Deset rijetko postavljenih progresivnih zahtjeva Ekspropriranima

Njemački romanopisac i kritičar Dietmar Dath kroz deset točaka se osvrće na često postavljana pitanja, predrasude i neuralgična mjesta u borbi za drugačiji svijet; pruža svoje uvide i daje preporuke za daljnje djelovanje Onima Kojima Svijet Ne Pripada.



Deset rijetko postavljenih progresivnih zahtjeva Ekspropriranima


Onima Kojima Svijet Ne Pripada


(Uputstva za korištenje: pod ‘vlasništvom’ se ne misli na nekoga tko posjeduje par hlača, auto, vibrator ili smrznutu pizzu. Vlasništvo se u politički relevantnom smislu ostvaruje samo onda, kada imam nešto na raspolaganju što druge primorava da pognu glavu, budu šikanirani, ili se pokore, kako bih ja mogao živjeti onako kako živim. Ako posjedujem komad zemlje, kuće ili stanove u kojima netko želi živjeti ili gdje želi nešto uzgajati, oni mi moraju prepustiti dio svojih nadnica, plaća ili nešto slično. Ako posjedujem kapital, puštam da radi za mene; što će reći da zapravo prisvajam tuđi rad. Kome se ne sviđa upotreba takva jezika, neka se obrati Karlu Marxu; on počiva u miru i ima vremena baviti se takvim tričarijama.)


Prvo: Molim vas, nemojmo redovito dodjeljivati Vlasnicima, to jest protivničkoj strani u borbi za ukidanje eksploatacije, ugnjetavanja, marginalizacije, diskriminacije i ljudske okrutnosti, autoritet arbitra koji utvrđuje je li, i na koji način, runda borbe dobivena ili izgubljena!

Objašnjenje: U prvoj sezoni izvrsne televizijske serije epske fantastike, Igra prijestolja, temeljene na istoimenom romanu George R. R. Martina, pobunjenicima pođe za rukom uhvatiti sina iz bogate i moćne obitelji ugnjetavača, kuće Lannisterovih. Zarobljeni muškarac apelira na osjećaj časti pobunjenika te zahtijeva da se jedan od njihovih kolovođa okuša s njime u dvoboju. Pobunjenici su svjesni da novac, slobodno vrijeme i radni raspored sinu bogataša omogućavaju vrhunsku obuku u mačevalaštvu. Pobunjenici nisu sišli s uma te ljubazno odbijaju testosteronima nabijenu ponudu. Momak ostaje zatočenik, kako bi ga se kasnije koristilo u strateške svrhe.

Drugo: Patetično prozirna tvrdnja da odvažni i progresivni društveni projekti, poput rodne ravnopravnosti, raspada heteronormativnosti, razbijanja rasizma, socijalizma koji nije okružen prijetećim neprijateljima, svjetskog mira, ili nogometnih večeri bez huligana, nisu izvedivi jer nikada prije nisu postojali – mora biti temeljito ismijana!

Objašnjenje: Ma tko su ti imbecili kojima na um padaju ovakve ideje? Jedino se najturobnije, najnezanimljivije sranje može proglasiti već viđenim. Svaka nevjerojatna slika ili pjesma, svaki iole zanimljiv tekst, svako znanstveno otkriće koje proširuje horizont, ranije nije postojalo. I svako ljudsko biće koje dolazi na ovaj svijet rođeno je po prvi puta. Ljepota, pravda i istina su bez presedana.

Treće: Molim vas, nemojmo nikada smetnuti s uma da Vlasnici i njihovi propagandni aparati u načelu nemaju predodžbu o povijesti, te da se prave kao da je imaju tek kada se uplaše vlastita iščezavanja u tijeku povijesnih transformacija!

Objašnjenje: Svaki puta kada se Vlasnici postepeno nađu u prevelikom škripcu, a stvari poput ukidanja zdravstvene skrbi, uništavanja egalitarnog i javnog obrazovanja, i slični prljavi trikovi proizvedu nezadovoljstvo – tisak, radio, televizija i internet, kao i ostale institucije za diseminaciju propagande pod kontrolom Vlasnikâ, krenu nam objašnjavati kako su Staljin, DDR, RAF, Weather Underground i maoističke te trockističke skupine bile užasne. Međutim, tisak, radio, televizija i ostale institucije za diseminaciju propagande pod kontrolom Vlasnikâ nemaju pojma što i tko su Staljin, DDR, RAF, Weather Underground i maoističke te trockističke skupine bile, jer nemaju nikakvog interesa da o njima nešto nauče. Jedino se mi sami možemo informirati o svemu tome; Vlasnike ne zanima kakve se pouke daju izvući iz tih iskustava.

Četvrto: Pripazite da vas vlastite frustracije i nedostaci ne navedu na mržnju prema drugim Ekspropriranima ili prema onima koji su na neki drugi način marginalizirani.

Objašnjenje: Poznajem jednog kritičara iz društvenih znanosti – užasno otečena i spužvasta od silnog junk food-a – koji se neki dan, tijekom pauze za razmišljanje između dnevne i noćne akademske smjene, pola sata gorko prepirao s prkosnom i unezvjerenom marketinškom stručnjakinjom i prijateljicom iz svijeta umjetnosti, o tome kako je na konferencijama iz društvenih znanosti na temu sudske prakse, modernog braka, ljubavi i seksualnosti, sav razgovor pojačano usredotočen na homoseksualce; a odnedavno također, i to s još većim intenzitetom, na ljude koji sami sebe nazivaju „transrodnima“. „Podvrgli su se operacijama i tko zna još čemu“, nastavio je napadati društveni znanstvenik, jedva se uspijevajući suzdržati od uzrujanosti nad tobožnjim „cjepidlačenjem oko nekih specifičnosti spolne orijentacije ili neuobičajenosti“. Nažalost, slučajno znam kako se supruga ovoga društvenoznanstvenog kritičara – koja kao sportska novinarka poprilično poznaje tijela – povremeno u povjerenju žali njegovim kolegicama i kolegama kako se strašno zapustio te kako bi povremeno trebao posjetiti teretanu. Neke su stvari istovremeno onoliko strašne, koliko se i daju lako objasniti.

Peto: Eksproprirani nikada, nigdje, i ni pod kojim okolnostima ne bi smjeli prihvatiti kriterije produktivnosti Vlasnikâ!

Objašnjenje: Da se pod vladavinom Vlasnikâ najdestruktivnije besmislice smatraju produktivnom aktivnošću sve dok donose profit, poznato je još od Marxova vremena. Sumnjalo se na to još i prije Marxa. Pravila igre od tada su se samo pogoršala i postala izopačenija. Kapitalizam zahtijeva izvođenje sve više poslova i aktivnosti – možete tome svakodnevno svjedočiti na ulici, u uredima, pa čak i na internetu – koje nisu racionalne čak ni po njegovim standardima. S druge strane, jedini razlog zašto ovo malo zajedništva opstaje jest taj što zasad još uvijek postoji dovoljan broj ljudi posvećenih neprofitabilnim vještinama koje su od vitalnog značaja za njegovo očuvanje. Vrijeme je da se tim besmislicama stane na kraj.

Šesto: U slučaju da Vlasnici od Ekspropriranih, umjesto tek puke pokornosti, rintanja i skromnosti, zatraže i neku vrstu informacije, kao što im to iz najrazličitijih razloga i u najrazličitijim prigodama ponekad padne na pamet – valjalo bi na to striktno odgovoriti jedino najprevrtljivijim, najkontradiktornijim i najnerazumljivijim lažima! U njih, naime, posebno vole vjerovati.

Objašnjenje: Brecht pripovijeda o svome gospodinu Keuneru, od kojega su zatražili da se odrekne nasilja. Suočen s nasiljem, gospodin Keuner je, prirodno, govorio u prilog nasilju, objasnivši potom ovaj razborit izbor komentarom kako njegova kičma ne postoji da bi bila polomljena. Velika feministička pjesnikinja Joanna Russ izrazila je to mnogo jednostavnije: „Nemojte razotkriti svoju krinku.“

Sedmo: Onoliko koliko je to ljudski moguće, trebalo bi učiti o onima koji su u borbi za okončanje eksploatacije, ugnjetavanja, marginalizacije, diskriminacije i ljudske svireposti, izgubili svakojake udobnosti, perspektivu, sreću, zdravlje ili svoje živote. Jedino u tome leži vjerojatnost da će Eksproprirani poštovati takve individualce, a na taj način, istovremeno, i sami sebe.

Objašnjenje: Tko je bio britanski skladatelj koji se borio protiv rasizma, dok ga jedne zimske noći nije pregazio auto? Tko je bila njemačka novinarka koja je pokušala pomoći djeci iz sirotišta i koja je poslije pronađena obješena u svojoj zatvorskoj ćeliji? Tko je bio izbjeglica iz Sjeverne Afrike koji se utopio u moru osvjetljenom reflektorima obalne straže? Koga kriviti?

Osmo: Svatko tko se bori protiv zajedničkog neprijatelja s drugima koji su eksploatirani, ugnjetavani, marginalizirani, diskriminirani i odvratno tretirani, trebao bi poštivati različitost ciljeva i sredstava, a ne ustrajati na superiornosti svojih vlastitih, sve dok to ne znači da će borba biti izgubljena.

Objašnjenje: Poprilično je teško neuroanatomski poškakljati sama sebe. Kada rukom golicamo vlastito stopalo, naš mozak već zna rezultat i ne doživljava to nimalo smiješnim. Raspačivač droge Scarface izrekao je to puno jednostavnije: „Nemojte se navući na vlastitu robu.“

Deveto: Programi, strategije i taktike za radikalnu transformaciju postojećeg korumpiranog poretka, koje je potrebno u potpunosti dovršiti prije nego li revolucija uspije, spadaju u kantu za recikliranje, a ne na dnevni red.

Objašnjenje: Krajnji proizvodi metabolizma predstavljaju loše sastojke za recept.

Deseto: Eksproprirani bi trebali smatrati zavist ozbiljnim mentalnim poremećajem koji umjesto da slabi, jača sustav u kojem se ljudi dijele na Vlasnike i Eksproprirane. Ono protiv čega se treba boriti nisu postojeća materijalna bogatstva Vlasnikâ, već kontrola nekolicine nad potencijalnim obiljem sviju.

Objašnjenje: Između svibnja 2011. i svibnja 2012. godine, glumica Kristen Stewart zaradila je 34,5 milijuna; Cameron Diaz 34 milijuna, a Sandra Bullock 25 milijuna dolara. Oduzeti im taj novac neće čovječanstvo dovesti išta bliže pojmu slobode i pravde.



S engleskog uz konzultiranje njemačkog originala preveli: Karolina Hrga i Martin Beroš


Dietmar Dath rođen je 1970. godine u Rheinfeldenu, u Njemačkoj. Studirao je fiziku i književnost u Freiburgu. Bio je urednik glazbenog časopisa Spex, a od 2001. do 2007. godine bio je urednik za kulturu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Objavio je više romana, drama, biografiju Rose Luxemburg, kao i teorijski traktat: Maschinenwinter (“Machine Winter: Knowledge, Technology, Socialism”, “Zimski Stroj: Znanje, Tehnologija, Socijalizam”). Njegov roman, The Abolition of Species (“Ukidanje vrsta”), objavit će ovoga proljeća Seagull Books.


Ovaj članak izvorno je objavljen u Prager Frühling (Praško proljeće: Časopis Za Slobodu i Socijalizam) u listopadu 2012. godine. Prijevod na engleski objavljen je na The Bullet-u 22. ožujka 2013. Na engleski preveo Sam Putinja.


Adaptirani crtež Fernanda Vicentea preuzet s The Bullet-a


Vezani članci

  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve