Deset rijetko postavljenih progresivnih zahtjeva Ekspropriranima

Njemački romanopisac i kritičar Dietmar Dath kroz deset točaka se osvrće na često postavljana pitanja, predrasude i neuralgična mjesta u borbi za drugačiji svijet; pruža svoje uvide i daje preporuke za daljnje djelovanje Onima Kojima Svijet Ne Pripada.

Deset rijetko postavljenih progresivnih zahtjeva Ekspropriranima
Onima Kojima Svijet Ne Pripada
(Uputstva za korištenje: pod ‘vlasništvom’ se ne misli na nekoga tko posjeduje par hlača, auto, vibrator ili smrznutu pizzu. Vlasništvo se u politički relevantnom smislu ostvaruje samo onda, kada imam nešto na raspolaganju što druge primorava da pognu glavu, budu šikanirani, ili se pokore, kako bih ja mogao živjeti onako kako živim. Ako posjedujem komad zemlje, kuće ili stanove u kojima netko želi živjeti ili gdje želi nešto uzgajati, oni mi moraju prepustiti dio svojih nadnica, plaća ili nešto slično. Ako posjedujem kapital, puštam da radi za mene; što će reći da zapravo prisvajam tuđi rad. Kome se ne sviđa upotreba takva jezika, neka se obrati Karlu Marxu; on počiva u miru i ima vremena baviti se takvim tričarijama.)
Prvo: Molim vas, nemojmo redovito dodjeljivati Vlasnicima, to jest protivničkoj strani u borbi za ukidanje eksploatacije, ugnjetavanja, marginalizacije, diskriminacije i ljudske okrutnosti, autoritet arbitra koji utvrđuje je li, i na koji način, runda borbe dobivena ili izgubljena!

Objašnjenje: U prvoj sezoni izvrsne televizijske serije epske fantastike, Igra prijestolja, temeljene na istoimenom romanu George R. R. Martina, pobunjenicima pođe za rukom uhvatiti sina iz bogate i moćne obitelji ugnjetavača, kuće Lannisterovih. Zarobljeni muškarac apelira na osjećaj časti pobunjenika te zahtijeva da se jedan od njihovih kolovođa okuša s njime u dvoboju. Pobunjenici su svjesni da novac, slobodno vrijeme i radni raspored sinu bogataša omogućavaju vrhunsku obuku u mačevalaštvu. Pobunjenici nisu sišli s uma te ljubazno odbijaju testosteronima nabijenu ponudu. Momak ostaje zatočenik, kako bi ga se kasnije koristilo u strateške svrhe.

Drugo: Patetično prozirna tvrdnja da odvažni i progresivni društveni projekti, poput rodne ravnopravnosti, raspada heteronormativnosti, razbijanja rasizma, socijalizma koji nije okružen prijetećim neprijateljima, svjetskog mira, ili nogometnih večeri bez huligana, nisu izvedivi jer nikada prije nisu postojali – mora biti temeljito ismijana!

Objašnjenje: Ma tko su ti imbecili kojima na um padaju ovakve ideje? Jedino se najturobnije, najnezanimljivije sranje može proglasiti već viđenim. Svaka nevjerojatna slika ili pjesma, svaki iole zanimljiv tekst, svako znanstveno otkriće koje proširuje horizont, ranije nije postojalo. I svako ljudsko biće koje dolazi na ovaj svijet rođeno je po prvi puta. Ljepota, pravda i istina su bez presedana.

Treće: Molim vas, nemojmo nikada smetnuti s uma da Vlasnici i njihovi propagandni aparati u načelu nemaju predodžbu o povijesti, te da se prave kao da je imaju tek kada se uplaše vlastita iščezavanja u tijeku povijesnih transformacija!

Objašnjenje: Svaki puta kada se Vlasnici postepeno nađu u prevelikom škripcu, a stvari poput ukidanja zdravstvene skrbi, uništavanja egalitarnog i javnog obrazovanja, i slični prljavi trikovi proizvedu nezadovoljstvo – tisak, radio, televizija i internet, kao i ostale institucije za diseminaciju propagande pod kontrolom Vlasnikâ, krenu nam objašnjavati kako su Staljin, DDR, RAF, Weather Underground i maoističke te trockističke skupine bile užasne. Međutim, tisak, radio, televizija i ostale institucije za diseminaciju propagande pod kontrolom Vlasnikâ nemaju pojma što i tko su Staljin, DDR, RAF, Weather Underground i maoističke te trockističke skupine bile, jer nemaju nikakvog interesa da o njima nešto nauče. Jedino se mi sami možemo informirati o svemu tome; Vlasnike ne zanima kakve se pouke daju izvući iz tih iskustava.

Četvrto: Pripazite da vas vlastite frustracije i nedostaci ne navedu na mržnju prema drugim Ekspropriranima ili prema onima koji su na neki drugi način marginalizirani.

Objašnjenje: Poznajem jednog kritičara iz društvenih znanosti – užasno otečena i spužvasta od silnog junk food-a – koji se neki dan, tijekom pauze za razmišljanje između dnevne i noćne akademske smjene, pola sata gorko prepirao s prkosnom i unezvjerenom marketinškom stručnjakinjom i prijateljicom iz svijeta umjetnosti, o tome kako je na konferencijama iz društvenih znanosti na temu sudske prakse, modernog braka, ljubavi i seksualnosti, sav razgovor pojačano usredotočen na homoseksualce; a odnedavno također, i to s još većim intenzitetom, na ljude koji sami sebe nazivaju „transrodnima“. „Podvrgli su se operacijama i tko zna još čemu“, nastavio je napadati društveni znanstvenik, jedva se uspijevajući suzdržati od uzrujanosti nad tobožnjim „cjepidlačenjem oko nekih specifičnosti spolne orijentacije ili neuobičajenosti“. Nažalost, slučajno znam kako se supruga ovoga društvenoznanstvenog kritičara – koja kao sportska novinarka poprilično poznaje tijela – povremeno u povjerenju žali njegovim kolegicama i kolegama kako se strašno zapustio te kako bi povremeno trebao posjetiti teretanu. Neke su stvari istovremeno onoliko strašne, koliko se i daju lako objasniti.

Peto: Eksproprirani nikada, nigdje, i ni pod kojim okolnostima ne bi smjeli prihvatiti kriterije produktivnosti Vlasnikâ!

Objašnjenje: Da se pod vladavinom Vlasnikâ najdestruktivnije besmislice smatraju produktivnom aktivnošću sve dok donose profit, poznato je još od Marxova vremena. Sumnjalo se na to još i prije Marxa. Pravila igre od tada su se samo pogoršala i postala izopačenija. Kapitalizam zahtijeva izvođenje sve više poslova i aktivnosti – možete tome svakodnevno svjedočiti na ulici, u uredima, pa čak i na internetu – koje nisu racionalne čak ni po njegovim standardima. S druge strane, jedini razlog zašto ovo malo zajedništva opstaje jest taj što zasad još uvijek postoji dovoljan broj ljudi posvećenih neprofitabilnim vještinama koje su od vitalnog značaja za njegovo očuvanje. Vrijeme je da se tim besmislicama stane na kraj.

Šesto: U slučaju da Vlasnici od Ekspropriranih, umjesto tek puke pokornosti, rintanja i skromnosti, zatraže i neku vrstu informacije, kao što im to iz najrazličitijih razloga i u najrazličitijim prigodama ponekad padne na pamet – valjalo bi na to striktno odgovoriti jedino najprevrtljivijim, najkontradiktornijim i najnerazumljivijim lažima! U njih, naime, posebno vole vjerovati.

Objašnjenje: Brecht pripovijeda o svome gospodinu Keuneru, od kojega su zatražili da se odrekne nasilja. Suočen s nasiljem, gospodin Keuner je, prirodno, govorio u prilog nasilju, objasnivši potom ovaj razborit izbor komentarom kako njegova kičma ne postoji da bi bila polomljena. Velika feministička pjesnikinja Joanna Russ izrazila je to mnogo jednostavnije: „Nemojte razotkriti svoju krinku.“

Sedmo: Onoliko koliko je to ljudski moguće, trebalo bi učiti o onima koji su u borbi za okončanje eksploatacije, ugnjetavanja, marginalizacije, diskriminacije i ljudske svireposti, izgubili svakojake udobnosti, perspektivu, sreću, zdravlje ili svoje živote. Jedino u tome leži vjerojatnost da će Eksproprirani poštovati takve individualce, a na taj način, istovremeno, i sami sebe.

Objašnjenje: Tko je bio britanski skladatelj koji se borio protiv rasizma, dok ga jedne zimske noći nije pregazio auto? Tko je bila njemačka novinarka koja je pokušala pomoći djeci iz sirotišta i koja je poslije pronađena obješena u svojoj zatvorskoj ćeliji? Tko je bio izbjeglica iz Sjeverne Afrike koji se utopio u moru osvjetljenom reflektorima obalne straže? Koga kriviti?

Osmo: Svatko tko se bori protiv zajedničkog neprijatelja s drugima koji su eksploatirani, ugnjetavani, marginalizirani, diskriminirani i odvratno tretirani, trebao bi poštivati različitost ciljeva i sredstava, a ne ustrajati na superiornosti svojih vlastitih, sve dok to ne znači da će borba biti izgubljena.

Objašnjenje: Poprilično je teško neuroanatomski poškakljati sama sebe. Kada rukom golicamo vlastito stopalo, naš mozak već zna rezultat i ne doživljava to nimalo smiješnim. Raspačivač droge Scarface izrekao je to puno jednostavnije: „Nemojte se navući na vlastitu robu.“

Deveto: Programi, strategije i taktike za radikalnu transformaciju postojećeg korumpiranog poretka, koje je potrebno u potpunosti dovršiti prije nego li revolucija uspije, spadaju u kantu za recikliranje, a ne na dnevni red.

Objašnjenje: Krajnji proizvodi metabolizma predstavljaju loše sastojke za recept.

Deseto: Eksproprirani bi trebali smatrati zavist ozbiljnim mentalnim poremećajem koji umjesto da slabi, jača sustav u kojem se ljudi dijele na Vlasnike i Eksproprirane. Ono protiv čega se treba boriti nisu postojeća materijalna bogatstva Vlasnikâ, već kontrola nekolicine nad potencijalnim obiljem sviju.

Objašnjenje: Između svibnja 2011. i svibnja 2012. godine, glumica Kristen Stewart zaradila je 34,5 milijuna; Cameron Diaz 34 milijuna, a Sandra Bullock 25 milijuna dolara. Oduzeti im taj novac neće čovječanstvo dovesti išta bliže pojmu slobode i pravde.

S engleskog uz konzultiranje njemačkog originala preveli: Karolina Hrga i Martin Beroš
Dietmar Dath rođen je 1970. godine u Rheinfeldenu, u Njemačkoj. Studirao je fiziku i književnost u Freiburgu. Bio je urednik glazbenog časopisa Spex, a od 2001. do 2007. godine bio je urednik za kulturu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. Objavio je više romana, drama, biografiju Rose Luxemburg, kao i teorijski traktat: Maschinenwinter (“Machine Winter: Knowledge, Technology, Socialism”, “Zimski Stroj: Znanje, Tehnologija, Socijalizam”). Njegov roman, The Abolition of Species (“Ukidanje vrsta”), objavit će ovoga proljeća Seagull Books.
Ovaj članak izvorno je objavljen u Prager Frühling (Praško proljeće: Časopis Za Slobodu i Socijalizam) u listopadu 2012. godine. Prijevod na engleski objavljen je na The Bullet-u 22. ožujka 2013. Na engleski preveo Sam Putinja.

Adaptirani crtež Fernanda Vicentea preuzet s The Bullet-a

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve