Ženska fronta: Video kampanja “Pozor – ZOR: Novi Zakon o radu mora pasti!”

Ženska fronta za radna i socijalna prava u suradnji sa Skriptom TV putem video kampanje “Pozor – ZOR: Novi Zakon o radu mora pasti!” nastavlja upozoravati i informirati javnost o negativnim tendencijama novog Zakona o radu koji je upućen u saborsku proceduru unatoč žestokom protivljenju svih sindikalnih središnjica. Osim izostanka argumentirane javne rasprave o Zakonu koji će direktno utjecati na život sadašnjeg i budućeg radništva, ni Ministarstvo ni Vlada nisu ponudili niti jedno relevantno istraživanje koje ide u korist ovakvoj deregulaciji i fleksibilizaciji radnog zakonodavstva.


Kroz kratke video klipove naši sindikalisti i sindikalistkinje te aktivisti i aktivistkinje progovaraju o dodatnoj prekarizaciji radne snage, ukidanju rada na određeno, jačanju agencijskog rada, kolapsu mirovinskog sustava uslijed negativnih promjena radnog zakonodavstva, diskriminaciji na temelju trudnoće.

U prvih šest video klipova kampanje Pozor – ZOR! svoje NE Zakonu o radu poručili su:
Ankica Čakardić (BRID), Marijana Antunović (B.a.B.e.), Bojan Nonković (BRID), Marina Gruban (PPDIV), Jasna A. Petrović (SUH), Jagoda Milidrag Šmid (SSSH), Mario Iveković (Novi sindikat), Domagoj Ferdebar (Sindikat graditeljstva Hrvatske), Katarina Perković (Koordinacija žena HURS-a), Ena Knežević (CESI), Dean Duda (profesor FFZG-a), Natalija Jagić (LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta “AUT”) i Danijel Leš (Sekcija mladih SSSH).


1. Četvrta smjena radi besplatno
    Ankica Čakardić (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Marijana Antunović (B.a.B.e.): Kao što je to slučaj u svim primjerima neoliberalizacije društva, bilo da je riječ o zemljama centra ili periferije, negativne posljedice politike neoliberalizacije koje se provode reformama radnog zakonodavstva najteže pogađaju žensko radništvo, majke i trudnice te dodatno pogađaju ekonomsku i socijalnu sigurnost kućanstava o kojima tradicionalno mahom skrbe žene.

2. Nesiguran život na određeno
    Bojan Nonković (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Marina Gruban (Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske): Agencijski rad dodatno osnažuje nesigurne oblike rada jer privremeno zapošljavanje nije zakonom pojmovno određeno ili ograničeno na izvanredne slučajeve povećanog opsega rada, određene sezonske poslove, slučajeve zamjene privremeno odsutnog radnika/ice, čime je otvoren prostor za privremeno zapošljavanje na uobičajenim redovnim radnim mjestima. Rad na određeno treba biti jasno reguliran i kontroliran posredstvom efikasnih inspekcija te adekvatno kažnjen ukoliko ga poslodavac zloupotrebljava. Ovaj tip rada, koji je posljednjih godina postao pravilo, novim legislativama čini radna mjesta nesigurnima, cijenu rada nižom te produbljuje rodnu diskriminaciju na tržištu rada.

3. Kolaps mirovinskog sustava
    Jasna A. Petrović (predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske) i Jagoda Milidrag Šmid (Savez samostalnih sindikata Hrvatske): inzistiranje na povećanju dobi umirovljenja na 67 godina nije prihvatljivo iz više razloga. U vezi takve temeljne promjene nije postignut društveni konsenzus te za to nema utemeljenih analiza niti opravdanja. Isto stajalište zauzimaju i umirovljeničke udruge koje su posebno upozorile na činjenicu da je očekivana životna dob hrvatskih građana, osobito broj godina zdravog života po umirovljenju, još uvijek daleko niže od europskog prosjeka, osobito za žene (tri godine manje!). Također, potrebno je uzeti u obzir da velik broj žena zbog prihvaćanja nesigurnih radnih mjesta i dugogodišnjeg rada na određeno, ali i zbog preopterećenosti besplatnim njegovateljskim radom, ne može ostvariti uvjete za punu mirovinu. Konačno, hrvatski mirovinski model, koji podrazumijeva uvođenje drugog stupa u vremenu krize i stagnacije, zapravo je model Svjetske banke koji je, pod ucjenom ishođenja kredita i potpora međunarodnih financijskih institucija, prihvaćen samo u bivšim europskim socijalističkim zemljama i praktički je nepoznat Zapadnoj Europi, gdje su modeli drugog stupa u pravilu dobrovoljni.

4. Smrt sindikalnog povjerenika
Mario Iveković (predsjednik Novog sindikata) i Domagoj Ferdebar (Sindikat graditeljstva Hrvatske): otvaranje novih radnih mjesta treba biti posljedica gospodarskog rasta i stabilnosti tržišta, a ne smanjivanja troškova rada nauštrb sigurnosti radnika i radnica. Naposljetku, temeljni cilj i logika Zakona o radu jest zaštita odnosa između poslodavca i radnika; otvaranje novih radnih mjesta treba biti rezultat aktivnih politika zapošljavanja, a ne prilagođenih zakonskih odredbi. Da bi sindikalni povjerenik ili povjerenica mogli nesmetano obavljati svoju ulogu, moraju imati sigurnost da neće dobiti otkaz, niti na bilo koji drugi način biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika i radnica zbog zauzimanja za radnike i radnice te pregovaranja s poslodavcem. Novi ZOR, međutim, nastavlja praksu starog, što znači da odredbe vezane uz zaštitu povjerenika i povjerenica nisu dovoljno jasne, što, logikom stvari, sindikalnim povjerenicima i povjerenicama onemogućava obavljanje njihove uloge.

5. Otkaz trudnicama
    Katarina Perković (Koordinacija žena HURS-a) i (Ena Knežević, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI): prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu, neproduživanje ugovora o radu čini čak 34,1 posto slučajeva spolne diskriminacije s kojom se susreću žene na tržištu rada. Od 176 ispitanica koje su se našle u situaciji u kojoj im nije produžen ugovor o radu, njih 63,6 posto smatra kako im je poslodavac uskratio produženje ugovora o radu jer su zatrudnjele ili koristile rodiljna prava.

6. Historijsko nazadovanje
    Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dean Duda iznosi tri osnovna razloga zbog kojih se protiv novom ZOR-u, Natalija Jagić, studentica i članica LGBTIQ inicijative Filozofskog fakulteta “AUT” govori da su i lezbijke, homoseksualne i biseksualne osobe također radnici na koje negativne reforme jednako utječu, a predsjednik Sekcije mladih SSSH-a Danijel Leš naglašava kako ovakav Zakon o radu neće dovesti do većeg broja zaposlenih, već je budućnost mladih radnika na burzi rada.

7. Povećanje profita nauštrb radništva
    Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a, objašnjava kako novi Zakon o radu neće povećati mogućnost novog zapošljavanja ili konkurentnost hrvatskog gospodarstva, već će poslužiti isključivo povećanju profita poslodavaca nauštrb radnika i radnica. Ivana Živković, članica inicijative Za rad spremne, govori o tome da će novi Zakon o radu dodatno otežati već dovoljno težak položaj mladih žena na tržištu rada, a Marijana Jozić iz Sekcije mladih SSSH-a podsjeća da se Zakon o radu ne događa nekom drugom, već cjelokupnom društvu bez izuzetaka.

Vezani članci

  • 10. siječnja 2018. Detalj murala iz kompleksa Tepantitla u Teotihuacanu, Meksiko. Crtež prikazuje igrača s loptom kojemu iz usta izlazi svitak koji simbolizira govor, cca. 2. stoljeće (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, obratila nam se s reagiranjem na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo! Produktivni paradoks Deklaracije o zajedničkom jeziku“, koji smo na našim stranicama objavili 28. prosinca 2017. godine. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 31. prosinca 2017. Crtež Inesse Armand, Aleksandre Kollontai, Rose Luxemburg i Clare Zetkin koji je poslužio kao promotivni vizual za tribinu „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“. Autori vizuala: Dominik Brandibur i Leopold Rupnik Feminizam, revolucija, akademija Da je proizvodnja politiziranog vaninstitucionalnog znanja moguća, ali i prijeko potrebna, pokazao je i veliki interes za prvu iz ciklusa tribina koje organiziraju akterice i akteri okupljene/i oko Inicijative za feministički Filozofski, naslova „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“, na kojoj je bilo riječi o kompleksnoj ulozi žena te njihovu doprinosu revolucionarnoj borbi za vrijeme i nakon Oktobra. Autorica reflektira o uzajamnosti koncepata roda i klase u kontekstu socijalističkog projekta, gotovo nepostojećoj politizaciji akademskog djelovanja te drugim relevantnim pitanjima za širu teorijsko-aktivističku feminističku scenu, koja su se otvorila tijekom tribine i rasprave.
  • 31. prosinca 2017. Hells Kitchen and Sebastopol, Jacob Riis
(izvor) Razmišljati skromno „Danas bi svi trebali imati pravo živjeti u špilji. Libertarijanci mahnito zagovaraju više slumova, tvrdeći da regulacije dižu cijene i ograničavaju izbor. Umjereni zagovaraju snižavanje legalne minimalne veličine stana kako bi gradovi mogli riješiti stambenu krizu ‘mikro-jedinicama’. Granica između stanovanja koje je dostupno i stanovanja koje je jeftino jer je gotovo nenastanjivo postaje sve tanja. Pobornici slobodnog tržišta barem imaju hrabrosti za svoja uvjerenja kada se potegne ovo pitanje – pustimo da kapitalizam ljudima pruži domove koji su u skladu s njihovim siromaštvom.“
  • 31. prosinca 2017. Štrajk radnika/ca industrije brze hrane u Minneapolisu, 14. travnja 2016. godine (izvor: Fibonacci Blue prema Creative Commons licenci). Napojnice radnicima, ne šefovima „Poslodavci koji upošljavaju radnike koji rade za napojnice među najgorim su prekršiteljima zakona o minimalnoj plaći, pogotovo zbog isplaćivanja substandardnih nadnica koje ovise o napojnicama. Sve dok radnici uspijevaju napojnicama dogurati do pune minimalne plaće, poslodavci mogu plaćati radnike koji rade za napojnice i do samo 2,13 dolara po satu.“
  • 31. prosinca 2017. Kameno sivilo (izvor). Posljednji put o pesimizmu Ako realno sagledamo moć globalnog kapitala, aktualne klimatske promjene, postojane slabosti globalne ljevice, sve poraze na terenu, nerazumijevanje između aktivista/kinja i teoretičara/ki, izostanak dugotrajnih strategija i jakih političkih subjekata te mobilizacije odozdo – pesimizam je možda i jedino što nam preostaje, barem kao polazna točka. Pročitajte prijevod teksta glavne urednice časopisa Salvage, Rosie Warren.
  • 31. prosinca 2017. Grob Antonija Gramscija u Rimu (izvor: Sebastian Baryli @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci) Hegemonija i kolektivno djelovanje "Djelovanje hegemonije, s jedne strane, i puko povremeno kolektivno djelovanje, s druge, možemo tumačiti kroz materijalističku optiku, pozivanjem na interese i svakodnevna činjenična iskustva ljudi. To ne znači da negiramo ideološko-kulturne faktore, koji uvijek posreduju interese i iskustva, nego da ih vezujemo uz materijalnu osnovu, iz koje oni proizlaze i djeluju. To znači da kulturalistička alternativa, koja zaobilazi ili aktivno negira materijalne interese, te koja autonomizira ideološko-kulturne faktore, nije prikladna."
  • 31. prosinca 2017. Glas sa megafona (izvor: Gabriel Saldana prema Creative Commons licenci). Socijaldemokracija je dobra, ali nedovoljno dobra „U najmanju ruku trebamo zahtijevati ekonomiju u kojoj različitim oblicima vlasništva (tvrtkama u vlasništvu radnika, kao i fizičkim monopolima i financijskim institucijama u državnom vlasništvu) koordinira regulirano tržište – ekonomiju koja omogućuje demokratsko upravljanje društvom. U nedemokratskoj kapitalističkoj ekonomiji menadžeri zapošljavaju i otpuštaju radnike; u demokratskoj socijalističkoj ekonomiji radnici bi bili ti koji bi zapošljavali menadžere nužne za izgradnju zadovoljne i produktivne tvrtke.“
  • 31. prosinca 2017. Clara Zetkin, Friedrich Engels i August Bebel za vrijeme III. kongresa Druge internacionale u Zürichu 1893. godine (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto, prilagođeno i podrezano kao dio javne domene). Ženski rad i sindikalne organizacije Marksistička teoretičarka i revolucionarka Clara Zetkin uređivala je „Die Gleichheit“, časopis za žene Socijaldemokratske partije Njemačke, od 1892. pa sve do 1917. kada je smijenjena od strane reformističkog vodstva. Osim što je historijsko-materijalističkim tumačenjem socijalne i ekonomske podređenosti žena politički mobilizirao mnoge radnice, časopis je odigrao i važnu ulogu u oblikovanju partijskih i sindikalnih politika vezanih uz tzv. žensko pitanje. Donosimo tekst iz 1893. u kojem Zetkin ukazuje na posljedice povećane prisutnosti sindikalno neorganizirane ženske radne snage u kapitalizmu te partijske i sindikalne drugove oštro upozorava na važnost koju radnice kao nezaobilazne suborkinje u klasnoj borbi imaju za trajnost revolucije. Prijevod ovog teksta nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
  • 31. prosinca 2017. Spomenik na mjestu krvavog prosvjeda za osmosatni radni dan, održanog tijekom niza radničkih pobuna 1886. u Chicagu. Prosvjed je održan 4. svibnja 1886. na trgu Haymarket, kao reakcija na ubojstva dvojice radnika od strane policije protekloga dana. (izvor: Chicago Crime Scenes @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Borba za slobodno vrijeme Najveći njemački sindikat, IG Metall, u rujnu ove godine pokrenuo je kampanju za skraćivanje radnog tjedna s 35 na 26 sati i tom akcijom na lijevu agendu vratio borbu za slobodno vrijeme radničke klase. Autorica članka Miya Tokumitsu argumentira u korist ove borbe, ukratko iznosi njezinu internacionalnu povijest te daje presjek trenutnog stanja na ljevici i nudi prijedloge za njezine daljnje korake potrebne za postizanje ovog bitnog cilja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve