“Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih”, 10.4.2014.

Pogledajte snimku tribine pod nazivom Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih, druge u seriji “Aktivističke prakse i civilno društvo: Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti”, održane 10.4.2014. u Galeriji Nova u organizaciji Centra za mirovne studije, Mirovnih studija i kolektiva Što, kako i za koga. Vesna Janković govorila je o društvenom i političkom kontekstu nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, Sven Cvek je predstavio rad Autonomne tvornice kulture — ATTACK!-a, dok je Dražen Šimleša govorio o razvoju aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, nakon čega je uslijedila rasprava.

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Aktivističke prakse i civilno društvo

Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti

Serija predavanja i diskusija & čitaonica četvrtkom ožujak — travanj 2014., Galerija Nova [Showroom] • Teslina 7 • Zagreb

Suorganizatori: Mirovni studiji — prostor za nemirne građane, Centar za mirovne studije i Što, kako i za koga / WHW

U nizu od tri javna predavanja i diskusije predstavit ćemo jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. Sa sviješću da ih ima puno više, biramo one koje su relevantne za mirovni rad u širem smislu. S akterima i teoretičarima (nerijetko su akteri ujedno i teoretičari) razgovarat ćemo o kontekstu u kojem su se pojedine inicijative i oblici djelovanja razvijali, koliko su samonikli, iz čega su nastali i kako danas vidimo njihovo nasljeđe. Kritički ćemo razmotriti zašto su se u određenim kontekstima birale pojedine taktike i metode.
27/03/2014

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Vesna Janković: Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati

Izlaganje će ocrtati društveni i politički kontekst nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, temeljne ideje i vrijednosti koje ARK zastupa (antinacionalizam, pacifizam, ljudska prava…) te organizacijske forme i principe po kojima djeluje (ARK kao mrežna organizacija postavljena na principima direktne/participativne demokracije, građanskog samo-organiziranja i konsenzualnog donošenja odluka). Bit će riječi i o oblicima aktivizma koje je ARK iznjedrio, poput (novo)medijskog aktivizma Zamira i ARKzina, rada na izgradnji mira u Volonterskom projektu Pakrac, direktne zaštite ljudskih prava prilikom deložacija i mirovnog obrazovanja.

Vesna Janković polaznica je doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena asistentica na Katedri za sociologiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Sudjelovala je u pokretanju niza civilnih inicijativa: Svarun (1986), Antiratna kampanja Hrvatske (1991), Centar za žene žrtve rata (1993) i Autonomna tvornica kulture — Attack! (1997). Višegodišnja je glavna urednica ARKzina, mega-zina Antiratne kampanje. Suurednica je knjiga Rat i ljudska prava (1993), Žene oblikuju ekonomiju i politiku (2002), Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories, (2003), Antiratna kampanja 1991-2011: Neispričana povijest (2011), te Resisting the Evil: [Post-] Yugoslav Anti-War Contention (2012).

Sven Cvek: Attack! (Autonomna tvornica kulture): Fizički i mentalni prostori autonomije
Izlaganje će dati osvrt na specifičnost Autonomne tvornice kulture — ATTACK! u kontekstu aktivističke povijesti koju ovaj niz predavanja ocrtava. ATTACK! se ovdje izdvaja kao projekt koji je za glavnu svrhu deklarativno imao proizvodnju kulture. Ovakav pogled na ATTACK! omogućuje nam, između ostalog, da promislimo kulturu kao organizacijsku praksu i materijalnu infrastrukturu za prenošenje znanja.

Sven Cvek rođen je 1975. u Puli. Radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekad je radio i u ATTACK!-u. Bavi se kulturom u teoriji i praksi.

Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu
Glavni fokus razgovora pratit će razvoj aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, te na koji način je otvaranje Hrvatske dovelo i do otvaranja aktivizma prema novim temama u odnosu na 90-e. Možemo se svi i zapitati: je li nam išta ostalo od tog otvaranja ili smo se začepili?

Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Doktorirao je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temi ekološkog otiska nakon čega je izašla i knjiga Ekološki otisak: kako je razvoj zgazio održivost. Aktivan je u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) gdje volontira kao tajnik i sudjeluje u izgradnji edukacijskog centra Reciklirano imanje.

četvrtak 17/4/2014 19h

Javno zagovaranje, nove prakse i novi prostori suradnje

U zadnjem bloku diskusija obuhvatit će se period iza 2000. godine s fokusom na razvijanje javnih politika i zagovaranje institucionalnih promjena, uz osvrt na postignute promjene ali i domete ovih oblika aktivističkog djelovanja. Osvrnut ćemo se također i na taktike i oblike otpora koji su se razvili u drugoj polovini dekade i povezani su s borbom za javno dobro, za javno financirano obrazovanje te uz njihovo nasljeđe.

Gordan Bosanac, analitičar Centra za mirovne studije

Institucionalno zagovaranje

Teodor Celakoski, aktivist Prava na grad

Taktičke platforme, performativne akcije i kombiniranje metoda

Jelena Miloš, sudionica studentske blokade, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju

Blokada, direktnodemokratske metode (plenumi), povezanost s radničkim borbama

Svoj pogled na profesionalizaciju, organizacijsko djelovanje, kombiniranje metoda, stvaranje veza i potrebnih savezništva dati će i dugogodišnji aktivisti Suzana Kunac (Socijalna politika i uključivanje – SPUK) i Tomislav Medak (Multimedijalni Institut – MAMA).

Čitaonica

U Showroomu Galerije Nova bit će od 27.3. do 17.4. dostupna čitaonica s publikacijama na temu aktivističkih praksi i razvoja civilnog društva na ovim prostorima u posljednja tri desetljeća. Bit će dostupni i dokumentarni radovi u produkciji FADE IN‑a i SkriptaTV. U prikupljanju građe sudjeluju Centar za mirovne studije (CMS), Sven Cvek i Autonomni kulturni centar (Attack!), izdavačka kuća Što čitaš?, Centar za suočavanje s prošlošću — Documenta, Centar za ženske studije, FADE IN, Dražen Šimleša, Benjamin Perasović, Vesna Janković, Dejan Kršić …

Čitaonicu je osmislila Martina Kontošić/ WHW.

Radno vrijeme čitaonice:

Četvrtak i petak: 12 – 20h

Subota: 11 – 14h

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve