Zašto smo se odlučili sindikalno organizirati

Zaposlenici internetske medijske tvrtke Gawker Media, pod čijim se vlasništvom nalazi osam portala i blogova (Gawker.com, Deadspin, Lifehacker, Gizmodo, io9, Kotaku, Jalopnik i Jezebel), odlučili su osnovati sindikat. Kako u ovom članku piše Hamilton Nolan: “sindikat je jedini pravi mehanizam koji omogućuje zaposlenicima da se udruže i pregovaraju kolektivno, a ne kao hrpa zasebnih pojedinaca bez stvarne moći. Sindikat je koristan u dobrim razdobljima (u kakvom se naša tvrtka sada srećom nalazi), a još više u onim lošima (koja će neminovno doći).” Ukoliko se uspiju sindikalno organizirati, tvrtka Gawker Media poslala bi prva veća internetska medijska tvrtka u SAD-u sa sindikalnom organizacijom.



Neki od nas u redakciji Gawker Media odlučili smo pokušati osnovati sindikat. Evo kratkog objašnjenja naših razloga.

Za početak ću reći da najradije još ne bih pisao ovu o ovoj priči jer se naš pokušaj sindikalnog organiziranja još uvijek nalazi u svojoj ranoj fazi. Bilo bi lakše da se rasprava o tome provodi interno. No Gawker Media je – bilo to dobro ili loše – tvrtka s bogatom poviješću ogovaranja. Jučer se velika skupina članova redakcije koji predstavljaju naše brojne web stranice sastala sa sindikalnim organizatorima u sjedištu sindikata Writers Guild u New Yorku. Kad nekoliko desetaka ljudi sazna za nešto to se kod nas odmah pročuje i dopre do sviju. Također imamo i taj etos “radikalne transparentnosti” koji nas primorava da o problemima raspravljamo otvoreno. Primio sam obavijest da će se o pokušaju sindikalnog organiziranja raspravljati na našem tjednom sastanku svih zaposlenika koji će se održati danas, a Tommy Craggs, urednički direktor naše tvrtke, i Max Read, urednik Gawkera, potaknuli su me da prvi napišem nešto o toj temi. Stoga ovaj tekst.

Općenito govoreći Gawker Media je vrlo dobro mjesto za rad. Zašto bismo se onda htjeli sindikalno organizirati? Ne mogu govoriti u ime svih, no za mene vrijede ovi motivi:

Svakom radnom mjestu treba sindikat. Sindikat je jedini pravi mehanizam kojemu je svrha predstavljati interese zaposlenih u poduzeću. Također, sindikat je jedini pravi mehanizam koji omogućuje zaposlenicima da se udruže i pregovaraju kolektivno, a ne kao hrpa zasebnih pojedinaca bez stvarne moći. Sindikat je koristan u dobrim razdobljima (u kakvom se naša tvrtka sada srećom nalazi), a još više u onim lošima (koja će neminovno doći).

• Iako uprava relativno dobro vodi našu tvrtku, isplaćuje relativno konkurentne plaće u usporedbi s drugim tvrtkama te se prema svojim zaposlenicima odnosi relativno dobro, i dalje postoje određeni problemi za koje mnogi zaposlenici žele da se riješe. Želimo zajamčiti da svatko prima plaću koja je poštenog iznosa s obzirom na broj godina koje su zaposlenici proveli radeći za tvrtku i s obzirom na zahtjevnost poslova i rada koji obavljaju. Želimo zajamčiti da se stvari kao što su plaće i povišice određuju na pošten, transparentan i nepristran način. Željeli bismo imati neki osnovni mehanizam koji bi zaposlenicima dao mogućnost suodlučivanja o odlukama koje utječu na sve nas.

• U neko je vrijeme većina medija imala sindikat. No kako se novinarstvo uvelike preselilo na internet i procvalo u posljednjih 20-ak godina, sindikalno organizirana radna mjesta postajala su sve veća rijetkost u toj industriji. Gawker Media bi bila prva veća internetska medijska tvrtka sa sindikalnom organizacijom. To je nešto na što bi svatko u ovoj tvrtki – kako zaposlenici tako i uprava i vlasnici – mogao biti ponosan. Brojne su tvrtke u ovoj industriji čijim bi radnicima sindikalno organiziranje moglo biti od velike i presudne koristi. Ako mi uspijemo pokazati da je takvo nešto moguće nadam se da će to predstavljati pozitivan presedan za druge.

Već se može uočiti veliki interes za ovu ideju među urednicima Gawker Media zaposlenima u New Yorku (no oni mogu puno bolje govoriti u svoje ime, a ja sam siguran da će to i učiniti). Konačni oblik koji će sindikat poprimiti, tko će ga točno sačinjavati i za koje će se konkretne ciljeve boriti – to sve tek ostaje vidjeti. No nakon našeg sastanka sinoć ja sam optimističan i nevjerojatno impresioniran jedinstvom koje su pokazale različite skupine zaposlenika. Nitko ne nastoji naštetiti tvrtki, ili je svesti na prosjački štap, ili pronaći načina da napadne ljude koji je vode. Mi je samo pokušavamo učiniti nešto funkcionalnijom i nešto poštenijom prema zaposlenicima.

Industrija internetskih medija uprihođuje veliki novac. Sada je moguće ostvariti pravu karijeru u ovoj industriji, a ne tek naći kratkotrajni posao. Organizirana radna snaga dio je sazrijevanja. Nemam sumnje da će Gawker Media iz tog iskustva izaći jači nego što je ikada bio.

Za svakoga.


Ukoliko imate pitanja, kontaktirajte me e-mailom na hamilton@gawker.com


S engleskog preveo Damjan Rajačić




Fotografija je preuzeta sa stranice gawker.com i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve