Kreće špijuniranje

Ove subote, 26. studenog, u Zagrebu je u organizaciji Mladih antifašista Zagreba održan četvrti Marš solidarnosti pod sloganom Stop povećanju policijskih ovlasti. U nastavku donosimo njihov tekst Kreće špijuniranje koji govori o postavljanju nadzornih kamera u Zagrebu čime je pod krinkom borbe protiv prometnih prekršaja i za povećanje sigurnosti građana započelo legalno danonoćno špijuniranje.

Pod krinkom borbe protiv prometnih prekršaja i pod parolom: „Zagreb, još sigurniji grad“ započelo je legalno danonoćno špijuniranje stanovnika grada Zagreba. Bez ikakve javne rasprave ili obavještavanja šireg dijela javnosti Grad Zagreb je, u dogovoru s policijom, prije više od godinu dana odlučio kupiti 225 kamera i postaviti ih na 75 lokacija po cijeni od 21 milijun kuna. Taj novac je uzet poreznim obveznicima i iskorišten da bi ih se nadziralo i kažnjavalo. U utorak je postavljeno prvih 18 nadzornih kamera u Šubićevoj, Martićevoj i na Kvatriću, a špijunirat će početi, već sljedeći mjesec.

Iako je kupovina kamera na početku pravdana samo snimanjem prometnih prekršitelja pa ja kupac za potrebe „sustava automatske regulacije prometa“ bio Zagrebparking odmah je bilo dano na znanje da će njihova primjena biti mnogo šira. Snimat će se apsolutno svi, a uvid u to tko je kad, s kim i gdje bio, imat će i policija. To svjedoči da postavljanje kamera ima i veće posljedice od samog nadziranja toga tko se nije vezao ili tko je krivo parkirao svoj auto. Policija će tako imati priliku da na temelju snimaka nadzornih kamera kazneno ili prekršajno goniti sve one koji rade protiv zakona. Snimke s kamera će se, znači, uzimati kao dokazni materijal na sudu. Da bi represivni aparat djelovao što je moguće efikasnije i da „velikom bratu“ ništa ne promakne dolazi do umrežavanja i centraliziranja cijelog nadzornog sustava. Njegovo središte (Sektor za komunalno i prometno redarstvo) u Jagićevoj ulici, u što je ustvari uložen dobar dio novaca, će biti mjesto iz kojeg će se prosljeđivati informacije prema odgovarajućim institucijama i mjesto iz kojeg će se moći dobiti informacije za potrebe rada na terenu. Takvo umrežavanje još više može zbližiti policiju i zaštitarske tvrtke koje su inače privatne i rade svakakve stvari za one koji im plate, sjetimo se samo slučaja Varšavske kada su doslovce napali prosvjednike zbog jednog transparenta i to pred budnim okom policije. U slučaju neke „kriminalne radnje“ iz nadzornog centra preko radio frekvencija se može obavijestiti najbližeg zaštitara da djeluje. Do koje mjere bi oni smjeli djelovati i kakve sve ovlasti bi zaštitarske firme mogle imati ostaje nam za vidjeti.

No, ono što može zabrinjavati sve stanovnike je da ne postoji način da se kontrolira to sumanuto neprekidno špijuniranje. Eventualne zakonske zaštite o privatnosti, odnosno snimanju javnih površina, padaju kao pijane jednim dizanjem ruku političara. Više ništa ne može garantirati zaštitu privatnosti, a voajeri koji će cijelo vrijeme držati grad na oku mogu praktično raditi što hoće. Koliko će netko snimke čuvati, tko će ih smjeti koristiti i u koje svrhe možemo samo nagađati. Policija i tajne službe već odavno bez naloga suda gledaju kome šaljemo poruke, koga zovemo i gdje se pritom nalazimo, a sad će moći kontrolirati i svako naše kretanje.

I prije nego što su kamere postavljene čuli smo najave o potpunom kontroliranju Zagreba, o tome da će cijeli grad jednog dana biti premrežen. Tome se trebamo suprotstaviti na vrijeme i boriti se za naše pravo na privatnost. Recimo stop kontroliranju već 26. 11., na Maršu solidarnosti, jer svako povećanje ovlasti represivnog aparata bez našeg otpora je korak prema policijskoj državi.

tekst je izvorno objavljen 17. studenog 2011. na mladi-antifasisti.hr

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve