Prosvjed 24. rujna 2012.

FPZG: Prosvjed sutra u 10 sati

Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.

Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Naime, odlukom Vijeća Fakulteta političkih znanosti oni studenti kojima je ostao samo jedan ispit ili par, prebacuju se na Bolonjski program te čak ne dobivaju ni titulu pravostupnika. Molba studenata da im se omogući polaganje preostalih ispita te da diplomiraju do kraja 2012. godine je odbijena uz obrazloženje kako im se jedino nudi mogućnost polaganja razlike ispita u nadolazećoj akademskoj godini, te tek sljedeće akademske godine mogu konkurirati za upise na diplomske studije. Molba se na spomenutoj sjednici zapravo nije ni razmatrala jer je sam prodekan za nastavu sugerirao kolegama da ignoriraju sve što je predstavnik studenata rekao. Isto tako treba spomenuti kako je upis apsoloventske godine dosad iznosio 1650 kuna, dok bi u slučaju prebacivanja na Bolonjski program on iznosio oko 4100 kuna po godini. S obzirom da sam dekan ni itko drugi nadležan nije dao adekvatno objašnjenje, nameće se pitanje koji je pravi razlog ovakve odluke. Jednostavnom računicom dolazimo do činjenice kako bi Fakultet političkih znanosti u ovom slučaju na studentima koji su prisiljeni prebaciti se na neredoviti preddiplomski studij zaradio preko pola milijuna kuna u samo jednoj godini. Dio studenata koji se koji se redovito upisuje prema Bolonjskom procesu se ionako upisuje na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pa se nameće još jedno pitanje, jesu li zaista čelne osobe Fakulteta političkih znanosti odlučile zaraditi na starim studentima koji su ionako odslušali sva predavanja i dolaze samo na ispitne rokove. Prelazak na studij prema Bolonjskom programu prolongirao bi studiranje studenata za najmanje dvije godine umjesto da 130 ljudi dobije priliku da se za dva mjeseca nađe na tržištu rada. Zašto se studiranje i znanje studenata na dodiplomskog studiju degradira u odnosu na Bolonjski program?

Nije naodmet napomenuti kako su neki drugi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, kao što su Agronomski, Šumarski, Ekonomski, Pravni, Geodetski, Građevinski, Prometni fakultet te Hrvatski studiji, ipak izašli studentima u susret i omogućili im da diplomiraju prema programu koji su upisali bez dodatnih ispita i bez financijskog opterećenja. Zašto jedino Fakultet političkih znanosti ima neka druga pravila i računice?

Većina studenata sama je financirala svoje studiranje budući da Fakultet po akademskoj godini upisuje samo 30 studenata na teret države, dok je preostalih 200 studenata plaćalo troškove studiranja, bilo kao redovni, bilo kao izvanredni studenti. Velik broj njih i radi od početka studiranja te ne očekuju da im se išta pokloni, nego samo da ostvare svoja prava koja su im dodijeljena i bila zajamčena samim upisom.

Sve godine studiranja studenti su trpjeli poniženja i šutjeli, snalazili se kako su znali i umjeli, radili uz studij, no jednostavno ne mogu pristati na uvjete koje im je ponudio sam Fakultet političkih znanosti. Vrijednost jednog ispita ne može biti 4100 kuna niti postoji objektivan razlog prema kojem ne bi završili studij prema programu koji su upisali.

Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.

Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]
  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve