Očitovanja Pravnog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Fakultetska vijeća Pravnog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu ovih su dana donijela očitovanja povodom upućivanja prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru. Vijeća oba fakulteta izrazila su spremnost da se obustavi nastavu tijekom narednog semestra u slučaju da se prijedloge zakona usvoji.


Sveučilište u Zagrebu
Medicinski fakultet
Fakultetsko vijeće


Na temelju članka 152. Statuta Sveučilišta u Zagrebu Medicinskog fakulteta, Fakultetsko vijeće je na sjednici održanoj dana 28.06.2011. godine donijelo sljedeći


ZAKLJUČAK


I. Prijedlozi Nacrta Zakona o sveučilištu, Nacrta zakona o visokom obrazovanju i Nacrta zakona o znanstvenoj djelatnosti sadrže veliki broj odredbi protivnih Ustavu Republike Hrvatske, nedostataka, manjkavosti i nedorečenosti te ih treba povući iz daljnjeg postupka radi izbjegavanja neprocjenjivih šteta za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.

II. Fakultetsko vijeće ustraje i dalje na svojem Zaključku usvojenim na sjednici od 03.05.2011. godine kojim su dane pojedinačne primjedbe na odredbe Nacrta zakona o sveučilištu i Nacrta zakona o visokom obrazovanju, a koje nisu usvojene u prijedlozima zakona.

III. Podržava se mišljenje Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta i Senata Sveučilišta u Zagrebu u kojima su posebno izdvojene protuustavne i manjkave odredbe u Nacrtima zakona koje predlagatelj niti u jednom dijelu nije uvažio.

IV. Predlaže se Senatu Sveučilišta u Zagrebu da na prvoj sljedećoj sjednici Senata u ime svih sastavnica zatraži da:

  • Vlada RH povuče prijedloge zakona,

  • donese odluku o objavi odgode početka akademske godine 2011./2012. dok Vlada Republike Hrvatske ne povuče prijedloge zakona

  • se do daljnjega obustavi izvođenje nastave na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu ako se zakoni usvoje,

  • javno objavi mišljenje i stavove Sveučilišta o zakonima odmah nakon završetka sjednice od 05. srpnja 2011. te

  • poduzme daljnje odgovarajuće aktivnosti usmjerene na obustavljanje daljnjeg postupka donošenja zakona.



  • Zagreb, 29. lipnja 2011.


    OČITOVANJE VIJEĆA
    PRAVNOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU


    povodom upućivanja prijedloga Zakona o sveučilištu,
    Zakona o visokom obrazovanju
    i Zakona o znanstvenoj djelatnosti u saborsku proceduru


    Dana 21. lipnja 2011., Vlada Republike Hrvatske usvojila je prijedloge Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanstvenoj djelatnosti.

    Tijekom proteklih mjeseci, sveučilišna zajednica javno je iznijela nebrojene argumentirane stručne primjedbe na sadržaj tih prijedloga i način njihove pripreme. Vlada je prijedloge uputila u saborsku proceduru, a da se na te primjedbe nije ni osvrnula.

    Na sjednici održanoj 11. svibnja 2011., Senat Sveučilišta u Zagrebu, vršno predstavničko tijelo najvećeg i najstarijeg hrvatskog sveučilišta, jednoglasno je zaključio da navedeni nacrti nisu prikladni za upućivanje u zakonodavnu proceduru zbog, između ostalog, sljedećih razloga:

  • mnoge ključne odredbe tih prijedloga krše ustavna jamstva o autonomiji sveučilišta i pravu sveučilišta da samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju u skladu sa zakonom kao i ustavna jamstva akademskih sloboda,

  • ugrožava se funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja,
  • predložena rješenja dovela bi do smanjene dostupnosti visokog obrazovanja građanima,

  • pogoduje se interesima privatnog sektora na štetu javnih sveučilišta,

  • zakoni bi doveli do pada kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja te nekonkurentnosti hrvatskih studenata, nastavnika i istraživača u Europskom visoko-obrazovnom i istraživačkom prostoru,

  • za provedbu zakona ne postoje dovoljna proračunska sredstva.


  • Ovi razlozi pomno su obrazloženi u očitovanju Sveučilišta u Zagrebu kao i u očitovanjima mnogih njegovih sastavnica (www.unizg.hr).

    Senat je na istoj sjednici ponovio spremnost Sveučilišta u Zagrebu, koja je već bila višekratno izražena, na suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa na izradi transparentne nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja temeljem koje se treba donijeti novi zakonodavni okvir u ovom području.

    Navedeni zaključci Senata sukladni su rezultatima široke javne rasprave provedene tijekom protekla dva mjeseca. Na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, barem dvadeset i pet vijeća fakulteta i akademija provelo je raspravu o nacrtima. U raspravi su sudjelovale stotine sveučilišnih nastavnika i predstavnika asistenata i studenata. Gotovo sva fakultetska vijeća kategorički su zatražila povlačenje nacrta prijedloga zakona. Nijedno fakultetsko vijeće nije ih podržalo. Premda se u javnosti mogu čuti tvrdnje da zakone najviše kritiziraju pripadnici društveno-humanističkog i umjetničkog područja, njihovo povlačenje jednako su jasno zatražili i fakulteti iz područja biomedicinskih i prirodno-tehničkih znanosti, kao što su npr. Medicinski fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Medicinski fakultet u Rijeci, Tehnički fakultet u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci ili Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i mnogi drugi. Rasprava u fakultetskim vijećima je sveučilišni referendum o prijedlozima zakona na kojem su oni ogromnom većinom glasova odbijeni (www.universitas.hr).

    Dana 25. svibnja 2011., predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, stožerne nacionalne znanstvene i kulturne institucije, upozorilo je da su zakoni neprikladni za daljnju proceduru te zatražilo izradu nacionalne strategije temeljem koje bi se donijeli novi zakoni (www.hazu.hr). To je učinilo i Društvo sveučilišnih nastavnika, Hrvatska akademija pravnih znanosti i druge ugledne akademske institucije u državi.

    Dana 15. lipnja 2011., Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu zauzeo je stajalište da su nacrti u ovom obliku neprihvatljivi te napomenuo da se zakoni u ovom području trebaju donositi temeljem nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja.

    Dekani i profesori pravnih fakulteta, među njima i najugledniji hrvatski stručnjaci za ustavno pravo, te mnogi uvaženi suci, odvjetnici i drugi pravnici, u mnogo navrata su argumentirano javno upozoravali da su nacrti prijedloga zakona sastavljeni protivno važećim propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću te da su očito protivni Ustavom zajamčenoj autonomiji sveučilišta i akademskim slobodama, o čemu već postoje ustaljena stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske.

    Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 2. lipnja 2011., ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Radovan Fuchs, obećao je uspostaviti sa Sveučilištem u Zagrebu dijalog o postojećim nacrtima i započeti suradnju s hrvatskom sveučilišnom zajednicom na izradi nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja. O tome je održana i zajednička konferencija za novinstvo ministra i rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Alekse Bjeliša, na kojoj su i ministar i rektor javno izrazili spremnost na suradnju.

    Umjesto suradnje uslijedila je nezapamćena medijska difamacija čitave sveučilišne zajednice. Ona se sadržajno podudarala s reakcijama kojima su ministar i drugi dužnosnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odgovarali na kritike nacrta, a vremenski se podudarala s upućivanjem nacrta u proceduru. Javno obezvrjeđivanje i stigmatiziranje čitave sveučilišne zajednice s pravom je prepoznato kao zastrašivanje i ocrnjivanje onih koji su se usudili kritizirati nacrte zakona. Ministar, koji dobro poznaje prilike u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, nije povukao konzekvence za takve ocjene niti se ogradio od generalizacija uperenih protiv čitave sveučilišne zajednice. Upravo suprotno, iskoristio ih je kao opravdanje za upućivanje prijedloga zakona u Vladinu, a potom i u saborsku proceduru.

    Bez ikakvog odgovora na mnogobrojne argumentirane kritike akademske zajednice, Vlada je usvojila prijedloge zakona.

    Takvo postupanje Vlade izraz je prijezira prema hrvatskoj akademskoj zajednici.
    Upućivanjem nacrta prijedloga zakona bez očitovanja o mnogobrojnim argumentiranim stručnim primjedbama, prestala je svaka nada u dijalog između Vlade i sveučilišta o ovim prijedlozima.

    Slijedom toga, obavještavamo naše studente te akademsku i opću javnost o sljedećem:

  • Sadržaj prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti takav je da se oni ne mogu popravljati amandmanima u saborskoj proceduri. Način njihove pripreme i upućivanja u proceduru takav je da se na njemu ne može ništa graditi.

  • Stoga, ako prijedlozi navedenih zakona ne budu povučeni iz zakonodavne procedure odnosno ako budu usvojeni, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastava u akademskoj godini 2011./2012. neće započeti.

  • Ovisno o budućem razvoju događaja, još u ovoj akademskoj godini će se, nakon konzultacija s predstavnicima studenata, poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu izvođenja nastave, ako bi one bile kratkoročno nužne da bi se spriječila trajna šteta koja će za sustav hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti nastati usvajanjem navedenih zakona.

  • Nastavnici i suradnici Fakulteta sudjelovat će u različitim legitimnim javnim iskazima nezadovoljstva zbog ponašanja Vlade prema hrvatskoj akademskoj zajednici i hrvatskoj pravnoj struci.

  • Vijeće izražava razumijevanje i solidarnost s kolegicama i kolegama koji, unatoč nezapamćenom političkom pritisku na sveučilište i napadu na pravo njegovih pripadnika da kritiziraju rad Vlade, nastoje na različite načine javno iskazati stavove sveučilišne zajednice o neustavnim prijedlozima zakona i metodama kojima se oni nastoje usvojiti.

  • Vijeće odbacuje pokušaje Vlade da svoje vlastite ciljeve koje namjerava postići ovim zakonima opravda pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatski zakonodavni okvir za znanost i visoko obrazovanje potpuno je usklađen s pravom Europske unije. Pregovori za poglavlje 25. Znanost i istraživanje i poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, otvoreni su i odmah zatvoreni prije pet godina. U tim kao i u mnogim drugim poglavljima pristupnih pregovora savjesno su i predano sudjelovali profesori našega fakulteta te mnogi drugi sveučilišni profesori. Zakonskim prijedlozima koje je Vlada uputila u saborsku proceduru, Hrvatska se ne približava europskim standardima. Upravo suprotno, mnoga rješenja sadržana u tim prijedlozima kao i način njihove pripreme viđena su u mnogim državama jugoistočne Europe u kojima su slične promjene zakonskog okvira dovele do uništenja javnog obrazovanja na korist privatnih učilišta koja pružaju neadekvatno obrazovanje.

  • Vijeće očekuje da će Senat Sveučilišta u Zagrebu u vezi svega navedenog žurno donijeti odgovarajuće odluke.


  • Vijeće izražava punu spremnost Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na suradnju u autentičnim reformama zakonskog uređenja sustava visokog obrazovanja i znanosti. Nastavnici i suradnici našega fakulteta surađivali su i surađuju u izradi brojnih zakona. Vrlo rado će surađivati i u izradi zakona koji se tiču njihovog vlastitog poziva.

    Kao i čitava sveučilišna zajednica, nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu očekuju samo to da se u visokom obrazovanju i znanosti kao područjima od prvorazrednog javnog interesa i ključne važnosti za razvoj Hrvatske, promjene zakonskog okvira pripremaju:
  • temeljem transparentnog strateškog očitovanja o postojećem stanju, ciljevima i raspoloživim sredstvima, a ne temeljem unaprijed nametnutog zakonskog teksta uz prikrivanje ciljeva i sredstava kojima se oni žele postići;

  • u konstruktivnom i argumentiranom javnom dijalogu s akademskom zajednicom, a ne u atmosferi u kojoj će se na argumente odgovarati klevetama i podvalama, u kojoj će se javnost obmanjivati o tome da je akademska zajednica propisno konzultirana, da prijedlozima podršku daju europske ili međunarodne institucije ili da ih podupiru hrvatski znanstvenici u inozemstvu;

  • s ciljem ostvarivanja općeg dobra, a ne pogodovanja partikularnim i privatnim interesima.


  • Ovu odluku Vijeće je donijelo jednoglasno.

    Vijeće Pravnog fakulteta
    Sveučilišta u Zagrebu

    Vezani članci

    • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
    • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
    • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
    • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
    • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
    • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
    • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
    • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
    • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve