Podrška studentima u Srbiji (6.11.2011.)

Recentni događaji na fakultetima u Srbiji svakim danom iznova pokazuju svu opravdanost trenutnih studentskih akcija. Studenti su se samoorganizirali i pokrenuli blokade fakultetâ kako bi upozorili da obrazovanje postaje klasna privilegija nedostupna sve većem postotku stanovništva. Pri tome su od prvog dana izloženi brojnim pritiscima koji su eskalirali i do fizičkog nasilja. Rektor Univerziteta u Beogradu pozvao je policiju da prekine blokade, a kao rezultat te hajke dogodili su se i nasilni napadi neonacističkih grupacija. Pored svakodnevnih verbalnih prijetnji kojima su studenti izloženi, privatni zaštitari koje je uprava angažirala i pojedini profesori pribjegli su i fizičkim napadima na studente.

U aktivnoj sabotaži i nasilju sudjeluju i službena studentska predstavnička tijela koja bi navodno trebala zastupati studentske interese, ali im je prava funkcija pacificirati studentsko nezadovoljstvo i biti odskočna daska u karijeri mladih stranačkih kadrova.

Uprave univerziteta i fakulteta cinično poručuju studentima da prosvjeduju na krivoj adresi. Umjesto da preuzmu svoju društvenu funkciju te pritisnu vladu i ministarstvo, univerziteti jednostavno prebacuju financijski teret na najslabije, na studente i njihove obitelji. Pod izgovorom da država nema novca (iako se radi o malim proračunskim stavkama) podržava se neoliberalna politika koja je svuda u svijetu dovela do nezaposlenosti, osiromašenja širokih slojeva stanovništva i praznih državnih blagajni.

U takvoj konstelaciji studenti Srbije pokazali su ogromnu hrabrost i društvenu progresivnost. Samoorganizirani na principu direktne demokracije već dva tjedna odolijevaju pritiscima i problematiziraju pitanja od presudne važnosti za sudbinu cijelog društva. Pravo na obrazovanje jedno je od osnovnih ljudskih prava. Uskraćivanje tog prava dio je procesa uništenja javnog dobra i podvrgavanje znanosti i obrazovanja interesima kapitala. Krajnji rezultat je siromaštvo velike većine stanovništva radi profita nekolicine. Plenum Filozofskog fakulteta još jednom ponavlja svoju potporu studentima Srbije koji su se odlučili usprotiviti tim društveno pogubnim procesima.

Naša borba je jedna borba!


Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve