Je li britanska Laburistička stranka nadživjela svoju korisnost?

Povjesničarka Selina Todd daje kratki presjek povijesti britanske Laburističke stranke koja je na nedavnim parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu pretrpjela poraz, dovodeći u pitanje smislenost njezina daljnjeg opstanka: “Mogu li ljudi doista iznaći novi oblik politike? Neki će reći kako nema alternative osim novog oblika politike, pogotovo oni koji smatraju da svijet pljačkaju vlade koje se zalažu za ekonomski rast umjesto za preraspodjelu. U tom se kontekstu može jasno vidjeti da je preoblikovanje svijeta postalo mnogo važnije pitanje od onog treba li spasiti Laburističku stranku.”


Laburistima je možda stigao kraj. Povijest kaže kako bi se mogli iznova roditi pod drukčijom krinkom i s drugačijom svrhom


Je li bitno hoće li Laburistička stranka preživjeti svoju trenutnu krizu? Povijest sugerira da nije. Laburistička stranka, kao i britanska ljevica, pretrpjela je ogroman poraz. Međutim, u širim povijesnim razmjerima moglo bi se argumentirati kako do tog poraza nije došlo 7. svibnja 2015., nego još u kasnim 1960-im i 1970-im godinama. Čini se da je era laburista došla svome kraju i kako je možda došlo vrijeme da se isproba nešto novo.

Laburistička stranka Clementa Attleeja bila je stranka države blagostanja i pune zaposlenosti, a sindikati su bili u potpunosti inkorporirani u sustav nacionalnog pregovaranja jer su predstavljali ogroman dio radništva. Stranka je imala konkretne politike koje su uvažavale potrebe i želje ljudi
Stranka je svoj vrhunac doživjela tijekom kasnih 1940-ih i ranih 1950-ih. Laburistička stranka Clementa Attleeja bila je stranka države blagostanja i pune zaposlenosti, a sindikati su bili u potpunosti inkorporirani u sustav nacionalnog pregovaranja jer su predstavljali ogroman dio radništva. Stranka je imala konkretne politike koje su uvažavale potrebe i želje ljudi – iz čega bi trenutna stranačka garnitura mogla štošta naučiti.

Ovaj se konsenzus raspao krajem 1960-ih. Strana konkurencija i uporni, ali razumni zahtjevi mlađih radnika za više učešća u upravljanju svojim industrijskim pogonima, doveli su do toga da se određene velike korporacije organiziraju u Konfederaciju britanskih industrija (Confederation of British Industries, CBI) i zahtijevaju smanjenje radničkih prava.

U bijeloj knjizi naziva ‘In Place of Strife’, autorice Barbare Castle, počelo se govoriti o štrajkašima i sindikalistima kao odvojenima od ‘javnosti’, umjesto kao o onima koji je predstavljaju. Konzervativna vlada Edwarda Heatha, kao i laburistička vlada koja ju je naslijedila, produbile su ove politike. Laburisti su 1976. godine prihvatili ideju da bi se ekonomski pad trebalo preokrenuti prihvaćanjem financijske pomoći MMF-a, koja je bila uvjetovana ogromnim rezovima javne potrošnje.

Sljedeće je godine policija slomila veliki štrajk Azijatkinja za priznavanje sindikata u postrojenju za preradu filma u Grunwicku, uz punu podršku laburističke vlade i konzervativne opozicije. Ostalo je, kako kažu, povijest, uključujući izostanak podrške
Laburisti su 1976. godine prihvatili ideju da bi se ekonomski pad trebalo preokrenuti prihvaćanjem financijske pomoći MMF-a, koja je bila uvjetovana ogromnim rezovima javne potrošnje. Sljedeće je godine policija slomila veliki štrajk Azijatkinja za priznavanje sindikata u postrojenju za preradu filma u Grunwicku, uz punu podršku laburističke vlade i konzervativne opozicije. Ostalo je, kako kažu, povijest, uključujući izostanak podrške nacionalnog laburističkog vodstva štrajku rudara iz 1984-1985. godine
nacionalnog laburističkog vodstva štrajku rudara iz 1984-1985. godine.

Mogli bismo reći da radnički pokret još uvijek živi s porazom. Iako je riječ o dugom periodu ako se radi o razdoblju u kojem živiš, u povijesnom smislu je vrlo kratak. Nakon Francuske revolucije, ljevica s obje strane kanala La Manche desetljećima je trpjela brutalnu represiju. Nakon svakog poraza bilo je potrebno pregrupirati se i reorganizirati.

Razlog tome nije samo zato što bi organizacije bile oslabljene ili uništene, već zato što porazi često nastupaju nakon pobjeda, a represija koja uslijedi nikada sasvim ne izbriše naslijeđe tih pobjeda. Oni, pak, dovode do društvenih promjena, što pritom zahtijeva nove oblike političkog organiziranja. Kada bi se Laburistička stranka iznova pojavila kao masovna snaga ljevičarske promjene, bio bi to povijesni presedan.

Iskustva ljudi mijenjaju se tijekom vremena, a s njima i njihove težnje te načini organiziranja. U prvom desetljeću 20. stoljeća, većinu članova sindikata činila je kvalificirana muška radna snaga. Isto kao što je tada većina sindikalnih vođa vjerovala da je nemoguće organizirati povremeno zaposlene, nekvalificirane radnike ili žene, tako i danas velik broj ljudi očajava nad ponovnom izgradnjom ljevice u vrijeme kada je zapošljavanje na pola radnoga vremena i povremeni rad toliko rasprostranjen i učestao.

No, u 1930-ima, žene su se organizirale kada ih je na tisuće zamijenilo kućanski rad radom u tvornicama, gdje su zahtijevale ista prava koja su njihovi očevi i braća već izborili za sebe. Kako bi ugrabili ovu priliku, Sindikat prometnih i drugih radnika (The Transport and General Workers Union, TGWU) ih je na brzinu učlanio u velikom broju te do kraja 1930-ih zauzeo mjesto najvećeg britanskog sindikata. Trideset godina ranije takav razvoj događaja nitko ne bi mogao predvidjeti.

U 1930-ima, žene su se organizirale kada ih je na tisuće zamijenilo kućanski rad radom u tvornicama, gdje su zahtijevale ista prava koja su njihovi očevi i braća već izborili za sebe. Sindikat prometnih i drugih radnika ih je na brzinu učlanio u velikom broju te do kraja 1930-ih zauzeo mjesto najvećeg britanskog sindikata. Za razliku od tadašnjeg TGWU-a, čini se da današnja Laburistička stranka nije u stanju razumjeti duh vremena
Za razliku od tadašnjeg TGWU-a, čini se da današnja Laburistička stranka nije u stanju razumjeti duh vremena. Postoje određene naznake nastanka novih vrsta organizacija, među kojima su pokret Occupy i rastući feministički pokret. Svatko tko je bio u Škotskoj neposredno prije referenduma 2014. godine može posvjedočiti da se snažan pokret za neovisnost po pitanju vodstva nije oslanjao isključivo na SNP (Škotsku nacionalnu stranku). Oni koji sami sebe nazivaju Radical Indy vjeruju u redistribuciju ekonomske i političke moći te su bili potaknuti snažnom slutnjom kako će glas za odcjepljenje potaknuti daljnje promjene koje, premda nepredvidljive, ne mogu biti gore od statusa quo.

Novinari i političari južno od granice Škotske s Engleskom kritizirali su izostanak cjelovitog programa upravljanja državom – no revolucije nastaju u takvom duhu, i one se rijetko kada mogu preko noći provesti do kraja. Radikalni pokreti imaju neželjene posljedice i duga naslijeđa. Rezultat referenduma koji je Škotsku zadržao u okviru Velike Britanije nije doveo do povratka u normalu; umjesto toga on je snažno potaknuo političku raspravu o budućnosti Škotske. Duh prisutan u Škotskoj bio je za politiku koja nadilazi stranku, za politiku koja podrazumijeva veću aktivnost od one da se svakih pet godina ubaci listić u glasačku kutiju.

Mogu li ljudi doista iznaći novi oblik politike? Neki će reći kako nema alternative osim novog oblika politike, pogotovo oni koji smatraju da svijet pljačkaju vlade koje se zalažu za ekonomski rast umjesto za preraspodjelu. U tom se kontekstu može jasno vidjeti da je preoblikovanje svijeta postalo mnogo važnije pitanje od onog treba li spasiti Laburističku stranku.


S engleskog preveo Martin Beroš



Prof. dr. Selina Todd je suradnica na odsjeku moderne povijesti i prodekanica na St. Hilda College na Oxfordu.


Fotografija Seline Todd je preuzeta s Guardiana i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve