Letnja škola: Kriza, odgovori, levica

Na ovogodišnjoj Letnjoj školi fondacije Rosa Luxemburg održanoj na Fruškoj Gori pod naslovom “Kriza, odgovori, levica” izlagali su i raspravljali Goran Musić, Mislav Žitko, Stipe Ćurković, Andreja Živković, Ankica Čakardić, Tihana Pupovac, Dražen Šimleša, Srećko Horvat, Đurđa Knežević, Primož Krašovec i Boris Buden. SkriptaTV napravila je video sažetak/teaser sva tri dana izlaganja, a ona se, kao i rasprave, mogu u cijelosti pogledati na playlisti i youtube kanalu SkriptaTV. U nastavku pročitajte rezime Vladana Jeremića.




Drugu letnju školu u organizaciji i koncepciji Rosa Luxemburg Stiftung kancelarije za jugoistočnu Evropu, pohađalo je 70 učesnika i učesnica. Okruženi predivnim prirodnim ambijentom Fruške Gore, u Centru za privredno-tehnološki razvoj Vojvodine Andrevlje, sakupili su se istraživače/ice u oblasti društvenih nauka, društveno angažovane aktiviste i aktivistkinje, kritički nastrojeni/ne kulturni radnici i radnice, predstavnici sindikata i drugi/e radnici i radnice koji/e deluju i žive u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Oni su tri puna dana, 21, 22, i 23. jula imali prilike da zajedno nauče, promisle i re-mapiraju glavna polja kojima se savremena levica bavi i da povezivanjem i umrežavanjem regionalnih levičarskih aktivističkih i istraživačkih inicijativa otvore prostor za stvaranje jedne permanentne regionalne platforme za razmenu znanja.

Naslov letnje škole je glasio Kriza, odgovori, levica, a opšti cilj je bila političko-teorijska edukacija sa akcentom na značenje i važnost kritičke analize ekonomske krize u svetu i posebno regionu jugoistočne Evope, te njenih posledica na državne i regionalne politike, kao i na različite socijalne pokrete. Stoga je glavna teme škole bila aktuelna ekonomska kriza, njeni uzroci i posledice po kapitalistički sistem i njegovu političku ideologiju, kao i levičarsko shvatanje i promišljanje krize, mogućnosti levice da krizu iskoristi za sopstvena preispitivanja, teorijske re-artikulacije i jačanje političkih kapaciteta.

Ovogodišnja letnja škola je tokom tri dana bila fokusirana na tri celine/radna okvira. Prvog dana, 21. jula, učesnici i učesnice su obrađivali radni okvir Kapitalizam i kriza. Prvi govornik ovog radnog okvira je bio ekonomista i istoričar, trenutno na doktorskim studijama u Firenci, Goran Musić, koji je uvodnim predavanjem sagledao istorijat ekonomskih kriza u kapitalizmu. Mislav Žitko, apsolvent filozofije iz Zagreba je održao predavanje Interpretacija krize: Postkejnzijanizam i marksizam, dajući kritičku analizu ekonomske teorije i političke ekonomije. Sociolog Andreja Živković, trenutno na doktorskim studijama u Kembridžu, održao je predavanje Povratak u budućnost: tranzicija na Balkanu u kome je podvukao osnovne karakteristike nacionalnih ekonomija nakon Drugog svetskog rata i neoliberalizacije državnih ekonomija sa akcentom na realne probleme i ekonomsku krizu u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji nakon sloma real-socijalizma. Stipe Ćurković iz Zagreba, je u izlaganju Nezaposlenost: socijalna anomalija kao kapitalistička normalnost analizirao aspekte kapitalističkog tržišta rada i krizu.

Drugog dana letnje škole je obrađivana celina Posle neoliberalizma u sklopu koje su govorile, Ankica Čakardić, docentica na Katedri za socijalnu filozofiju, Sveučilišta u Zagrebu, sa izlaganjem Minimalna država i neoliberalne strategije kapitalizma i filozofkinja Tihana Pupovac sa naslovom izlaganja Proleće demokracije, koja je ukazala na potencijale direktne demokratije i plenuma, na primeru studentskog organizovanja i protesta u Zagrebu. Tokom nastavka dana, govorio je sociolog Dražen Šimleša, asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, s temom Ekologizacija kapitalizma: Green New Deal ili samo još jedan uobičajeni deal?. Filozof i publicist Srećko Horvat je u izlaganju Od Magreba do Balkana, ili zašto je Foucault 1979. bio u pravu? istakao značaj protesta u zemljama Magreba i važnost demokratizacije Magreba i država na Balkanu.

Treći dan letnje škole protekao je pod radnim okvirom Čemu još levica?. Književnica i publicistkinja sa Brača, Đurđa Knežević je govorila na temu Feminizam i ljevica – sličnosti politike, nesporazumi po spolu, dajući važnu kritičku analizu procesa profesionalizacije feminizma i posebno istakla opasnosti udaljavanja feminizma od šire društvene kritike kapitalističkog sistema i šire i levice danas. Sociolog i istraživač Pedagoškog instituta u Ljubljani, Primož Krašovec je izlagao na temu Klase i identiteti, analizirajući konstrukt kreativne klase i njenu ideološku ulogu u neoliberalnom kapitalizmu. Poslednji govornik je bio filozof Boris Buden, (Berlin) koji je održano predavanje Javnost-kontrajavnost, ukazujući na krizu koncepta javnosti u liberalnoj demokratiji.

Nakon svakog izlaganja vodile su se žive diskusije, a tokom drugog dana podeljene i u dve diskusione grupe. Organizatori/ke i moderatori/ke Ksenija Forca, Ana Veselinović, Vladan Jeremić, Milan Rakita, Dušan Maljković i Miloš Jadžić su zaključivali/le diskusije na kraju svake radne celine. U organizaciji letnje škole su pored pomenutih učestvovali i Ljubica Paleček i Boris Kanzleiter.

SkriptaTV iz Zagreba je snimala sva izlaganja i diskusije, uskoro će na njihovom kanalu biti dostupna celokupna video dokumentacija letnje škole.

Nakon ovoga uspeha, kancelarija za jugoistočnu Evropu Rosa Luxemburg Stiftung će usmeriti svoje kapacitete prema organizovanje naredne letnje škole 2012. godine, tražeći nove moduse umrežavanja, širenja znanja o savremenoj levici i političke edukacije.

Tekst: Vladan Jeremić

Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve