Zašto smo se odlučili sindikalno organizirati

Zaposlenici internetske medijske tvrtke Gawker Media, pod čijim se vlasništvom nalazi osam portala i blogova (Gawker.com, Deadspin, Lifehacker, Gizmodo, io9, Kotaku, Jalopnik i Jezebel), odlučili su osnovati sindikat. Kako u ovom članku piše Hamilton Nolan: “sindikat je jedini pravi mehanizam koji omogućuje zaposlenicima da se udruže i pregovaraju kolektivno, a ne kao hrpa zasebnih pojedinaca bez stvarne moći. Sindikat je koristan u dobrim razdobljima (u kakvom se naša tvrtka sada srećom nalazi), a još više u onim lošima (koja će neminovno doći).” Ukoliko se uspiju sindikalno organizirati, tvrtka Gawker Media poslala bi prva veća internetska medijska tvrtka u SAD-u sa sindikalnom organizacijom.



Neki od nas u redakciji Gawker Media odlučili smo pokušati osnovati sindikat. Evo kratkog objašnjenja naših razloga.

Za početak ću reći da najradije još ne bih pisao ovu o ovoj priči jer se naš pokušaj sindikalnog organiziranja još uvijek nalazi u svojoj ranoj fazi. Bilo bi lakše da se rasprava o tome provodi interno. No Gawker Media je – bilo to dobro ili loše – tvrtka s bogatom poviješću ogovaranja. Jučer se velika skupina članova redakcije koji predstavljaju naše brojne web stranice sastala sa sindikalnim organizatorima u sjedištu sindikata Writers Guild u New Yorku. Kad nekoliko desetaka ljudi sazna za nešto to se kod nas odmah pročuje i dopre do sviju. Također imamo i taj etos “radikalne transparentnosti” koji nas primorava da o problemima raspravljamo otvoreno. Primio sam obavijest da će se o pokušaju sindikalnog organiziranja raspravljati na našem tjednom sastanku svih zaposlenika koji će se održati danas, a Tommy Craggs, urednički direktor naše tvrtke, i Max Read, urednik Gawkera, potaknuli su me da prvi napišem nešto o toj temi. Stoga ovaj tekst.

Općenito govoreći Gawker Media je vrlo dobro mjesto za rad. Zašto bismo se onda htjeli sindikalno organizirati? Ne mogu govoriti u ime svih, no za mene vrijede ovi motivi:

Svakom radnom mjestu treba sindikat. Sindikat je jedini pravi mehanizam kojemu je svrha predstavljati interese zaposlenih u poduzeću. Također, sindikat je jedini pravi mehanizam koji omogućuje zaposlenicima da se udruže i pregovaraju kolektivno, a ne kao hrpa zasebnih pojedinaca bez stvarne moći. Sindikat je koristan u dobrim razdobljima (u kakvom se naša tvrtka sada srećom nalazi), a još više u onim lošima (koja će neminovno doći).

• Iako uprava relativno dobro vodi našu tvrtku, isplaćuje relativno konkurentne plaće u usporedbi s drugim tvrtkama te se prema svojim zaposlenicima odnosi relativno dobro, i dalje postoje određeni problemi za koje mnogi zaposlenici žele da se riješe. Želimo zajamčiti da svatko prima plaću koja je poštenog iznosa s obzirom na broj godina koje su zaposlenici proveli radeći za tvrtku i s obzirom na zahtjevnost poslova i rada koji obavljaju. Želimo zajamčiti da se stvari kao što su plaće i povišice određuju na pošten, transparentan i nepristran način. Željeli bismo imati neki osnovni mehanizam koji bi zaposlenicima dao mogućnost suodlučivanja o odlukama koje utječu na sve nas.

• U neko je vrijeme većina medija imala sindikat. No kako se novinarstvo uvelike preselilo na internet i procvalo u posljednjih 20-ak godina, sindikalno organizirana radna mjesta postajala su sve veća rijetkost u toj industriji. Gawker Media bi bila prva veća internetska medijska tvrtka sa sindikalnom organizacijom. To je nešto na što bi svatko u ovoj tvrtki – kako zaposlenici tako i uprava i vlasnici – mogao biti ponosan. Brojne su tvrtke u ovoj industriji čijim bi radnicima sindikalno organiziranje moglo biti od velike i presudne koristi. Ako mi uspijemo pokazati da je takvo nešto moguće nadam se da će to predstavljati pozitivan presedan za druge.

Već se može uočiti veliki interes za ovu ideju među urednicima Gawker Media zaposlenima u New Yorku (no oni mogu puno bolje govoriti u svoje ime, a ja sam siguran da će to i učiniti). Konačni oblik koji će sindikat poprimiti, tko će ga točno sačinjavati i za koje će se konkretne ciljeve boriti – to sve tek ostaje vidjeti. No nakon našeg sastanka sinoć ja sam optimističan i nevjerojatno impresioniran jedinstvom koje su pokazale različite skupine zaposlenika. Nitko ne nastoji naštetiti tvrtki, ili je svesti na prosjački štap, ili pronaći načina da napadne ljude koji je vode. Mi je samo pokušavamo učiniti nešto funkcionalnijom i nešto poštenijom prema zaposlenicima.

Industrija internetskih medija uprihođuje veliki novac. Sada je moguće ostvariti pravu karijeru u ovoj industriji, a ne tek naći kratkotrajni posao. Organizirana radna snaga dio je sazrijevanja. Nemam sumnje da će Gawker Media iz tog iskustva izaći jači nego što je ikada bio.

Za svakoga.


Ukoliko imate pitanja, kontaktirajte me e-mailom na hamilton@gawker.com


S engleskog preveo Damjan Rajačić




Fotografija je preuzeta sa stranice gawker.com i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 10. lipnja 2018. Viteški turnir „Sinjska alka“, kolovoz 2008. godine (izvor: sh.wikipedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci) Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve