Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje

Parlamentarni zastupnik Syrize i ekonomist Costas Lapavitsas analizira razloge neuspjeha na pregovorima u veljači i lažni kompromis postignut pod pritiskom iznimno teškog ekonomskog stanja u Grčkoj, kojim se Syriza održala na životu tijekom naredna četiri mjeseca. U susret nadolazećim lipanjskim pregovorima Lapavitsas poziva na napuštanje dosadašnjih iluzija o mogućnosti reformiranja eurozone, radikalizaciju Syrize i provedbu predizbornih obećanja: “Ukoliko želimo zadržati potporu naroda, fiskalni ciljevi i nadzor “institucija” trebali bi zauzeti sporedno mjesto u našim računicama.”


Zavaravamo se ako vjerujemo da se unutar zajedničke valute može postići stvarnu promjenu. Syriza bi se trebala radikalizirati.


Sporazum između Grčke i EU, potpisan nakon tri tjedna intenzivnih pregovora, predstavlja kompromis postignut pod ekonomskim pritiskom. Jedino njegovo svojstvo koje odgovara Grčkoj jest da omogućava Syrizinoj vladi da preživi i da se nastavi dalje boriti. Nastavak te borbe započinje vrlo skoro. Grčka će u pregovorima u lipnju morati dogovoriti sporazum o dugoročnom financiranju, a u srpnju i kolovozu očekuju je pozamašne otplate duga. U naredna četiri mjeseca vlada će se morati pribrati kako bi u pregovorima uspješno zaobišla prepreke i provela svoj radikalni program. O grčkom uspjehu ovisi i uspjeh europske ljevice u borbi protiv sila koje promiču mjere štednje i trenutno guše kontinent.
EU, predvođena Njemačkom, cinično je čekala trenutak u kojem će pritisak na grčke banke dosegnuti točku vrenja. Do večernjih sati u petak 20. veljače, Syrizina je vlada morala prihvatiti sporazum ili se suočiti s kaotičnim financijskim uvjetima u idućem tjednu za koje se nije nimalo pripremila

Tijekom veljače grčki je pregovarački tim upao u dvostruku zamku. Prva je bila oslanjanje grčkih banaka na Europsku središnju banku (ESB) za osiguravanje likvidnosti, bez koje bi iste prestale funkcionirati. Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, povećao je pritisak uvođenjem strožih uvjeta pružanja likvidnosti. Zabrinuti načinom na koji se situacija razvijala, štediše tih banaka povlačile su svoja sredstva, a grčke su banke u danima potkraj pregovorâ svakodnevno gubile po milijardu eura likvidnosti.

Druga zamka bila je potreba grčke države za financijskim sredstvima kojima bi servisirala dugove i isplaćivala plaće. Tijekom trajanja pregovora ta su se sredstva sve više smanjivala. EU, predvođena Njemačkom, cinično je čekala trenutak u kojem će pritisak na grčke banke dosegnuti točku vrenja. Do večernjih sati u petak 20. veljače, Syrizina je vlada morala prihvatiti sporazum ili se suočiti s kaotičnim financijskim uvjetima u idućem tjednu za koje se nije nimalo pripremila.

Tim je sporazumom produžen ugovor o zajmu, što je Grčkoj omogućilo četiri mjeseca zajamčenih financijskih sredstava. Provedba tog sporazuma podliježe redovitoj procjeni “institucija”, tj. Europske komisije, ESB-a i MMF-a. Zemlja je bila prisiljena proglasiti da će “u potpunosti i pravodobno” ostvariti sve obveze prema svojim vjerovnicima.

Nadalje, Grčka je prisiljena težiti postizanju “prikladnog” primarnog proračunskog viška; suzdržati se od unilateralnih poteza koji bi mogli “negativno utjecati na fiskalne ciljeve”; te provesti “reforme” koje se kose sa Syrizinim predizbornim obećanjima o smanjenju poreza, podizanju iznosa minimalne plaće, preokretanju privatizacije poduzećâ te razrješenju humanitarne krize.

Ukratko, Syrizina je vlada platila visoku cijenu da bi se održala na životu. Stvari će postati još teže zbog iznimno nesigurnog i opasnog stanja u kojem se nalazi grčko gospodarstvo.
Fiskalna je situacija toliko teška da bi mogla dovesti i do bržeg raspleta događaja. Prihodi od poreza se urušavaju, dijelom zbog zakočene ekonomije, a dijelom zato što ljudi zadržavaju svoje isplate u iščekivanju ukidanja izvanrednog poreznog opterećenja koje im je bilo nametnuto tijekom posljednjih nekoliko godina
Rast je u 2014. godini iznosio mizernih 0,7 posto, a tijekom posljednjeg tromjesečja tê godine, BDP je čak i pao. Industrijska proizvodnja u prosincu je pala za daljnjih 3,8 posto, a čak je i maloprodaja, unatoč Božiću, opala za 3,7 posto. Međutim, indikator koji najviše zabrinjava je pad cijena za 2,8 posto u siječnju. Grčka se ekonomija nalazi u deflatornoj spirali s vrlo malo pogona ili bez njega. Imajući to u vidu, inzistiranje na mjerama štednje i “primarnoj bilanci” ravno je osvetoljubivom ludilu.

Za Syrizu će predstojeća četiri mjeseca biti razdoblje neprestane borbe. Nema sumnje da će se vlada suočiti s velikim poteškoćama pri pokušaju da zadovolji provjeru koju će “institucije” provesti u travnju, kako bi time osigurala prijenos prijeko potrebnih financijskih sredstava. Dapače, fiskalna je situacija toliko teška da bi mogla dovesti i do bržeg raspleta događaja. Prihodi od poreza se urušavaju, dijelom zbog zakočene ekonomije, a dijelom zbog toga što ljudi zadržavaju svoje isplate u iščekivanju ukidanja izvanrednog poreznog opterećenja koje im je bilo nametnuto tijekom posljednjih nekoliko godina. Javna riznica naći će se pod značajnim pritiskom već u ožujku, kada na naplatu dolaze poprilično velike rate duga.

No, čak i pod pretpostavkom da vlada uspije navigirati ovim tjesnacima, Grčka će u lipnju ponovno morati pristupiti pregovorima s EU radi ugovora o dugoročnom financiranju. Zamka iz veljače još uvijek je vrlo prisutna i spremna da ju se namjesti.

Što bismo mi kao članovi Syrize trebali učiniti i na koji bi nam način ljevica diljem Europe mogla u tome pomoći? Najvažniji korak je da shvatimo da je došao kraj strategiji nadanja u mogućnost postizanja radikalne promjene unutar institucionalnog okvira zajedničke valute. Ta nam je strategija omogućila ostvarivanje izbornog uspjeha obećanjem da ćemo narod Grčke osloboditi mjera štednje bez da ga moramo suočiti s ozbiljnom i teškom zavadom Grčke i eurozone. Nažalost, događaji koji su uslijedili pokazali su van svake sumnje da je to nemoguće sprovesti, i kako je vrijeme da se suočimo sa stvarnošću.

Kako bi Syriza izbjegla kolaps ili potpunu predaju, moramo biti istinski radikalni.
Eurozona neće postati “prijateljski nastrojena” monetarna unija koja podržava radne ljude. Grčka za pregovarački stol mora donijeti cijeli niz opcija, i biti spremna na izvanredne mjere osiguravanja likvidnosti uz svijest da se svim neprilikama može upravljati, ukoliko je narod na to pripremljen
Naša snaga leži isključivo u ogromnoj i širokoj podršci koju još uvijek uživamo. Vlada bi žurno trebala započeti s provedbom mjera kojima bi se umanjio ogroman pritisak koji radnici trpe posljednjih nekoliko godina: zabraniti deložacije iz domova, otpisati javni dug, ponovno priključiti kućanstva na električnu mrežu, podignuti minimalnu plaću te zaustaviti privatizacije. To je program na osnovu kojega smo dobili izbore. Ukoliko želimo zadržati potporu naroda, fiskalni ciljevi i nadzor od strane “institucija” trebali bi zauzeti sporedno mjesto u našim računicama.

Istovremeno, naša bi vlada morala pristupiti nadolazećim lipanjskim pregovorima s vrlo različitim stavom od onoga kojega je imala u pregovorima iz veljače. Eurozona se ne može reformirati i neće postati “prijateljski nastrojena” monetarna unija koja podržava radne ljude. Grčka sa sobom za pregovarački stol mora donijeti cijeli niz opcija, i mora biti pripremljena na izvanredne mjere osiguravanja likvidnosti uz svijest da se svim potencijalnim neprilikama može upravljati, ukoliko je njezin narod na to pripremljen. Uostalom, EU je od te zemlje već napravila katastrofu.

Syrizi bi u pomoć mogle priteći snage europske ljevice, no jedino ukoliko se ljevica riješi vlastitih iluzija i započne predlagati suvisle politike koje bi konačno Europu mogle lišiti apsurda u koji se zajednička valuta pretvorila. Tek u takvoj situaciji bi moglo doći do šanse da se mjere štednje uistinu ukinu diljem kontinenta. Za sve nas vrijeme je sve kraće i kraće.



Costas Lapavitsas je parlamentarni zastupnik Syrize i profesor ekonomije na Školi za orijentalne i afričke studije SOAS.


S engleskog preveo Martin Beroš


Adaptirana fotografija Costasa Lapavitsasa koju je uslikao Bruno Simao preuzeta je sa stranice Class-a – Centre for Labour and Social Studies

Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma



Vezani članci

  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.
  • 13. travnja 2017. Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS) Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.
  • 10. travnja 2017. Članovi političke platforme Ahora Madrid u Campo de Cebada, 19. travnja 2014. (izvor: Ahora Madrid @ Flickr prema Creative Commons licenci) Kako zaustaviti politički pomak udesno? Donosimo prijevod komentara u kojem Immanuel Wallerstein u širokim potezima naznačuje obrise globalne političko-ekonomske situacije u kojoj je, uslijed pada životnog standarda većine svjetskog stanovništva, uočljiv generalni politički pomak ka lijevoj, ali i desnoj radikalizaciji. Premda kratkoročni politički ciljevi radikalno lijevih stranaka ponekad uspijevaju umanjiti posljedice po najsiromašnije slojeve, jačanje lijeve pozicije i uspostava pravednijeg svjetskog sistema na dugi rok ipak zahtijevaju političko djelovanje drugačije vrste – izgradnju savezâ odozdo.
  • 10. travnja 2017. Tvornica staklenih proizvoda, 2. prosinca, 1960., Slovenska Bistrica (izvor: commons.wikimedia.org). Kako je počelo rušenje Jugoslavije? U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
  • 4. travnja 2017. Narodna čitaona ispred sarajevske Vijećnice (foto: LM) Bosna i Hercegovina: daleko, blizu, daleko Od 2013. godine u Bosni i Hercegovini sporadično se javljaju socijalni pokreti. Počevši od tadašnje „bebolucije“ preko februarskih protesta 2014. godine i prateće plenumske mobilizacije, do trenutno aktivnih kampanja za radnička prava, zajednička dobra i historijsko sjećanje, ti pokreti konstantno su stiješnjeni između gorućih pitanja kojima se neposredno bave i ostvarivanja trajnije prisutnosti u političkom polju. Međutim, pitanje njihove održivosti nije samo njihovo pitanje, već je i pitanje lijevih aktera u zemljama čije politike aktivno oblikuju bosanskohercegovačke političke prilike – prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, a potom i u državama članicama Evropske unije.
  • 2. travnja 2017. Zgrada Hrvatskih studija (izvor:  Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija) Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.
  • 12. ožujka 2017. Dva motora zrakoplova B-707 i vjetrokaz (izvor: Lynn Greyling @ Public Domain Pictures prema Creative Commons licenci) Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 11. ožujka 2017. Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org) Skripta 85 Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve