Zbog zagrijavanja planeta oceanima prijete najveće promjene u posljednjih tri milijuna godina

Globalno zatopljenje izrazito pogađa morski živi svijet i stabilnost ekosustava u svjetskim oceanima. Iako bi već i scenarij “umjerenog zatopljenja” mogao uzrokovati “trostruko veće promjene od onih koje su se dogodile tijekom proteklih 50 godina”, “najviše zabrinjava izrazito zatopljenje, s predviđenim porastom temperature između 0,8 i 4,8°C, koje bi moglo ‘pogoditi morsku bioraznolikost u većoj mjeri od temperaturnih promjena koje su se dogodile kako između posljednjeg glacijalnog maksimuma i današnjice tako i između srednjeg pliocena i današnjice’ te pritom zahvatiti područje od čak 70 posto svjetskih oceana”.


Nova studija predviđa velike poremećaje u cjelokupnom planetarnom ekosustavu, kako uslijed umjerene tako i uslijed izrazito visoke razine zatopljenja


Nastavak zatopljenja svjetskih oceana mogao bi pokrenuti poremećaje za morski živi svijet koji bi bili veći od bilo kojih u posljednjih tri milijuna godina, stoji u novoj studiji objavljenoj 1. lipnja u znanstvenom časopisu Nature Climate Change.

Cilj tog istraživanja, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Lilleu u Francuskoj i znanstvenici s drugih institucija, je usporediti predviđenu ekološku krizu s poviješću ekoloških promjena.

Među promjenama koje se predviđaju je izumiranje dijela živih vrsta koje su od presudne važnosti za stabilnost oceanskih ekosustava te nastanak rasprostranjenog priljeva invazivnih vrsta biljaka i životinja, osobito u “umjerene i polarne biome”.

Među promjenama koje se predviđaju je izumiranje dijela živih vrsta koje su od presudne važnosti za stabilnost oceanskih ekosustava te nastanak rasprostranjenog priljeva invazivnih vrsta biljaka i životinja, osobito u “umjerene i polarne biome”
“Klimatske promjene mogle bi naglo preustrojiti raznolikost morskog živog svijeta u velikim predjelima oceana”, navodi se u studiji. “Intenzitet tog preustroja ovisit će, kao što je za očekivati, o razini zatopljenja”.

Prema toj će studiji scenarij “umjerenog zatopljenja”, po kojem se predviđa globalno zatopljenje u rasponu od 0,9 do 2.6ºC, “uzrokovati trostruko veće promjene od onih koje su se dogodile tijekom proteklih 50 godina”.

No najviše zabrinjava izrazito zatopljenje, s predviđenim porastom temperature između 0,8 i 4,8°C, koje bi moglo “pogoditi morsku bioraznolikost u većoj mjeri od temperaturnih promjena koje su se dogodile kako između posljednjeg glacijalnog maksimuma i današnjice tako i između srednjeg pliocena i današnjice” te pritom zahvatiti područje od čak 70 posto svjetskih oceana.

Učinci oba scenarija – scenarija umjerenog i izrazitog zatopljenja – u konačnici će pogoditi i ljude, izjavio je suautor studije Richard Kirby s britanskog Sveučilišta u Plymouthu, jer će se uslijed zatopljenja globalni ekosustav neizbježno promijeniti.

“S promjenom temperature okoliša mijenja se i lokalna brojnost životinja i biljaka ili se one sele na nove lokacije, ako na njima postoje staništa prikladnija za život”, rekao je Kirby. “Takva kretanja u konačnici utječu na hranidbene mreže i ekologiju, a ako su kretanja brza može doći do kidanja hranidbene mreže”.

Ova studija, nastavlja Kirby, ističe koje bi se “promjene u biologiji Zemlje mogle dogoditi u slučaju da ne riješimo problem globalnog zatopljenja”.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija australskog morskog lava preuzeta je sa stranice Australia’s Coral Coast i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam "U situaciji degradiranja osnovnih materijalnih preduvjeta za uspostavu održivog i pravednog postkapitalističkog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos s prirodom i neljudskim životinjama, te u skladu s time i količinu, ali i sadržaj potrošnje. Istovremeno treba imati u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih – radničkih, ekoloških, antiimperijalističkih, feminističkih, queer, antirasnih, antispecističkih – borbi otvorio politički prostor za osmišljavanje komunističke alternative kao jedinog pravog i održivog rješenja trenutne ekološke krize."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve