Podrška plenumu beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu izražava punu podršku studenticama i studentima beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti u njihovim zahtjevima prema upravi fakulteta, univerzitetu i ministarstvu, kao i u njihovim univerzalnim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, te u metodi borbe koju su za ostvarenje svojih zahtjeva odabrali.

Tri ključne točke studentske borbe koje su ovdje istaknute – konkretni zahtjevi usmjereni na sve razine moći i odlučivanja, širenje konkretnih, partikularnih zahtjeva na općedruštveni i globalni kontekst, te metoda borbe koja uključuje stvarno, a ne samo simboličko zauzimanje akademskog prostora koji studentima pripada, blokadom su Fakulteta likovnih umetnosti iznova učinkovito artikulirane, upisujući se tako u sada već respektabilni niz studentskih zauzimanja fakulteta na jugoslavenskom prostoru u posljednjih nekoliko godina. Taj je pak niz dio globalnog studentskog pokreta čiji su najsnažniji i najvidljiviji odjeci studentske borbe u Čileu i Kanadi, kao i niz pokreta, organizacija i akcija diljem Evrope i svijeta. Cilj ovako širokog kontekstualiziranja lokalnih studentskih borbi nije njihovo lažno osnaživanje, jer njima to nije potrebno, već isticanje nužnosti shvaćanja tih borbi kao dio šireg, globalnog, ne samo studentskog, fronta protiv komercijalizacije znanja, obrazovanja i javnih dobara uopće.

Ovdje želimo istaknuti i nekoliko komparativnih momenata između trenutačne situacije na beogradskom i zagrebačkom univerzitetu/sveučilištu. Na zagrebačkim, kao i na ostalim fakultetima u Hrvatskoj u tijeku je primjena tzv. novog modela studentskih participacija. Prema odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, a koju sveučilišta i fakulteti redom usvajaju, pokušava se uvesti jedinstveni model plaćanja na svim sveučilištima, model koji se temelji na famoznoj izvrsnosti (ideologemu kojim se komercijalizacija obrazovanja pokušava zamaskirati neoliberalnom frazom o poticanju uspješnosti), dok je u praksi riječ o penalizaciji studenata koji ne uspiju u akademskoj godini skupiti 55 ECTS bodova. Cijene bodova i školarina pritom nekontrolirano rastu, odluke su donesene tik pred početak akademske godine, ministarstvo programskim ugovorima ucjenjuje sveučilišta i fakultete, a ovi teret prebacuju na studente pokušavajući im svim mogućim birokratskim smicalicama i podvalama naplatiti što više ECTS-ova. I dok su s jedne strane ove odluke totalizirajuće, čime se praktički ukida autonomija sveučilišta i fakulteta, na studente one djeluju po principu fragmentizacije, cjepkanja studentskog tijela na bodovne/cjenovne razrede i kategorije, čime se studente pokušava međusobno antagonizirati te spriječiti njihovu zajedničku borbu. Upravo je zbog toga otpor tendencijama komercijalizacije i etatizacije nužno pružati u duhu solidarnosti, jer oni koji sada nisu obuhvaćeni naplaćivanjem studija vrlo će vjerojatno to kroz kratko vrijeme biti.

Zanimljivo je također uočiti kako su i u Zagrebu i u Beogradu ove godine u prvi plan iskočili mali, umjetnički fakulteti. U Zagrebu je to Akademija dramskih umjetnosti čiji su studenti stavljanjem veta na odluku o naplaćivanju studija pružili najaktivniji otpor novom udaru na javno obrazovanje. Ovu podudarnost smatramo znakovitom pojavom jer signalizira kako je komercijalizacija visokog obrazovanja zahvatila i područja koja su dosad bili marginalizirana, ali time i izvan domašaja politike ekstremne komercijalizacije (na ADU-u se studiranje dosad nije naplaćivalo), što je jasan pokazatelj kako je neoliberalni napad na javna i zajednička dobra sveobuhvatan, s tendencijom stalnog jačanja i širenja svog zamaha. A ako je napad sveobuhvatan, takav mora biti i otpor. Poručujemo vam stoga da ustrajete u vašoj borbi, da održite blokadu fakulteta, a sve studente beogradskog univerziteta pozivamo da se solidarno pridruže vašem otporu i tako prošire područje borbe za obrazovanje kao zajedničko dobro dostupno svima.

Jedan svet, jedna borba!
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 9. prosinca 2019. Indikator trenutnog raspoloženja Na valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.
  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve