Ženska fronta: Video kampanja “Pozor – ZOR: Novi Zakon o radu mora pasti!”

Ženska fronta za radna i socijalna prava u suradnji sa Skriptom TV putem video kampanje “Pozor – ZOR: Novi Zakon o radu mora pasti!” nastavlja upozoravati i informirati javnost o negativnim tendencijama novog Zakona o radu koji je upućen u saborsku proceduru unatoč žestokom protivljenju svih sindikalnih središnjica. Osim izostanka argumentirane javne rasprave o Zakonu koji će direktno utjecati na život sadašnjeg i budućeg radništva, ni Ministarstvo ni Vlada nisu ponudili niti jedno relevantno istraživanje koje ide u korist ovakvoj deregulaciji i fleksibilizaciji radnog zakonodavstva.


Kroz kratke video klipove naši sindikalisti i sindikalistkinje te aktivisti i aktivistkinje progovaraju o dodatnoj prekarizaciji radne snage, ukidanju rada na određeno, jačanju agencijskog rada, kolapsu mirovinskog sustava uslijed negativnih promjena radnog zakonodavstva, diskriminaciji na temelju trudnoće.

U prvih šest video klipova kampanje Pozor – ZOR! svoje NE Zakonu o radu poručili su:
Ankica Čakardić (BRID), Marijana Antunović (B.a.B.e.), Bojan Nonković (BRID), Marina Gruban (PPDIV), Jasna A. Petrović (SUH), Jagoda Milidrag Šmid (SSSH), Mario Iveković (Novi sindikat), Domagoj Ferdebar (Sindikat graditeljstva Hrvatske), Katarina Perković (Koordinacija žena HURS-a), Ena Knežević (CESI), Dean Duda (profesor FFZG-a), Natalija Jagić (LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta “AUT”) i Danijel Leš (Sekcija mladih SSSH).


1. Četvrta smjena radi besplatno
    Ankica Čakardić (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Marijana Antunović (B.a.B.e.): Kao što je to slučaj u svim primjerima neoliberalizacije društva, bilo da je riječ o zemljama centra ili periferije, negativne posljedice politike neoliberalizacije koje se provode reformama radnog zakonodavstva najteže pogađaju žensko radništvo, majke i trudnice te dodatno pogađaju ekonomsku i socijalnu sigurnost kućanstava o kojima tradicionalno mahom skrbe žene.

2. Nesiguran život na određeno
    Bojan Nonković (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Marina Gruban (Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske): Agencijski rad dodatno osnažuje nesigurne oblike rada jer privremeno zapošljavanje nije zakonom pojmovno određeno ili ograničeno na izvanredne slučajeve povećanog opsega rada, određene sezonske poslove, slučajeve zamjene privremeno odsutnog radnika/ice, čime je otvoren prostor za privremeno zapošljavanje na uobičajenim redovnim radnim mjestima. Rad na određeno treba biti jasno reguliran i kontroliran posredstvom efikasnih inspekcija te adekvatno kažnjen ukoliko ga poslodavac zloupotrebljava. Ovaj tip rada, koji je posljednjih godina postao pravilo, novim legislativama čini radna mjesta nesigurnima, cijenu rada nižom te produbljuje rodnu diskriminaciju na tržištu rada.

3. Kolaps mirovinskog sustava
    Jasna A. Petrović (predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske) i Jagoda Milidrag Šmid (Savez samostalnih sindikata Hrvatske): inzistiranje na povećanju dobi umirovljenja na 67 godina nije prihvatljivo iz više razloga. U vezi takve temeljne promjene nije postignut društveni konsenzus te za to nema utemeljenih analiza niti opravdanja. Isto stajalište zauzimaju i umirovljeničke udruge koje su posebno upozorile na činjenicu da je očekivana životna dob hrvatskih građana, osobito broj godina zdravog života po umirovljenju, još uvijek daleko niže od europskog prosjeka, osobito za žene (tri godine manje!). Također, potrebno je uzeti u obzir da velik broj žena zbog prihvaćanja nesigurnih radnih mjesta i dugogodišnjeg rada na određeno, ali i zbog preopterećenosti besplatnim njegovateljskim radom, ne može ostvariti uvjete za punu mirovinu. Konačno, hrvatski mirovinski model, koji podrazumijeva uvođenje drugog stupa u vremenu krize i stagnacije, zapravo je model Svjetske banke koji je, pod ucjenom ishođenja kredita i potpora međunarodnih financijskih institucija, prihvaćen samo u bivšim europskim socijalističkim zemljama i praktički je nepoznat Zapadnoj Europi, gdje su modeli drugog stupa u pravilu dobrovoljni.

4. Smrt sindikalnog povjerenika
Mario Iveković (predsjednik Novog sindikata) i Domagoj Ferdebar (Sindikat graditeljstva Hrvatske): otvaranje novih radnih mjesta treba biti posljedica gospodarskog rasta i stabilnosti tržišta, a ne smanjivanja troškova rada nauštrb sigurnosti radnika i radnica. Naposljetku, temeljni cilj i logika Zakona o radu jest zaštita odnosa između poslodavca i radnika; otvaranje novih radnih mjesta treba biti rezultat aktivnih politika zapošljavanja, a ne prilagođenih zakonskih odredbi. Da bi sindikalni povjerenik ili povjerenica mogli nesmetano obavljati svoju ulogu, moraju imati sigurnost da neće dobiti otkaz, niti na bilo koji drugi način biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika i radnica zbog zauzimanja za radnike i radnice te pregovaranja s poslodavcem. Novi ZOR, međutim, nastavlja praksu starog, što znači da odredbe vezane uz zaštitu povjerenika i povjerenica nisu dovoljno jasne, što, logikom stvari, sindikalnim povjerenicima i povjerenicama onemogućava obavljanje njihove uloge.

5. Otkaz trudnicama
    Katarina Perković (Koordinacija žena HURS-a) i (Ena Knežević, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI): prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu, neproduživanje ugovora o radu čini čak 34,1 posto slučajeva spolne diskriminacije s kojom se susreću žene na tržištu rada. Od 176 ispitanica koje su se našle u situaciji u kojoj im nije produžen ugovor o radu, njih 63,6 posto smatra kako im je poslodavac uskratio produženje ugovora o radu jer su zatrudnjele ili koristile rodiljna prava.

6. Historijsko nazadovanje
    Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dean Duda iznosi tri osnovna razloga zbog kojih se protiv novom ZOR-u, Natalija Jagić, studentica i članica LGBTIQ inicijative Filozofskog fakulteta “AUT” govori da su i lezbijke, homoseksualne i biseksualne osobe također radnici na koje negativne reforme jednako utječu, a predsjednik Sekcije mladih SSSH-a Danijel Leš naglašava kako ovakav Zakon o radu neće dovesti do većeg broja zaposlenih, već je budućnost mladih radnika na burzi rada.

7. Povećanje profita nauštrb radništva
    Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, objašnjava kako novi Zakon o radu neće povećati mogućnost novog zapošljavanja ili konkurentnost hrvatskog gospodarstva, već će poslužiti isključivo povećanju profita poslodavaca nauštrb radnika i radnica. Ivana Živković, članica inicijative Za rad spremne, govori o tome da će novi Zakon o radu dodatno otežati već dovoljno težak položaj mladih žena na tržištu rada, a Marijana Jozić iz Sekcije mladih SSSH-a podsjeća da se Zakon o radu ne događa nekom drugom, već cjelokupnom društvu bez izuzetaka.

Vezani članci

  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.
  • 10. siječnja 2018. Detalj murala iz kompleksa Tepantitla u Teotihuacanu, Meksiko. Crtež prikazuje igrača s loptom kojemu iz usta izlazi svitak koji simbolizira govor, cca. 2. stoljeće (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, obratila nam se s reagiranjem na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo! Produktivni paradoks Deklaracije o zajedničkom jeziku“, koji smo na našim stranicama objavili 28. prosinca 2017. godine. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 31. prosinca 2017. Crtež Inesse Armand, Aleksandre Kollontai, Rose Luxemburg i Clare Zetkin koji je poslužio kao promotivni vizual za tribinu „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“. Autori vizuala: Dominik Brandibur i Leopold Rupnik Feminizam, revolucija, akademija Da je proizvodnja politiziranog vaninstitucionalnog znanja moguća, ali i prijeko potrebna, pokazao je i veliki interes za prvu iz ciklusa tribina koje organiziraju akterice i akteri okupljene/i oko Inicijative za feministički Filozofski, naslova „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“, na kojoj je bilo riječi o kompleksnoj ulozi žena te njihovu doprinosu revolucionarnoj borbi za vrijeme i nakon Oktobra. Autorica reflektira o uzajamnosti koncepata roda i klase u kontekstu socijalističkog projekta, gotovo nepostojećoj politizaciji akademskog djelovanja te drugim relevantnim pitanjima za širu teorijsko-aktivističku feminističku scenu, koja su se otvorila tijekom tribine i rasprave.
  • 31. prosinca 2017. Hells Kitchen and Sebastopol, New York, cca. 1890., fotografija Jacobsa Riisa koji je tih godina kao novinar pisao i dokumentirao o životu u njujorškim slamovima. (izvor) Razmišljati skromno Socijalistička Jugoslavija posebnu je pozornost posvećivala pitanju stambenih politika. Držalo se da je zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva preduvjet za uspostavu egalitarnog društva. Raspadom Jugoslavije trendovi u polju stambenih politika sve više preuzimaju neoliberalne modele rješavanja ovog pitanja. Donosimo prijevod teksta F. T. Green, koji se bavi stambenom krizom u New Yorku u kontekstu aktualnih rasprava o (ne)prihvatljivosti „mikrojedinica“, minijaturnih urbanih nastambi koje postaju novi standard osiromašene populacije.
  • 31. prosinca 2017. Štrajk radnika/ca industrije brze hrane u Minneapolisu, 14. travnja 2016. godine (izvor: Fibonacci Blue prema Creative Commons licenci). Napojnice radnicama, ne šefovima Ministarstvo rada Trumpove administracije početkom je prosinca najavilo vraćanje kolektivnih napojnica u restoransku industriju. Ako se predložena izmjena, stavljena na javnu raspravu do 5. veljače 2018., usvoji, dovest će na sam rub egzistencije konobare/ice, odnosno radnike/ce koji/e rade za napojnice, a već primaju substandardne nadnice koje često idu ispod propisanog minimuma. Autorica ukazuje na posljedice koje će izmjena pravilnika, pod krinkom pravedne raspodjele napojnica, donijeti najugroženijem dijelu radništva u uslužnim djelatnostima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve