FPZG: Prosvjed sutra u 10 sati

Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.


Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Naime, odlukom Vijeća Fakulteta političkih znanosti oni studenti kojima je ostao samo jedan ispit ili par, prebacuju se na Bolonjski program te čak ne dobivaju ni titulu pravostupnika. Molba studenata da im se omogući polaganje preostalih ispita te da diplomiraju do kraja 2012. godine je odbijena uz obrazloženje kako im se jedino nudi mogućnost polaganja razlike ispita u nadolazećoj akademskoj godini, te tek sljedeće akademske godine mogu konkurirati za upise na diplomske studije. Molba se na spomenutoj sjednici zapravo nije ni razmatrala jer je sam prodekan za nastavu sugerirao kolegama da ignoriraju sve što je predstavnik studenata rekao. Isto tako treba spomenuti kako je upis apsoloventske godine dosad iznosio 1650 kuna, dok bi u slučaju prebacivanja na Bolonjski program on iznosio oko 4100 kuna po godini. S obzirom da sam dekan ni itko drugi nadležan nije dao adekvatno objašnjenje, nameće se pitanje koji je pravi razlog ovakve odluke. Jednostavnom računicom dolazimo do činjenice kako bi Fakultet političkih znanosti u ovom slučaju na studentima koji su prisiljeni prebaciti se na neredoviti preddiplomski studij zaradio preko pola milijuna kuna u samo jednoj godini. Dio studenata koji se koji se redovito upisuje prema Bolonjskom procesu se ionako upisuje na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pa se nameće još jedno pitanje, jesu li zaista čelne osobe Fakulteta političkih znanosti odlučile zaraditi na starim studentima koji su ionako odslušali sva predavanja i dolaze samo na ispitne rokove. Prelazak na studij prema Bolonjskom programu prolongirao bi studiranje studenata za najmanje dvije godine umjesto da 130 ljudi dobije priliku da se za dva mjeseca nađe na tržištu rada. Zašto se studiranje i znanje studenata na dodiplomskog studiju degradira u odnosu na Bolonjski program?

Nije naodmet napomenuti kako su neki drugi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, kao što su Agronomski, Šumarski, Ekonomski, Pravni, Geodetski, Građevinski, Prometni fakultet te Hrvatski studiji, ipak izašli studentima u susret i omogućili im da diplomiraju prema programu koji su upisali bez dodatnih ispita i bez financijskog opterećenja. Zašto jedino Fakultet političkih znanosti ima neka druga pravila i računice?

Većina studenata sama je financirala svoje studiranje budući da Fakultet po akademskoj godini upisuje samo 30 studenata na teret države, dok je preostalih 200 studenata plaćalo troškove studiranja, bilo kao redovni, bilo kao izvanredni studenti. Velik broj njih i radi od početka studiranja te ne očekuju da im se išta pokloni, nego samo da ostvare svoja prava koja su im dodijeljena i bila zajamčena samim upisom.

Sve godine studiranja studenti su trpjeli poniženja i šutjeli, snalazili se kako su znali i umjeli, radili uz studij, no jednostavno ne mogu pristati na uvjete koje im je ponudio sam Fakultet političkih znanosti. Vrijednost jednog ispita ne može biti 4100 kuna niti postoji objektivan razlog prema kojem ne bi završili studij prema programu koji su upisali.

Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.

Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve