“Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih”, 10.4.2014.

Pogledajte snimku tribine pod nazivom Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih, druge u seriji “Aktivističke prakse i civilno društvo: Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti”, održane 10.4.2014. u Galeriji Nova u organizaciji Centra za mirovne studije, Mirovnih studija i kolektiva Što, kako i za koga. Vesna Janković govorila je o društvenom i političkom kontekstu nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, Sven Cvek je predstavio rad Autonomne tvornice kulture — ATTACK!-a, dok je Dražen Šimleša govorio o razvoju aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, nakon čega je uslijedila rasprava.

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Aktivističke prakse i civilno društvo

Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti

Serija predavanja i diskusija & čitaonica četvrtkom ožujak — travanj 2014., Galerija Nova [Showroom] • Teslina 7 • Zagreb

Suorganizatori: Mirovni studiji — prostor za nemirne građane, Centar za mirovne studije i Što, kako i za koga / WHW

U nizu od tri javna predavanja i diskusije predstavit ćemo jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. Sa sviješću da ih ima puno više, biramo one koje su relevantne za mirovni rad u širem smislu. S akterima i teoretičarima (nerijetko su akteri ujedno i teoretičari) razgovarat ćemo o kontekstu u kojem su se pojedine inicijative i oblici djelovanja razvijali, koliko su samonikli, iz čega su nastali i kako danas vidimo njihovo nasljeđe. Kritički ćemo razmotriti zašto su se u određenim kontekstima birale pojedine taktike i metode.
27/03/2014

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Vesna Janković: Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati

Izlaganje će ocrtati društveni i politički kontekst nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, temeljne ideje i vrijednosti koje ARK zastupa (antinacionalizam, pacifizam, ljudska prava…) te organizacijske forme i principe po kojima djeluje (ARK kao mrežna organizacija postavljena na principima direktne/participativne demokracije, građanskog samo-organiziranja i konsenzualnog donošenja odluka). Bit će riječi i o oblicima aktivizma koje je ARK iznjedrio, poput (novo)medijskog aktivizma Zamira i ARKzina, rada na izgradnji mira u Volonterskom projektu Pakrac, direktne zaštite ljudskih prava prilikom deložacija i mirovnog obrazovanja.

Vesna Janković polaznica je doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena asistentica na Katedri za sociologiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Sudjelovala je u pokretanju niza civilnih inicijativa: Svarun (1986), Antiratna kampanja Hrvatske (1991), Centar za žene žrtve rata (1993) i Autonomna tvornica kulture — Attack! (1997). Višegodišnja je glavna urednica ARKzina, mega-zina Antiratne kampanje. Suurednica je knjiga Rat i ljudska prava (1993), Žene oblikuju ekonomiju i politiku (2002), Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories, (2003), Antiratna kampanja 1991-2011: Neispričana povijest (2011), te Resisting the Evil: [Post-] Yugoslav Anti-War Contention (2012).

Sven Cvek: Attack! (Autonomna tvornica kulture): Fizički i mentalni prostori autonomije
Izlaganje će dati osvrt na specifičnost Autonomne tvornice kulture — ATTACK! u kontekstu aktivističke povijesti koju ovaj niz predavanja ocrtava. ATTACK! se ovdje izdvaja kao projekt koji je za glavnu svrhu deklarativno imao proizvodnju kulture. Ovakav pogled na ATTACK! omogućuje nam, između ostalog, da promislimo kulturu kao organizacijsku praksu i materijalnu infrastrukturu za prenošenje znanja.

Sven Cvek rođen je 1975. u Puli. Radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekad je radio i u ATTACK!-u. Bavi se kulturom u teoriji i praksi.

Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu
Glavni fokus razgovora pratit će razvoj aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, te na koji način je otvaranje Hrvatske dovelo i do otvaranja aktivizma prema novim temama u odnosu na 90-e. Možemo se svi i zapitati: je li nam išta ostalo od tog otvaranja ili smo se začepili?

Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Doktorirao je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temi ekološkog otiska nakon čega je izašla i knjiga Ekološki otisak: kako je razvoj zgazio održivost. Aktivan je u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) gdje volontira kao tajnik i sudjeluje u izgradnji edukacijskog centra Reciklirano imanje.

četvrtak 17/4/2014 19h

Javno zagovaranje, nove prakse i novi prostori suradnje

U zadnjem bloku diskusija obuhvatit će se period iza 2000. godine s fokusom na razvijanje javnih politika i zagovaranje institucionalnih promjena, uz osvrt na postignute promjene ali i domete ovih oblika aktivističkog djelovanja. Osvrnut ćemo se također i na taktike i oblike otpora koji su se razvili u drugoj polovini dekade i povezani su s borbom za javno dobro, za javno financirano obrazovanje te uz njihovo nasljeđe.

Gordan Bosanac, analitičar Centra za mirovne studije

Institucionalno zagovaranje

Teodor Celakoski, aktivist Prava na grad

Taktičke platforme, performativne akcije i kombiniranje metoda

Jelena Miloš, sudionica studentske blokade, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju

Blokada, direktnodemokratske metode (plenumi), povezanost s radničkim borbama

Svoj pogled na profesionalizaciju, organizacijsko djelovanje, kombiniranje metoda, stvaranje veza i potrebnih savezništva dati će i dugogodišnji aktivisti Suzana Kunac (Socijalna politika i uključivanje – SPUK) i Tomislav Medak (Multimedijalni Institut – MAMA).

Čitaonica

U Showroomu Galerije Nova bit će od 27.3. do 17.4. dostupna čitaonica s publikacijama na temu aktivističkih praksi i razvoja civilnog društva na ovim prostorima u posljednja tri desetljeća. Bit će dostupni i dokumentarni radovi u produkciji FADE IN‑a i SkriptaTV. U prikupljanju građe sudjeluju Centar za mirovne studije (CMS), Sven Cvek i Autonomni kulturni centar (Attack!), izdavačka kuća Što čitaš?, Centar za suočavanje s prošlošću — Documenta, Centar za ženske studije, FADE IN, Dražen Šimleša, Benjamin Perasović, Vesna Janković, Dejan Kršić …

Čitaonicu je osmislila Martina Kontošić/ WHW.

Radno vrijeme čitaonice:

Četvrtak i petak: 12 – 20h

Subota: 11 – 14h

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve