Deset rijetko postavljenih progresivnih zahtjeva Ekspropriranima

Njemački romanopisac i kritičar Dietmar Dath kroz deset točaka se osvrće na često postavljana pitanja, predrasude i neuralgična mjesta u borbi za drugačiji svijet; pruža svoje uvide i daje preporuke za daljnje djelovanje Onima Kojima Svijet Ne Pripada.



Deset rijetko postavljenih progresivnih zahtjeva Ekspropriranima


Onima Kojima Svijet Ne Pripada


(Uputstva za korištenje: pod ‘vlasništvom’ se ne misli na nekoga tko posjeduje par hlača, auto, vibrator ili smrznutu pizzu. Vlasništvo se u politički relevantnom smislu ostvaruje samo onda, kada imam nešto na raspolaganju što druge primorava da pognu glavu, budu šikanirani, ili se pokore, kako bih ja mogao živjeti onako kako živim. Ako posjedujem komad zemlje, kuće ili stanove u kojima netko želi živjeti ili gdje želi nešto uzgajati, oni mi moraju prepustiti dio svojih nadnica, plaća ili nešto slično. Ako posjedujem kapital, puštam da radi za mene; što će reći da zapravo prisvajam tuđi rad. Kome se ne sviđa upotreba takva jezika, neka se obrati Karlu Marxu; on počiva u miru i ima vremena baviti se takvim tričarijama.)


Prvo: Molim vas, nemojmo redovito dodjeljivati Vlasnicima, to jest protivničkoj strani u borbi za ukidanje eksploatacije, ugnjetavanja, marginalizacije, diskriminacije i ljudske okrutnosti, autoritet arbitra koji utvrđuje je li, i na koji način, runda borbe dobivena ili izgubljena!

Objašnjenje: U prvoj sezoni izvrsne televizijske serije epske fantastike, Igra prijestolja, temeljene na istoimenom romanu George R. R. Martina, pobunjenicima pođe za rukom uhvatiti sina iz bogate i moćne obitelji ugnjetavača, kuće Lannisterovih. Zarobljeni muškarac apelira na osjećaj časti pobunjenika te zahtijeva da se jedan od njihovih kolovođa okuša s njime u dvoboju. Pobunjenici su svjesni da novac, slobodno vrijeme i radni raspored sinu bogataša omogućavaju vrhunsku obuku u mačevalaštvu. Pobunjenici nisu sišli s uma te ljubazno odbijaju testosteronima nabijenu ponudu. Momak ostaje zatočenik, kako bi ga se kasnije koristilo u strateške svrhe.

Drugo: Patetično prozirna tvrdnja da odvažni i progresivni društveni projekti, poput rodne ravnopravnosti, raspada heteronormativnosti, razbijanja rasizma, socijalizma koji nije okružen prijetećim neprijateljima, svjetskog mira, ili nogometnih večeri bez huligana, nisu izvedivi jer nikada prije nisu postojali – mora biti temeljito ismijana!

Objašnjenje: Ma tko su ti imbecili kojima na um padaju ovakve ideje? Jedino se najturobnije, najnezanimljivije sranje može proglasiti već viđenim. Svaka nevjerojatna slika ili pjesma, svaki iole zanimljiv tekst, svako znanstveno otkriće koje proširuje horizont, ranije nije postojalo. I svako ljudsko biće koje dolazi na ovaj svijet rođeno je po prvi puta. Ljepota, pravda i istina su bez presedana.

Treće: Molim vas, nemojmo nikada smetnuti s uma da Vlasnici i njihovi propagandni aparati u načelu nemaju predodžbu o povijesti, te da se prave kao da je imaju tek kada se uplaše vlastita iščezavanja u tijeku povijesnih transformacija!

Objašnjenje: Svaki puta kada se Vlasnici postepeno nađu u prevelikom škripcu, a stvari poput ukidanja zdravstvene skrbi, uništavanja egalitarnog i javnog obrazovanja, i slični prljavi trikovi proizvedu nezadovoljstvo – tisak, radio, televizija i internet, kao i ostale institucije za diseminaciju propagande pod kontrolom Vlasnikâ, krenu nam objašnjavati kako su Staljin, DDR, RAF, Weather Underground i maoističke te trockističke skupine bile užasne. Međutim, tisak, radio, televizija i ostale institucije za diseminaciju propagande pod kontrolom Vlasnikâ nemaju pojma što i tko su Staljin, DDR, RAF, Weather Underground i maoističke te trockističke skupine bile, jer nemaju nikakvog interesa da o njima nešto nauče. Jedino se mi sami možemo informirati o svemu tome; Vlasnike ne zanima kakve se pouke daju izvući iz tih iskustava.

Četvrto: Pripazite da vas vlastite frustracije i nedostaci ne navedu na mržnju prema drugim Ekspropriranima ili prema onima koji su na neki drugi način marginalizirani.

Objašnjenje: Poznajem jednog kritičara iz društvenih znanosti – užasno otečena i spužvasta od silnog junk food-a – koji se neki dan, tijekom pauze za razmišljanje između dnevne i noćne akademske smjene, pola sata gorko prepirao s prkosnom i unezvjerenom marketinškom stručnjakinjom i prijateljicom iz svijeta umjetnosti, o tome kako je na konferencijama iz društvenih znanosti na temu sudske prakse, modernog braka, ljubavi i seksualnosti, sav razgovor pojačano usredotočen na homoseksualce; a odnedavno također, i to s još većim intenzitetom, na ljude koji sami sebe nazivaju „transrodnima“. „Podvrgli su se operacijama i tko zna još čemu“, nastavio je napadati društveni znanstvenik, jedva se uspijevajući suzdržati od uzrujanosti nad tobožnjim „cjepidlačenjem oko nekih specifičnosti spolne orijentacije ili neuobičajenosti“. Nažalost, slučajno znam kako se supruga ovoga društvenoznanstvenog kritičara – koja kao sportska novinarka poprilično poznaje tijela – povremeno u povjerenju žali njegovim kolegicama i kolegama kako se strašno zapustio te kako bi povremeno trebao posjetiti teretanu. Neke su stvari istovremeno onoliko strašne, koliko se i daju lako objasniti.

Peto: Eksproprirani nikada, nigdje, i ni pod kojim okolnostima ne bi smjeli prihvatiti kriterije produktivnosti Vlasnikâ!

Objašnjenje: Da se pod vladavinom Vlasnikâ najdestruktivnije besmislice smatraju produktivnom aktivnošću sve dok donose profit, poznato je još od Marxova vremena. Sumnjalo se na to još i prije Marxa. Pravila igre od tada su se samo pogoršala i postala izopačenija. Kapitalizam zahtijeva izvođenje sve više poslova i aktivnosti – možete tome svakodnevno svjedočiti na ulici, u uredima, pa čak i na internetu – koje nisu racionalne čak ni po njegovim standardima. S druge strane, jedini razlog zašto ovo malo zajedništva opstaje jest taj što zasad još uvijek postoji dovoljan broj ljudi posvećenih neprofitabilnim vještinama koje su od vitalnog značaja za njegovo očuvanje. Vrijeme je da se tim besmislicama stane na kraj.

Šesto: U slučaju da Vlasnici od Ekspropriranih, umjesto tek puke pokornosti, rintanja i skromnosti, zatraže i neku vrstu informacije, kao što im to iz najrazličitijih razloga i u najrazličitijim prigodama ponekad padne na pamet – valjalo bi na to striktno odgovoriti jedino najprevrtljivijim, najkontradiktornijim i najnerazumljivijim lažima! U njih, naime, posebno vole vjerovati.

Objašnjenje: Brecht pripovijeda o svome gospodinu Keuneru, od kojega su zatražili da se odrekne nasilja. Suočen s nasiljem, gospodin Keuner je, prirodno, govorio u prilog nasilju, objasnivši potom ovaj razborit izbor komentarom kako njegova kičma ne postoji da bi bila polomljena. Velika feministička pjesnikinja Joanna Russ izrazila je to mnogo jednostavnije: „Nemojte razotkriti svoju krinku.“

Sedmo: Onoliko koliko je to ljudski moguće, trebalo bi učiti o onima koji su u borbi za okončanje eksploatacije, ugnjetavanja, marginalizacije, diskriminacije i ljudske svireposti, izgubili svakojake udobnosti, perspektivu, sreću, zdravlje ili svoje živote. Jedino u tome leži vjerojatnost da će Eksproprirani poštovati takve individualce, a na taj način, istovremeno, i sami sebe.

Objašnjenje: Tko je bio britanski skladatelj koji se borio protiv rasizma, dok ga jedne zimske noći nije pregazio auto? Tko je bila njemačka novinarka koja je pokušala pomoći djeci iz sirotišta i koja je poslije pronađena obješena u svojoj zatvorskoj ćeliji? Tko je bio izbjeglica iz Sjeverne Afrike koji se utopio u moru osvjetljenom reflektorima obalne straže? Koga kriviti?

Osmo: Svatko tko se bori protiv zajedničkog neprijatelja s drugima koji su eksploatirani, ugnjetavani, marginalizirani, diskriminirani i odvratno tretirani, trebao bi poštivati različitost ciljeva i sredstava, a ne ustrajati na superiornosti svojih vlastitih, sve dok to ne znači da će borba biti izgubljena.

Objašnjenje: Poprilično je teško neuroanatomski poškakljati sama sebe. Kada rukom golicamo vlastito stopalo, naš mozak već zna rezultat i ne doživljava to nimalo smiješnim. Raspačivač droge Scarface izrekao je to puno jednostavnije: „Nemojte se navući na vlastitu robu.“

Deveto: Programi, strategije i taktike za radikalnu transformaciju postojećeg korumpiranog poretka, koje je potrebno u potpunosti dovršiti prije nego li revolucija uspije, spadaju u kantu za recikliranje, a ne na dnevni red.

Objašnjenje: Krajnji proizvodi metabolizma predstavljaju loše sastojke za recept.

Deseto: Eksproprirani bi trebali smatrati zavist ozbiljnim mentalnim poremećajem koji umjesto da slabi, jača sustav u kojem se ljudi dijele na Vlasnike i Eksproprirane. Ono protiv čega se treba boriti nisu postojeća materijalna bogatstva Vlasnikâ, već kontrola nekolicine nad potencijalnim obiljem sviju.

Objašnjenje: Između svibnja 2011. i svibnja 2012. godine, glumica Kristen Stewart zaradila je 34,5 milijuna; Cameron Diaz 34 milijuna, a Sandra Bullock 25 milijuna dolara. Oduzeti im taj novac neće čovječanstvo dovesti išta bliže pojmu slobode i pravde.



S engleskog uz konzultiranje njemačkog originala preveli: Karolina Hrga i Martin Beroš


Dietmar Dath rođen je 1970. godine u Rheinfeldenu, u Njemačkoj. Studirao je fiziku i književnost u Freiburgu. Bio je urednik glazbenog časopisa Spex, a od 2001. do 2007. godine bio je urednik za kulturu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Objavio je više romana, drama, biografiju Rose Luxemburg, kao i teorijski traktat: Maschinenwinter (“Machine Winter: Knowledge, Technology, Socialism”, “Zimski Stroj: Znanje, Tehnologija, Socijalizam”). Njegov roman, The Abolition of Species (“Ukidanje vrsta”), objavit će ovoga proljeća Seagull Books.


Ovaj članak izvorno je objavljen u Prager Frühling (Praško proljeće: Časopis Za Slobodu i Socijalizam) u listopadu 2012. godine. Prijevod na engleski objavljen je na The Bullet-u 22. ožujka 2013. Na engleski preveo Sam Putinja.


Adaptirani crtež Fernanda Vicentea preuzet s The Bullet-a


Vezani članci

  • 9. prosinca 2019. Indikator trenutnog raspoloženja Na valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.
  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve