“Život se i dalje bori za opstanak”: znanstvena studija protiv BP-jevog spina

Dok se bliži peta obljetnica naftne havarije platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu, godišnji znanstveni izvještaj organizacije National Wildlife Federation proturječi medijskoj kampanji British Petroleuma kojom ta tvrtka pokušava oslikati pozitivnu sliku katastrofe koju je uzrokovala pa potom sanirala na pogrešan način. Tvrtki je pritom cilj smanjiti iznos nadoknade za počinjenu štetu. No ekosustav u Meksičkom zaljevu ne oporavlja se niti približno brzo koliko BP tvrdi. Bit će potrebna desetljeća samo da bi se izmjerila ukupna šteta po ovaj ekosustav.

“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju National Wildlife Federation
Usprkos tvrdnjama naftne tvrtke BP (British Petroleum) da se Meksički zaljev uspješno oporavlja od posljedica havarije na naftnoj platformi Deepwater Horizon iz 2010. godine, godišnja studija ekosistema i vrsta koje u njemu žive pokazuje da se još uvijek mogu osjetiti posljedice katastrofalne eksplozije i velikog izljeva nafte koji je uslijedio –

“Biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima

a u mnogim slučajevima te posljedice još uvijek nisu u potpunosti istražene.

20. travnja navršit će se peta obljetnica najvećeg izljeva nafte u more u povijesti SAD-a. Kao što organizacija National Wildlife Federation (NFW) napominje u izvještaju kojeg je objavila 30. ožujka, “biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima.

Među nalazima koji su detaljno obrađeni u studiji NFW-a (Five Years and Counting: Gulf Wildlife in the Aftermath of the Deepwater Horizon Disaster) su:

  • 2014. godine je broj umrlih dupina na obalama Louisiane bio četiri puta veći od dotad zabilježene prosječne stope smrtnosti, a sve je više dokaza da je taj porast smrtnosti povezan s naftnom katastrofom iz 2010. godine.
  • Procjenjuje se da je smrt 12 posto smeđih pelikana i 32 posto smijućih galebova (Leucophaeus atricilla) u sjevernom dijelu Meksičkog zaljeva posljedica BP-evog izljeva nafte.
  • Izlivena nafta i disperzijska sredstva korištena pri sanaciji izljeva pronađeni su u jajima bijelih pelikana u tri države u kojima se gnijezde – Minnesoti, Iowi i Illinoisu.
  • Izloženost nafti dokazano je uzrokovala abnormalan razvoj u mnogih vrsta ribe, uključujući sljedeće vrste: lampuga, Fundulus grandis (Gulf killifish) te plavoperajnu i žutoperajnu tunu.
  • Kolonije koralja u pet zasebnih područja Meksičkog zaljeva – tri u dubokom moru i dvije u plićim morskim vodama – značajno su oštećene naftom.
  • Nafta je pronađena u sedimentima duboko u Meksičkom zaljevu, na području veličine 3100 km2 koje okružuje mjesto podmorskog izvora naftne bušotine.

“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju. “U međuvremenu, obnova ekosustava Meksičkog zaljeva mora zauzeti položaj istaknutog prioriteta za SAD”.

British Petroleum tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju proizvodnju nafte u SAD-u

Izvještaj NWF-a izravno proturječi pozitivnijoj perspektivi koju BP pokušava oslikati.

Kao što se navodi u Guardianu, “tijekom posljednjih mjesec dana BP je objavio PR materijale u kojima ističe otpornost i oporavak prirode u Meksičkom zaljevu, kao i izvještaj u kojem kompilira one znanstvene studije u kojima se tvrdi da se to područje brzo i uspješno oporavlja”.

U uvodu tog izvještaja, kojeg je financirao BP, tvrdi se sljedeće: “Područja koja su bila pogođena oporavljaju se, a podaci koje je BP dosad prikupio i analizirao ne ukazuju na značajan dugoročni učinak na populaciju bilo koje vrste u Meksičkom zaljevu”.

No okolišni su aktivisti te tvrdnje označili korporacijskim spinom koji je prvenstveno usmjeren na smanjenje iznosa globe koju je korporacija dužna platiti. U sudskim dokumentima koje je dostavio prošlog tjedna BP tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju

“BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je “aktivno čišćenje” završeno i umanjivati značaj kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Zaljeva i ove zemlje”

proizvodnju nafte u SAD-u.

“Dosta nam je obazrivog načina na koji smo do sada reagirali na stalne PR poteze BP-a s ciljem da diskreditira znanstvenike i ekološke grupe koje rade na obnovi ekosustava Zaljeva i žele omogućiti poštovanje prema ljudima koji su u ovoj katastrofi izgubili živote ili sredstva za život”, objavila je organizacija Ocean Conservancy u izjavi na svom blogu reagirajući na izvještaj BP-a.

U međuvremenu, organizacija Gulf Restoration Network poziva BP da “prestane sa svojom kampanjom poricanja, prijevare i opstrukcija i napokon prizna krivnju”.

“Četiri godine nakon havarije na bušotini Deepwater Horizon iz 2010., nakon razdoblja u kojem su njene posljedice postajale sve očitije, grozno je i nepravedno da BP financira PR kampanju kako bi lažno predstavio stvarne učinke katastrofe”, stoji u peticiji na web stranici organizacije Gulf Restoration Network. “BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je ‘aktivno čišćenje’ završeno i umanjivati značaj slojeva katrana i kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Meksičkog zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Meksičkog zaljeva i ove zemlje”.
S engleskog preveo Damjan Rajačić

Objavljeno na Common Dreams 31. ožujka 2015. godine. Ovaj je članak dostupan pod licencom Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0.

Fotografija je preuzeta s Guardiana (Gerald Herbert/AP) i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.