Podrška plenumu beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu izražava punu podršku studenticama i studentima beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti u njihovim zahtjevima prema upravi fakulteta, univerzitetu i ministarstvu, kao i u njihovim univerzalnim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, te u metodi borbe koju su za ostvarenje svojih zahtjeva odabrali.

Tri ključne točke studentske borbe koje su ovdje istaknute – konkretni zahtjevi usmjereni na sve razine moći i odlučivanja, širenje konkretnih, partikularnih zahtjeva na općedruštveni i globalni kontekst, te metoda borbe koja uključuje stvarno, a ne samo simboličko zauzimanje akademskog prostora koji studentima pripada, blokadom su Fakulteta likovnih umetnosti iznova učinkovito artikulirane, upisujući se tako u sada već respektabilni niz studentskih zauzimanja fakulteta na jugoslavenskom prostoru u posljednjih nekoliko godina. Taj je pak niz dio globalnog studentskog pokreta čiji su najsnažniji i najvidljiviji odjeci studentske borbe u Čileu i Kanadi, kao i niz pokreta, organizacija i akcija diljem Evrope i svijeta. Cilj ovako širokog kontekstualiziranja lokalnih studentskih borbi nije njihovo lažno osnaživanje, jer njima to nije potrebno, već isticanje nužnosti shvaćanja tih borbi kao dio šireg, globalnog, ne samo studentskog, fronta protiv komercijalizacije znanja, obrazovanja i javnih dobara uopće.

Ovdje želimo istaknuti i nekoliko komparativnih momenata između trenutačne situacije na beogradskom i zagrebačkom univerzitetu/sveučilištu. Na zagrebačkim, kao i na ostalim fakultetima u Hrvatskoj u tijeku je primjena tzv. novog modela studentskih participacija. Prema odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, a koju sveučilišta i fakulteti redom usvajaju, pokušava se uvesti jedinstveni model plaćanja na svim sveučilištima, model koji se temelji na famoznoj izvrsnosti (ideologemu kojim se komercijalizacija obrazovanja pokušava zamaskirati neoliberalnom frazom o poticanju uspješnosti), dok je u praksi riječ o penalizaciji studenata koji ne uspiju u akademskoj godini skupiti 55 ECTS bodova. Cijene bodova i školarina pritom nekontrolirano rastu, odluke su donesene tik pred početak akademske godine, ministarstvo programskim ugovorima ucjenjuje sveučilišta i fakultete, a ovi teret prebacuju na studente pokušavajući im svim mogućim birokratskim smicalicama i podvalama naplatiti što više ECTS-ova. I dok su s jedne strane ove odluke totalizirajuće, čime se praktički ukida autonomija sveučilišta i fakulteta, na studente one djeluju po principu fragmentizacije, cjepkanja studentskog tijela na bodovne/cjenovne razrede i kategorije, čime se studente pokušava međusobno antagonizirati te spriječiti njihovu zajedničku borbu. Upravo je zbog toga otpor tendencijama komercijalizacije i etatizacije nužno pružati u duhu solidarnosti, jer oni koji sada nisu obuhvaćeni naplaćivanjem studija vrlo će vjerojatno to kroz kratko vrijeme biti.

Zanimljivo je također uočiti kako su i u Zagrebu i u Beogradu ove godine u prvi plan iskočili mali, umjetnički fakulteti. U Zagrebu je to Akademija dramskih umjetnosti čiji su studenti stavljanjem veta na odluku o naplaćivanju studija pružili najaktivniji otpor novom udaru na javno obrazovanje. Ovu podudarnost smatramo znakovitom pojavom jer signalizira kako je komercijalizacija visokog obrazovanja zahvatila i područja koja su dosad bili marginalizirana, ali time i izvan domašaja politike ekstremne komercijalizacije (na ADU-u se studiranje dosad nije naplaćivalo), što je jasan pokazatelj kako je neoliberalni napad na javna i zajednička dobra sveobuhvatan, s tendencijom stalnog jačanja i širenja svog zamaha. A ako je napad sveobuhvatan, takav mora biti i otpor. Poručujemo vam stoga da ustrajete u vašoj borbi, da održite blokadu fakulteta, a sve studente beogradskog univerziteta pozivamo da se solidarno pridruže vašem otporu i tako prošire područje borbe za obrazovanje kao zajedničko dobro dostupno svima.

Jedan svet, jedna borba!
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 9. kolovoza 2020. Iza eksplozije u Bejrutu stoji bezakonje svijeta međunarodne špedicije "Korijeni katastrofe nalaze se u globalnoj mreži pomorskog kapitala i pravnih makinacija osmišljenih da zaštite poslovanje pod svaku cijenu"
  • 9. kolovoza 2020. Naša mjesta i gradove oblikuju zakoni, a ne zgrade "Rory Olcayto objašnjava zašto politika mora imati prvenstvo pred radom arhitekata i urbanih dizajnera, želimo li dovesti do promjena koje su nam potrebne u našim gradovima."
  • 9. kolovoza 2020. 250 stvari koje trebate znati ako se bavite arhitekturom "Prisjećamo se našeg prijatelja i autora Michaela Sorkina, kritičara arhitekture koji nas je naučio pristupati gradovima s većom dozom inteligencije i moralne jasnoće. Kao pionir kritike kapitalističke urbanizacije, tijekom svojega je života riječju i djelom oblikovao generacije koje su iz lijeve perspektive promišljale gradove i arhitekturu."
  • 2. kolovoza 2020. Pobuna protiv laži opasnih po život Prosvjedi u Srbiji početkom srpnja bili su potaknuti nizom laži i manipulacija kojima je vlast pokušala prikriti katastrofalno upravljanje pandemijom koronavirusa. Učinivši si medvjeđu uslugu pobjedom na izborima na kojima je parlament ispražnjen od opozicije, Vučićeva ambicija da održi privid demokracije u državi kojom vlada autokratski dodatno je dovedena u pitanje uslijed žestoke represije policijskih snaga protiv heterogene mase ljudi koja je izašla na ulice da iskaže svoje nezadovoljstvo na jedini preostali način u Vučićevoj Srbiji.
  • 2. kolovoza 2020. „Zašto glumiš marksista?“ "Biti „kapital“ nije supstantivna kvaliteta. Društveni odnosi kapitalizma pretvaraju stroj u kapital, što on nikako nije sam po sebi. Primjerice, krušna peć u kooperativnoj pekari u Montreuilu nije kapital, zato što je ugrađena u kooperativne i nenadničke društvene odnose. Međutim, ista krušna peć u industrijskoj pekari postaje kapital. Ista krušna peć. Kapital na jednom mjestu, ne-kapital na drugom. Biti kapital nije supstantivno svojstvo stvari."
  • 31. srpnja 2020. Iza leđa korone: rad, kuća i vrijeme Višak vremena za dokolicu, prividno nataložen u kućanstvima tijekom pandemije korona virusa, zakriva diferencijaciju rada po klasnim, rodnim i rasnim linijama, što autorica razmatra na podlozi teorije socijalne reprodukcije. Uz intenzifikaciju kućanskog, javnog odnosno komodificiranog orodnjenog reproduktivnog rada, na pretpostavljeni stambeni prostor eksternaliziran je i dio proizvodnog rada, bez adresiranja svih njegovih materijalnih dimenzija i pojačano prekarne izvedbe, dok je istovremeno veliki broj radnica i radnika van kućanstava nastavio obavljati onaj rad koji je neophodan za svakodnevno namirivanje potreba društva.
  • 26. srpnja 2020. Liberali još uvijek misle da će utvrđivanje činjenica zaustaviti desnicu "Za današnje liberale, standardni pristup borbi protiv desnice provjera je činjenica koje iznosi. Međutim, konzervativci nisu natjecatelji u debati: vode političku borbu i usmjereni su na pobjedu. Utvrđivanje činjenica neće nas spasiti."
  • 26. srpnja 2020. Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji "Nova studija donosi „nedvosmislene indikatore“ da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, već da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je „vrijeme za pasivnost prošlo“."
  • 26. srpnja 2020. Službeno je – Steven Pinker priča gluposti "Kada Steven Pinker uporno tvrdi da se stanje u svijetu sve više poboljšava, dobar dio njegova argumenta temelji se na tvrdnjama o smanjenju globalnog siromaštva. Međutim, novi izvještaj UN-ova stručnjaka za temu siromaštva poništava navedeni argument, demonstrirajući kako je globalno siromaštvo ostalo gotovo nepromijenjeno tijekom posljednjih četrdeset godina."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve