnom zajednicom na izradi nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja. O tome je održana i zajednička konferencija za novinstvo ministra i rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Alekse Bjeliša, na kojoj su i ministar i rektor javno izrazili spremnost na suradnju.

    Umjesto suradnje uslijedila je nezapamćena medijska difamacija čitave sveučilišne zajednice. Ona se sadržajno podudarala s reakcijama kojima su ministar i drugi dužnosnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odgovarali na kritike nacrta, a vremenski se podudarala s upućivanjem nacrta u proceduru. Javno obezvrjeđivanje i stigmatiziranje čitave sveučilišne zajednice s pravom je prepoznato kao zastrašivanje i ocrnjivanje onih koji su se usudili kritizirati nacrte zakona. Ministar, koji dobro poznaje prilike u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, nije povukao konzekvence za takve ocjene niti se ogradio od generalizacija uperenih protiv čitave sveučilišne zajednice. Upravo suprotno, iskoristio ih je kao opravdanje za upućivanje prijedloga zakona u Vladinu, a potom i u saborsku proceduru.

    Bez ikakvog odgovora na mnogobrojne argumentirane kritike akademske zajednice, Vlada je usvojila prijedloge zakona.

    Takvo postupanje Vlade izraz je prijezira prema hrvatskoj akademskoj zajednici.
    Upućivanjem nacrta prijedloga zakona bez očitovanja o mnogobrojnim argumentiranim stručnim primjedbama, prestala je svaka nada u dijalog između Vlade i sveučilišta o ovim prijedlozima.

    Slijedom toga, obavještavamo naše studente te akademsku i opću javnost o sljedećem:

  • Sadržaj prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti takav je da se oni ne mogu popravljati amandmanima u saborskoj proceduri. Način njihove pripreme i upućivanja u proceduru takav je da se na njemu ne može ništa graditi.

  • Stoga, ako prijedlozi navedenih zakona ne budu povučeni iz zakonodavne procedure odnosno ako budu usvojeni, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastava u akademskoj godini 2011./2012. neće započeti.

  • Ovisno o budućem razvoju događaja, još u ovoj akademskoj godini će se, nakon konzultacija s predstavnicima studenata, poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu izvođenja nastave, ako bi one bile kratkoročno nužne da bi se spriječila trajna šteta koja će za sustav hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti nastati usvajanjem navedenih zakona.

  • Nastavnici i suradnici Fakulteta sudjelovat će u različitim legitimnim javnim iskazima nezadovoljstva zbog ponašanja Vlade prema hrvatskoj akademskoj zajednici i hrvatskoj pravnoj struci.

  • Vijeće izražava razumijevanje i solidarnost s kolegicama i kolegama koji, unatoč nezapamćenom političkom pritisku na sveučilište i napadu na pravo njegovih pripadnika da kritiziraju rad Vlade, nastoje na različite načine javno iskazati stavove sveučilišne zajednice o neustavnim prijedlozima zakona i metodama kojima se oni nastoje usvojiti.

  • Vijeće odbacuje pokušaje Vlade da svoje vlastite ciljeve koje namjerava postići ovim zakonima opravda pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatski zakonodavni okvir za znanost i visoko obrazovanje potpuno je usklađen s pravom Europske unije. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraživanje i poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, otvoreni su i odmah zatvoreni prije pet godina. U tim kao i u mnogim drugim poglavljima pristupnih pregovora savjesno su i predano sudjelovali profesori našega fakulteta te mnogi drugi sveučilišni profesori. Zakonskim prijedlozima koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, Hrvatska se ne približava europskim standardima. Upravo suprotno, mnoga rješenja sadržana u tim prijedlozima kao i način njihove pripreme viđena su u mnogim državama jugoistočne Europe u kojima su slične promjene zakonskog okvira dovele do uništenja javnog obrazovanja na korist privatnih učilišta koja pružaju neadekvatno obrazovanje.

  • Vijeće očekuje da će Senat Sveučilišta u Zagrebu u vezi svega navedenog žurno donijeti odgovarajuće odluke.


  • Vijeće izražava punu spremnost Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na suradnju u autentičnim reformama zakonskog uređenja sustava visokog obrazovanja i znanosti. Nastavnici i suradnici našega fakulteta surađivali su i surađuju u izradi brojnih zakona. Vrlo rado će surađivati i u izradi zakona koji se tiču njihovog vlastitog poziva.

    Kao i čitava sveučilišna zajednica, nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu očekuju samo to da se u visokom obrazovanju i znanosti kao područjima od prvorazrednog javnog interesa i ključne važnosti za razvoj Hrvatske, promjene zakonskog okvira pripremaju:
  • temeljem transparentnog strateškog očitovanja o postojećem stanju, ciljevima i raspoloživim sredstvima, a ne temeljem unaprijed nametnutog zakonskog teksta uz prikrivanje ciljeva i sredstava kojima se oni žele postići;

  • u konstruktivnom i argumentiranom javnom dijalogu s akademskom zajednicom, a ne u atmosferi u kojoj će se na argumente odgovarati klevetama i podvalama, u kojoj će se javnost obmanjivati o tome da je akademska zajednica propisno konzultirana, da prijedlozima podršku daju europske ili međunarodne institucije ili da ih podupiru hrvatski znanstvenici u inozemstvu;

  • s ciljem ostvarivanja općeg dobra, a ne pogodovanja partikularnim i privatnim interesima.


  • Ovu odluku Vijeće je donijelo jednoglasno.

    Vijeće Pravnog fakulteta
    Sveučilišta u Zagrebu

    Vezani članci

    • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
    • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
    • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
    • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
    • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
    • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
    • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
    • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
    • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve