Otvoreno pismo plenuma Filozofskog fakulteta ministru Mrsiću

Većinski socijaldemokratska Vlada iz dana u dan povlači poteze koji su potpuno disparantni sa shvaćanjem klasične socijaldemokracije i socijalne države. Svojevrsnim povijesnim paradoksom će se pokazati da je upravo (nominalno) lijeva vlada zadala posljedni udarac ostacima javnog sektora, socijalne države i radničkih prava. Najperfidniji u nizu spomenutih poteza Milanovićeva kabineta je najava ministra Mrsića o donošenju Zakona o potivanju zapošljavanja koja uvodi zakonsku mogućnost neplaćenog rada za mlade na koji se osvrnuo i plenum FFZG-a u otvorenom pismu:.

Potaknuti medijskom kampanjom promicanja Prijedloga Zakona o poticanju zapošljavanja koja fingira javnu raspravu o rješavanju problema nezaposlenosti, mi, studentice i studenti Plenuma zagrebačkoga Filozofskog fakulteta odlučili smo reagirati otvorenim pismom ministru Mrsiću, koji je predlagač i glavni medijski promotor spomenutog zakona:

Ministre, kako iz vaših izjava saznajemo da se Prijedlog Zakona o poticanju zapošljavanja namjerava staviti u saborsku proceduru, želimo izraziti kako zakonske odredbe koje se predlažu smatramo potpuno neprihvatljivima, u svakom smislu lošim i štetnim po one na koje se odnose, a to smo mi, studentice i studenti koji ćemo kroz sljedećih nekoliko godina završavati svoje studije, koji želimo raditi i za svoj rad biti plaćeni.
Zakonski okvir koji se predlaže u potpunosti ide u korist privatnih poslodavaca, a na štetu studenata i učenika, budućih radnika, kao i na štetu države i društva u cjelini. Objašnjenje kako se novim zakonom želi mladima omogućiti da steknu radno iskustvo kako bi kasnije lakše pronašli ‘pravo’ zaposlenje vrlo je naivno formulirano – sasvim je jasno da će poslodavci osobu nakon što odradi svoju godinu dana zamijeniti novim besplatnim kadrom, pokupiti svoj povrat uplaćenih doprinosa i smanjiti prava i plaće stalnim zaposlenicima, ili ih u potpunosti zamijeniti neplaćenim jednogodišnjim ‘prolaznicima’. Vjerovati da će mehanizmi kontrole spriječiti takvo što iluzorno je u uvjetima u kojima inspekcija rada i sudovi ne mogu, niti žele, zaštititi prava tisuća radnika koji u Hrvatskoj rade a ne primaju plaću i svakodnevno dobivaju nezakonite otkaze.

Ono što je možda i najvažnije, najavljeni zakon uopće ne može smanjiti nezaposlenost, upravo suprotno, može je samo povećati. On poslodavcima omogućuje da određenu količinu rada delegira nezaposlenim pripravnicima, umjesto da za taj isti rad plaća svoje zaposlenike. Također, čak i da takvim zakonskim rješenjem ‘osposobimo’ sve nezaposlene mlade u državi, to ne bi značilo da za njih postoje i radna mjesta. Sporni zakonski prijedlog upravo ima zadatak maskirati raspravu o uzrocima nezaposlenosti u Hrvatskoj, kao i o razlozima nemogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Namjera je vladajuće elite da ovim zakonom nezaposlenošću manipulira, da je statistički umanji, da fragmentira kategorije nezaposlenosti i stvori nove oblike nesigurnog i potplaćenog rada te na taj način međusobno antagonizira skupine radnika koje je onda lakše izrabljivati.

S jednim se ipak slažemo s vama, ministre – rad kakav vi predlažete doista je promašeno zvati volontiranjem. Volontiranje podrazumijeva dobrovoljan, društveno koristan rad – koncept koji vi predlažete nije ni jedno ni drugo, i zaista ga je najtočnije zvati rad bez zasnivanja radnog odnosa – mi dodajemo još i potplaćeni, izrabljivački, ponižavajući rad bez zasnivanja radnog odnosa. Već i sam termin ukazuje na paradoksalnost predloženog koncepta – nezaposlenost se namjerava smanjiti ne-zapošljavanjem.Korištenje argumenta kako je neplaćeni rad, u obliku radne prakse i stažiranja, uobičajena stvar, naročito je sumanuto – umjesto da se praktikantima i stažistima zakonski osigura adekvatno plaćen rad ovim se zakonom praktički dokida mogućnost da ljudi nakon završenog fakulteta ili škole sklope stalni, regularno plaćeni radni odnos.

Iako je interes medija za ovu temu bio pozamašan, uočljivo je kako je pravi kontekst prezentacije novog zakona promakao ispod horizonta dominantne medijske produkcije. Upravo na taj kontekst mi želimo upozoriti. Politička vlast i poduzetnička elita uporno promovira koncept fleksigurnosti, koji bi trebao osigurati lakše otpuštanje i zapošljavanje radnika, te time dinamizirati tržište rada i u konačnici smanjiti nezaposlenost.Osim što praksa primjene fleksigurnosti pokazuje kako se njome olakšava samo otpuštanje radnika i smanjivanje radničkih prava, posljedica tog koncepta je i prekarnost–trajna nesigurnost radnih i životnih uvjeta, povećanje strukturalne nezaposlenosti, egzistencijalna ugroženost širokih slojeva društva, od industrijskih i manualnih radnika, preko zaposlenih u javnim i državnim službama do radnika u menadžmentima privatnih firmi i korporacija.Prekaritetpritom nije nešto što nas čeka u dalekoj budućnosti, prekaritet je stanje kojeg živimoovdje i sada.Posljedice su takvog permanentno neizvjesnog i nesigurnog življenja katastrofalne za pojedince i za društvo. Pripremanje terena za izmjenu Zakona o radu i najava Zakona o poticanju zapošljavanja koraci su ka još većoj nesigurnosti i neizvjesnosti rada i života, manjim radničkim i ljudskim pravima.Previđanje i/ili prešućivanje tog konteksta ima za rezultat stvaranje medijske dimne zavjese, zasićivanje temom koja je konstruirana kao jednotjedna medijska halabuka, a da bi se nakon toga namjeravane zakonodavne procedure u tišini sprovele.

Pravo na slobodan i plaćen rad ustavna je kategorija (članak 55. Ustava RH: ”Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.”) i temeljno ljudsko pravo koje ne smije biti uskraćeno nijednome radniku.I zbog toga vam, ministre, poručujemo: Ne pristajemo na izrabljivanje i iskorištavanje, ne pristajemo na političko-medijske ucjene – želimo raditi i za to biti pošteno plaćeni!

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.
  • 13. ožujka 2021. Štrajk na niskim granama "Zbog pravnih i poslovnih praksi u SAD-u je iznimno teško pokrenuti štrajk. Šefovi i njihovi političari razumiju da su radnice i radnici bez opcije uskraćivanja rada gotovo bespomoćni, i stoga su postavili bezbrojne zapreke štrajkačkim aktivnostima. Međutim, za one među nama koji vjeruju da nije moguće izgraditi bolje društvo bez snažnijih sindikata, ovi simptomi su kobni. Jerry Brown, mentor Jane McAlevey u sindikalnoj podružnici 1199 New England Međunarodnog sindikata zaposlenih u uslužnim djelatnostima kaže da je štrajk mišić rada i ako ga redovno ne koristimo, on atrofira."
  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve