FPZG: Prosvjed sutra u 10 sati

Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.


Studenti Fakulteta političkih znanosti, njih 130 apsolovenata koji studiraju prema predbolonjskom programu, odlukom Fakultetskog vijeća 20. rujna 2012. su ostali bez prava studiranja prema uvjetima po kojima su upisali dodiplomske studije politologije i novinarstva. Naime, odlukom Vijeća Fakulteta političkih znanosti oni studenti kojima je ostao samo jedan ispit ili par, prebacuju se na Bolonjski program te čak ne dobivaju ni titulu pravostupnika. Molba studenata da im se omogući polaganje preostalih ispita te da diplomiraju do kraja 2012. godine je odbijena uz obrazloženje kako im se jedino nudi mogućnost polaganja razlike ispita u nadolazećoj akademskoj godini, te tek sljedeće akademske godine mogu konkurirati za upise na diplomske studije. Molba se na spomenutoj sjednici zapravo nije ni razmatrala jer je sam prodekan za nastavu sugerirao kolegama da ignoriraju sve što je predstavnik studenata rekao. Isto tako treba spomenuti kako je upis apsoloventske godine dosad iznosio 1650 kuna, dok bi u slučaju prebacivanja na Bolonjski program on iznosio oko 4100 kuna po godini. S obzirom da sam dekan ni itko drugi nadležan nije dao adekvatno objašnjenje, nameće se pitanje koji je pravi razlog ovakve odluke. Jednostavnom računicom dolazimo do činjenice kako bi Fakultet političkih znanosti u ovom slučaju na studentima koji su prisiljeni prebaciti se na neredoviti preddiplomski studij zaradio preko pola milijuna kuna u samo jednoj godini. Dio studenata koji se koji se redovito upisuje prema Bolonjskom procesu se ionako upisuje na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pa se nameće još jedno pitanje, jesu li zaista čelne osobe Fakulteta političkih znanosti odlučile zaraditi na starim studentima koji su ionako odslušali sva predavanja i dolaze samo na ispitne rokove. Prelazak na studij prema Bolonjskom programu prolongirao bi studiranje studenata za najmanje dvije godine umjesto da 130 ljudi dobije priliku da se za dva mjeseca nađe na tržištu rada. Zašto se studiranje i znanje studenata na dodiplomskog studiju degradira u odnosu na Bolonjski program?

Nije naodmet napomenuti kako su neki drugi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, kao što su Agronomski, Šumarski, Ekonomski, Pravni, Geodetski, Građevinski, Prometni fakultet te Hrvatski studiji, ipak izašli studentima u susret i omogućili im da diplomiraju prema programu koji su upisali bez dodatnih ispita i bez financijskog opterećenja. Zašto jedino Fakultet političkih znanosti ima neka druga pravila i računice?

Većina studenata sama je financirala svoje studiranje budući da Fakultet po akademskoj godini upisuje samo 30 studenata na teret države, dok je preostalih 200 studenata plaćalo troškove studiranja, bilo kao redovni, bilo kao izvanredni studenti. Velik broj njih i radi od početka studiranja te ne očekuju da im se išta pokloni, nego samo da ostvare svoja prava koja su im dodijeljena i bila zajamčena samim upisom.

Sve godine studiranja studenti su trpjeli poniženja i šutjeli, snalazili se kako su znali i umjeli, radili uz studij, no jednostavno ne mogu pristati na uvjete koje im je ponudio sam Fakultet političkih znanosti. Vrijednost jednog ispita ne može biti 4100 kuna niti postoji objektivan razlog prema kojem ne bi završili studij prema programu koji su upisali.

Povodom te odluke studenti Fakulteta političkih znanosti najavljuju prosvjed dana 25. rujna 2012. ispred Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb u 10 sati te mole studente ostalih fakulteta i medije da ih dođu podržati i pomoći im da se izbore da završe studij prema programu koji su upisali.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve