„Povijesna“ ekvadorska reforma radnog zakonodavstva prepoznala je važnost kućanskog rada

Prošlog je tjedna u ekvadorskom parlamentu s 91 glasom za i 29 glasova protiv usvojena reforma radnog zakonodavstva pod nazivom “Zakon o pravedno vrednovanom radu i priznavanju kućanskog rada”. Uz priznavanje i naknadu za kućanski rad kroz sustav socijalne zaštite, novi zakon o radu donosi i odredbe koje štite dosad učestalo diskriminirane skupine radnika, kao što su trudnice, Afro-Ekvadorci i LGBT radnici/ce. On “također propisuje da svi novi ugovori o radu potpisani od 1. siječnja 2016. moraju biti sklopljeni preko ugovora na neodređeno, umjesto ugovora na određeno vrijeme.”

Reforma štiti ranjive i povijesno diskriminirane društvene skupine poput trudnica, Afro-Ekvadoraca i LGBT radnika/ca.
Nakon maratonske jedanaestosatne sjednice, ekvadorska Narodna skupština je u utorak, 14. travnja, izglasala povijesnu reformu radnog zakonodavstva.

Reforma pod nazivom „Zakon o pravedno vrednovanom radu i priznavanju kućanskog rada“ modificira zakon o radu iz 1938. godine kako bi proširila prava u nekoliko područja. Takvu reformu je prvi predložio predsjednik Rafael Correa u studenom 2014. godine kada je prijedlog zakona uručio predsjednici Narodne skupštine Gabrieli Rivadeneirai na skupu u Guayaquili, na kojemu je sudjelovalo više od 100.000 ljudi.

Promjene donesene novim zakonom o radu, uključuju i priznavanje rada kućanica koje će također po prvi put u povijesti te zemlje biti uključene u sustav socijalne zaštite, od čega će korist imati 1,5 milijuna ljudi.

„Prepoznajemo vrijednost kućanskog rada. To nas čini dijelom socijalizma za 21. stoljeće„ – izjavio je predsjednik Correa u studenom.

Rivadeneira je na svome Twitter profilu napisala da ova reforma predstavlja „odlučujući korak koji će promjeniti povijest žena u Ekvadoru.“

U nastojanju da se smanje prekarni uvjeti rada, novi zakon o radu, koji je izglasan s 91 glasova za prema 29 glasova protiv, također propisuje da svi novi ugovori o radu potpisani od 1. siječnja 2016. moraju biti sklopljeni preko ugovora na neodređeno, umjesto ugovorom na određeno vrijeme.

On također sadrži odredbe za zaštitu ugroženih i povijesno diskriminiranih skupina ljudi kao što su trudnice, Afro-Ekvadorci i LGBT radnici/ce. Poslodavci za koje se ustanovi da su nezakonito otpustili radnika sada će tom radniku morati platiti godišnju plaću.

Novi zakon će omogućiti radništvu da se odluči za primanje polugodišnjih novčanih bonusa u manjim obrocima tijekom cijele godine, što znači da će moći uštedjeti taj novac i zaraditi kamatu na tu svotu. U Ekvadoru su radnici/ce kroz povijest primali dva bonusa kroz dvije jednokratne uplate, jednu u kolovozu, drugu u prosincu.

Novi zakon nalaže stvaranje Narodnog vijeća za rad i plaće, što uključuje zastupanje radnika/ca, poslodavaca i države. Ono će obnašati dužnost savjetodavnog tijela za radne politike i plaće.

Jedna od spornih odredbi novog zakona nalaže sindikatima demokratske izbore. Ova mjera je naišla na protivljenje pojedinih sindikata, međutim, organizirani marš kojim se kritizirala radna reforma nije naišao na velik odaziv.

Savez ujedinjenih radnika (The United Workers Trade Union Federation), koji ujedinjuje više od 60 radničkih organizacija u zemlji, podržao je radne reforme.

O zakonu se prvi puta raspravljalo na Skupštini u siječnju nakon čega je prošao kroz savjetodavni proces koji je uključio osam sastanaka Povjerenstva za radnička prava i socijalnu sigurnost (Commission of Workers Rights and Social Security) na kojemu su zakonodavci saslušali predstavnike iz 35 organizacija.
S engleskog prevela Karolina Hrga

Fotografija je preuzeta sa stranice telesurtv i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve