Može li nam struja u godinu dana poskupjeti za 46 puta?

Ana Benačić je za portal danas.net.hr napravila rezime i osvrt na tribine “Javno i privatno obrazovanje – Međunarodna iskustva” (snimka) i “U obranu javnog dobra” (trailer & snimka) koje su se održale 12. i 13. srpnja 2011. tijekom štrajka sindikata Akademska solidarnost protiv novog paketa zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu.

‘Nekome je u interesu da se prema HEP-u stvori osjećaj gađenja. A onda ga je ne samo lako prodati, već i to napraviti za malu cijenu. I bit ćemo sretni što se rješavamo tog balasta!’, upozoreno je na tribini na kojoj se raspravljalo o posljedicama privatizacije pojedinih javnih sektora.

Vladajuća kasta učinila je sve da nam “sredi resurse”, zanemari korupciju u javnom sektoru i zaustavi njegov razvoj, a onda ga optužila da je koruptivan, nekoristan i nerazvijen. Zašto? Pitanje je to kojim se bavila tribina predstavnika sindikata, civilnih udruga, studenata i akademske zajednice, a koju je na Filozofskom fakultetu organizirao sindikat Akademska solidarnost. Donosimo vam sažetak te tribine, dok čitavu snimku možete pogledati ovdje.





Privatizacija pojedinih sektora u svijetu, kao što je zdravstvo, obrazovanje, javni prostor, brodogradnja, distribucija i proizvodnja električne energije, pokazala se pogubnom i direktno je naštetila javnome dobru, naglasili su govornici.

Kad cijena struje skoči s 30 dolara na 1400 dolara po megavat satu

“Nekome je u interesu da se Hrvatsku elektroprivredu prikazuje kao nešto neracionalno, nesposobno i da se stvori osjećaj gađenja prema takvoj tvrtki. A onda ga je lako prodati. I ne samo lako, već i za malu cijenu. I nitko se neće buniti. Bit ćemo sretni što se rješavamo tog balasta!”, kazao je Luko Marojica iz Nezavisnog sindikata radnika HEP-a.

Robert Faber iz Akademske solidarnosti prisnažio je kalifornijskim primjerom, gdje se, kako kaže, rezultati privatizacije električne energije nisu vidjeli dok nije prošlo gotovo četiri godine. U usporedbi s tim primjerom, naše priče o skupim nabavama struje su blage, ističe on.

“Tamo su s 30 dolara u godinu dana cijene skočile na 1400 dolara po megavat satu”, upozorava.

Zna li itko koliko država zarađuje na brodogradilištima?

Slično kao HEP, omalovažavana su i brodogradilišta u Hrvatskoj, o čemu je govorio predstavnik radnika u Nadzornom odboru Brodogradilišta 3. maj u Rijeci, Roland Sušanj.

“Svi govore koliko je uloženo u brodogradnju, a nitko ne govori o tome koliko se vrati u proračun”, kaže Sušanj, dodajući kako za svaku kunu uložena iz proračuna, država dobiva 2,69 kune zauzvrat. Istovremeno politika u njima spletkari i kadrovira, dodao je.

Jesmo li pogriješili sa zdravstvom?

Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi izrazila je žaljenje što su sindikalisti dozvolili privatizaciju baze zdravstvene zaštite.

“Nisu reagirali, a ono što smo imali kao javno dobro da služi građanima, nije smjelo biti privatizirano”, kazala je, dodajući da sada imamo zdravstvo anglosaksonskog tipa.

Teodor Celakoski iz udruge Pravo na grad pričao je o zaštiti javnog prostora. Izjavio je kako se izmjenama građevinskih zakona omogućava deregulacija prostornog planiranja i privatizacija atraktivnih lokacija na obali.

“Fokus im nije na turizmu, već na izgradnji apartmana”, istaknuo je.

Govornicima su podršku pružile i radnice Kamenskog, tekstilnog poduzeća otjeranog u stečaj, a čije će nekretnine, po svemu sudeći biti razgrabljene među vlasnicima privatnog kapitala, kako ih one zovu, “anakondama”.

Oxford i Cambridge su tvornice za proizvodnju vladajuće klase

Snimku druge tribine o budućnosti javnog obrazovanje i iskustvima sa privatnim visokim obrazovanjem možete pogledati ovdje. O obrazovanju su govorili Andrew Hodges, sa Sveučilišta u Manchesteru, Gordana P. Crnković, sa Sveučilišta u Seattleu, država Washington, Taja Kramberger i Drago Braco Rotar sa Sveučilišta u slovenskom Kopru.



“Oxford i Cambridge su tvornice za proizvodnju vladajuće klase, dok su fakulteti poput onog u Manchesteru na kojem radim namijenjeni obrazovanju srednje klase. To je etničko pitanje ako se želite zaposliti kao profesor na takvom fakultetu”, kazao je Andrew Hodges.

U Americi se ne govori o obrazovanju, istakla je profesorica Crnković, “prioriteti su posao, ekonomija i obrana”.

“Prevladava diskurs da ono što je primarno i iz čega će se sve riješiti jest ekonomija”, kaže ona, dodajući kako je teško boriti se protiv takve ideologije.

“Već više godina obrazovanje je pod opsadom, zato što novac želi dio tog javnog kolača. Porezni obveznici uplaćuju novac koji ide na obrazovanje, zatim se puno govori kako obrazovanje nije dobro i da je rješenje privatizacija”, kaže ona. U usporedbi SAD-a s Europom, teško joj je shvatiti omjere siromaštva i neobrazovanosti, dodaje.

Svako peto, šesto dijete u Americi je gladno

“Svako peto, šesto dijete u Americi je gladno. Velik dio stanovništva je ‘working and poor’ – dakle roditelji rade po dva posla, ali su siromašni. Nemamo javno zdravstvo i po životnom vijeku smo negdje kod Albanije. Ispričavam se ako je netko iz Albanije”, kaže ona. Kada je nastupila kriza, nikome nije palo na pamet rezati na obrani ili na financijskom sektoru, nego su se okrenuli obrazovanju, kazala je.

SAD je najdalje odmakla u komercijalizaciji obrazovanja, Velika Britanija prednjači po tome u Europi. Smatrajte se upozorenim.

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve