“Život se i dalje bori za opstanak”: znanstvena studija protiv BP-jevog spina

Dok se bliži peta obljetnica naftne havarije platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu, godišnji znanstveni izvještaj organizacije National Wildlife Federation proturječi medijskoj kampanji British Petroleuma kojom ta tvrtka pokušava oslikati pozitivnu sliku katastrofe koju je uzrokovala pa potom sanirala na pogrešan način. Tvrtki je pritom cilj smanjiti iznos nadoknade za počinjenu štetu. No ekosustav u Meksičkom zaljevu ne oporavlja se niti približno brzo koliko BP tvrdi. Bit će potrebna desetljeća samo da bi se izmjerila ukupna šteta po ovaj ekosustav.

“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju National Wildlife Federation
Usprkos tvrdnjama naftne tvrtke BP (British Petroleum) da se Meksički zaljev uspješno oporavlja od posljedica havarije na naftnoj platformi Deepwater Horizon iz 2010. godine, godišnja studija ekosistema i vrsta koje u njemu žive pokazuje da se još uvijek mogu osjetiti posljedice katastrofalne eksplozije i velikog izljeva nafte koji je uslijedio –

“Biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima

a u mnogim slučajevima te posljedice još uvijek nisu u potpunosti istražene.

20. travnja navršit će se peta obljetnica najvećeg izljeva nafte u more u povijesti SAD-a. Kao što organizacija National Wildlife Federation (NFW) napominje u izvještaju kojeg je objavila 30. ožujka, “biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima.

Među nalazima koji su detaljno obrađeni u studiji NFW-a (Five Years and Counting: Gulf Wildlife in the Aftermath of the Deepwater Horizon Disaster) su:

  • 2014. godine je broj umrlih dupina na obalama Louisiane bio četiri puta veći od dotad zabilježene prosječne stope smrtnosti, a sve je više dokaza da je taj porast smrtnosti povezan s naftnom katastrofom iz 2010. godine.
  • Procjenjuje se da je smrt 12 posto smeđih pelikana i 32 posto smijućih galebova (Leucophaeus atricilla) u sjevernom dijelu Meksičkog zaljeva posljedica BP-evog izljeva nafte.
  • Izlivena nafta i disperzijska sredstva korištena pri sanaciji izljeva pronađeni su u jajima bijelih pelikana u tri države u kojima se gnijezde – Minnesoti, Iowi i Illinoisu.
  • Izloženost nafti dokazano je uzrokovala abnormalan razvoj u mnogih vrsta ribe, uključujući sljedeće vrste: lampuga, Fundulus grandis (Gulf killifish) te plavoperajnu i žutoperajnu tunu.
  • Kolonije koralja u pet zasebnih područja Meksičkog zaljeva – tri u dubokom moru i dvije u plićim morskim vodama – značajno su oštećene naftom.
  • Nafta je pronađena u sedimentima duboko u Meksičkom zaljevu, na području veličine 3100 km2 koje okružuje mjesto podmorskog izvora naftne bušotine.

“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju. “U međuvremenu, obnova ekosustava Meksičkog zaljeva mora zauzeti položaj istaknutog prioriteta za SAD”.

British Petroleum tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju proizvodnju nafte u SAD-u

Izvještaj NWF-a izravno proturječi pozitivnijoj perspektivi koju BP pokušava oslikati.

Kao što se navodi u Guardianu, “tijekom posljednjih mjesec dana BP je objavio PR materijale u kojima ističe otpornost i oporavak prirode u Meksičkom zaljevu, kao i izvještaj u kojem kompilira one znanstvene studije u kojima se tvrdi da se to područje brzo i uspješno oporavlja”.

U uvodu tog izvještaja, kojeg je financirao BP, tvrdi se sljedeće: “Područja koja su bila pogođena oporavljaju se, a podaci koje je BP dosad prikupio i analizirao ne ukazuju na značajan dugoročni učinak na populaciju bilo koje vrste u Meksičkom zaljevu”.

No okolišni su aktivisti te tvrdnje označili korporacijskim spinom koji je prvenstveno usmjeren na smanjenje iznosa globe koju je korporacija dužna platiti. U sudskim dokumentima koje je dostavio prošlog tjedna BP tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju

“BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je “aktivno čišćenje” završeno i umanjivati značaj kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Zaljeva i ove zemlje”

proizvodnju nafte u SAD-u.

“Dosta nam je obazrivog načina na koji smo do sada reagirali na stalne PR poteze BP-a s ciljem da diskreditira znanstvenike i ekološke grupe koje rade na obnovi ekosustava Zaljeva i žele omogućiti poštovanje prema ljudima koji su u ovoj katastrofi izgubili živote ili sredstva za život”, objavila je organizacija Ocean Conservancy u izjavi na svom blogu reagirajući na izvještaj BP-a.

U međuvremenu, organizacija Gulf Restoration Network poziva BP da “prestane sa svojom kampanjom poricanja, prijevare i opstrukcija i napokon prizna krivnju”.

“Četiri godine nakon havarije na bušotini Deepwater Horizon iz 2010., nakon razdoblja u kojem su njene posljedice postajale sve očitije, grozno je i nepravedno da BP financira PR kampanju kako bi lažno predstavio stvarne učinke katastrofe”, stoji u peticiji na web stranici organizacije Gulf Restoration Network. “BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je ‘aktivno čišćenje’ završeno i umanjivati značaj slojeva katrana i kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Meksičkog zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Meksičkog zaljeva i ove zemlje”.
S engleskog preveo Damjan Rajačić

Objavljeno na Common Dreams 31. ožujka 2015. godine. Ovaj je članak dostupan pod licencom Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0.

Fotografija je preuzeta s Guardiana (Gerald Herbert/AP) i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve