“Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih”, 10.4.2014.

Pogledajte snimku tribine pod nazivom Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih, druge u seriji “Aktivističke prakse i civilno društvo: Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti”, održane 10.4.2014. u Galeriji Nova u organizaciji Centra za mirovne studije, Mirovnih studija i kolektiva Što, kako i za koga. Vesna Janković govorila je o društvenom i političkom kontekstu nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, Sven Cvek je predstavio rad Autonomne tvornice kulture — ATTACK!-a, dok je Dražen Šimleša govorio o razvoju aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, nakon čega je uslijedila rasprava.


Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih


Aktivističke prakse i civilno društvo

Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti

Serija predavanja i diskusija & čitaonica četvrtkom ožujak — travanj 2014., Galerija Nova [Showroom] • Teslina 7 • Zagreb

Suorganizatori: Mirovni studiji — prostor za nemirne građane, Centar za mirovne studije i Što, kako i za koga / WHW

U nizu od tri javna predavanja i diskusije predstavit ćemo jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. Sa sviješću da ih ima puno više, biramo one koje su relevantne za mirovni rad u širem smislu. S akterima i teoretičarima (nerijetko su akteri ujedno i teoretičari) razgovarat ćemo o kontekstu u kojem su se pojedine inicijative i oblici djelovanja razvijali, koliko su samonikli, iz čega su nastali i kako danas vidimo njihovo nasljeđe. Kritički ćemo razmotriti zašto su se u određenim kontekstima birale pojedine taktike i metode.

27/03/2014

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Vesna Janković: Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati

Izlaganje će ocrtati društveni i politički kontekst nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, temeljne ideje i vrijednosti koje ARK zastupa (antinacionalizam, pacifizam, ljudska prava…) te organizacijske forme i principe po kojima djeluje (ARK kao mrežna organizacija postavljena na principima direktne/participativne demokracije, građanskog samo-organiziranja i konsenzualnog donošenja odluka). Bit će riječi i o oblicima aktivizma koje je ARK iznjedrio, poput (novo)medijskog aktivizma Zamira i ARKzina, rada na izgradnji mira u Volonterskom projektu Pakrac, direktne zaštite ljudskih prava prilikom deložacija i mirovnog obrazovanja.

Vesna Janković polaznica je doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena asistentica na Katedri za sociologiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Sudjelovala je u pokretanju niza civilnih inicijativa: Svarun (1986), Antiratna kampanja Hrvatske (1991), Centar za žene žrtve rata (1993) i Autonomna tvornica kulture — Attack! (1997). Višegodišnja je glavna urednica ARKzina, mega-zina Antiratne kampanje. Suurednica je knjiga Rat i ljudska prava (1993), Žene oblikuju ekonomiju i politiku (2002), Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories, (2003), Antiratna kampanja 1991-2011: Neispričana povijest (2011), te Resisting the Evil: [Post-] Yugoslav Anti-War Contention (2012).

Sven Cvek: Attack! (Autonomna tvornica kulture): Fizički i mentalni prostori autonomije

Izlaganje će dati osvrt na specifičnost Autonomne tvornice kulture — ATTACK! u kontekstu aktivističke povijesti koju ovaj niz predavanja ocrtava. ATTACK! se ovdje izdvaja kao projekt koji je za glavnu svrhu deklarativno imao proizvodnju kulture. Ovakav pogled na ATTACK! omogućuje nam, između ostalog, da promislimo kulturu kao organizacijsku praksu i materijalnu infrastrukturu za prenošenje znanja.

Sven Cvek rođen je 1975. u Puli. Radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekad je radio i u ATTACK!-u. Bavi se kulturom u teoriji i praksi.

Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu

Glavni fokus razgovora pratit će razvoj aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, te na koji način je otvaranje Hrvatske dovelo i do otvaranja aktivizma prema novim temama u odnosu na 90-e. Možemo se svi i zapitati: je li nam išta ostalo od tog otvaranja ili smo se začepili?

Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Doktorirao je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temi ekološkog otiska nakon čega je izašla i knjiga Ekološki otisak: kako je razvoj zgazio održivost. Aktivan je u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) gdje volontira kao tajnik i sudjeluje u izgradnji edukacijskog centra Reciklirano imanje.

četvrtak 17/4/2014 19h

Javno zagovaranje, nove prakse i novi prostori suradnje

U zadnjem bloku diskusija obuhvatit će se period iza 2000. godine s fokusom na razvijanje javnih politika i zagovaranje institucionalnih promjena, uz osvrt na postignute promjene ali i domete ovih oblika aktivističkog djelovanja. Osvrnut ćemo se također i na taktike i oblike otpora koji su se razvili u drugoj polovini dekade i povezani su s borbom za javno dobro, za javno financirano obrazovanje te uz njihovo nasljeđe.

Gordan Bosanac, analitičar Centra za mirovne studije

Institucionalno zagovaranje

Teodor Celakoski, aktivist Prava na grad

Taktičke platforme, performativne akcije i kombiniranje metoda

Jelena Miloš, sudionica studentske blokade, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju

Blokada, direktnodemokratske metode (plenumi), povezanost s radničkim borbama


Svoj pogled na profesionalizaciju, organizacijsko djelovanje, kombiniranje metoda, stvaranje veza i potrebnih savezništva dati će i dugogodišnji aktivisti Suzana Kunac (Socijalna politika i uključivanje – SPUK) i Tomislav Medak (Multimedijalni Institut – MAMA).

Čitaonica

U Showroomu Galerije Nova bit će od 27.3. do 17.4. dostupna čitaonica s publikacijama na temu aktivističkih praksi i razvoja civilnog društva na ovim prostorima u posljednja tri desetljeća. Bit će dostupni i dokumentarni radovi u produkciji FADE IN‑a i SkriptaTV. U prikupljanju građe sudjeluju Centar za mirovne studije (CMS), Sven Cvek i Autonomni kulturni centar (Attack!), izdavačka kuća Što čitaš?, Centar za suočavanje s prošlošću — Documenta, Centar za ženske studije, FADE IN, Dražen Šimleša, Benjamin Perasović, Vesna Janković, Dejan Kršić …

Čitaonicu je osmislila Martina Kontošić/ WHW.

Radno vrijeme čitaonice:

Četvrtak i petak: 12 – 20h

Subota: 11 – 14h



Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš

    Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos. Jeff Bezos će možda postati prvi svjetski bilijunaš. Neto vrijednost […]

  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže

    Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas Nedavno uspostavljena Globalna ekosocijalistička mreža (Global Ecosocialist Network, GEN) 3. svibnja je održala svoj prvi službeni sastanak putem videokonferencije. Ekosocijalistkinje i ekosocijalisti iz Afrike, Europe, Sjeverne Amerike i […]

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve