Mark Bergfeld: Izbjeglička kriza: Merkeličina dvostruka igra

Iako prvotne reakcije njemačke vlade na izbjegličku krizu pozitivno odskaču u usporedbi s drugim svjetskim državama, aktivnosti neonacističkih skupina ukazuju na to da prijem u društvu nije posve srdačan. Nadalje, nedovoljna sredstva koja su alocirana kako bi se adresiralo potrebe smještaja masovnog broja ljudi, kao i fiskalni stisak koji ne omogućava gradskim vlastima da adekvatno povećaju proračunska sredstva u svrhu osnaživanja sustava socijalne zaštite, potencijalno mogu dovesti do jačanja tenzija. Povrh toga, statistički pregled njemačkog gospodarstva ukazuje na manjak radne snage, a time i na postojanje racionalne ekonomske računice u pozadini toplog prijema. U drugim vijestima, čelnik trgovačke komore već je iznio prijedlog spuštanja minimalne nadnice ispod 8,5 eura.


Mediji izvještavaju o dobrodošlici koja je dočekala izbjeglice u Njemačkoj, a u usporedbi s Cameronovom neadekvatnom reakcijom na izbjegličku krizu čak i Angela Merkel ispada pozitivka. Međutim, kao što Mark Bergfeld piše iz Njemačke, ondašnja vlada ima i vlastite motive – a topao prijem na koji izbjeglice nailaze proteklih dana, mogao bi se ohladiti vrlo brzo.


Stranice ovdašnjih medija pune su fotografija, video snimaka i članaka o tome kako je narod u Njemačkoj iskazao dobrodošlicu sirijskim izbjeglicama u Münchenu, Frankfurtu i Dortmundu. Bilo je nadahnjujuće vidjeti kako ljudi pokazuju suosjećanje i solidarnost prema sirijskim i iračkim izbjeglicama u bijegu iz svojih ratom razorenih zemalja. No to nije cijela priča. Domovi izbjeglica i tražitelja azila gotovo su svakodnevna meta paleža. U nedjelju je ozlijeđeno petero osoba u centru za smještaj izbjeglica u Rottenburgu, u jugozapadnoj Njemačkoj. Zgrade koje su predviđene za korištenje kao skloništa za izbjeglice u Ebelebenu, u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, zapaljene su isti dan.

Prošli je tjedan Spiegel izvijestio da su „dužnosnici zabrinuti zbog potencijalnog širenja mreža neonacista diljem zemlje“, dok Guardian u nedjelju izvještava kako su se tijekom vikenda nacisti okupili na dortmunškom kolodvoru ne bi li „dočekali“ vlak pun izbjeglica. I sâm sam vidio iscrtane svastike oko željezničkog kolodvora u gradu Horremu, u blizini Kölna, gdje slični prizori nisu uobičajena pojava.

Također, bit će ozbiljan problem održati duh dobrodošlice u narednim mjesecima. Do sada su sredstva koja su utrošena da se izbjeglicama pruži dobrodošlica prikupili obični ljudi. Merkel je danas najavila kako će 6 milijardi eura biti alocirano za osiguravanje domova i radnih mjesta – međutim, s obzirom da Njemačka prima 800,000 izbjeglica, to znači da će po osobi biti osigurano 7,500 eura, što niti izbliza nije dovoljno da bi se osigurao smještaj i druge usluge za toliki broj ljudi.

Merkeličina „Dobrodošli u Njemačku“ linija daleko je bolja od pozicija koje su zauzele Velika Britanija, Francuska i druge zemlje. Njome se za ljevicu u cjelini otvara prostor u kojem bi mogla izgraditi pro-izbjeglički pokret. No, ispod površine, Merkeličin odgovor predstavlja čisti oportunizam. Trenutno u Njemačkoj postoji manjak ljudi za popunjavanje 280,000 radnih mjesta. Procjenjuje se kako će do 2020. godine ta brojka narasti na 1 milijun. Njemački poglavari u izbjegličkoj krizi vide priliku, međutim, o tome se nigdje ne govori.

Ovdje leži problem za ljevicu. Ukoliko država podbaci u osiguravanju potrebnih sredstava, oni koji ovise o socijalnoj državi – koji čekaju u redovima zavoda za zapošljavanje ili obiteljskog biroa – osjetit će pritisak u idućih nekoliko tjedana, kako će pružanje usluga postajati sve podkapacitiranije. U tom bi trenutku situacija mogla postati eksplozivna.

Zato ljevica mora pokrenuti kampanje u kojima će naglasiti sljedeće argumente:

  • Merkeličina bi vlada trebala ukinuti restrikcije na zaduživanja gradova ne bi li se u njima (nanovo) mogli izgraditi domovi za izbjeglice te prikladno i dostojanstveno podržati obitelji i pojedince.
  • Njemačka i dalje izvlači korist od sporazumâ Dublin II, koji u osnovi vrše pritisak na Grčku i Italiju, te koriste istočne države EU kao vanjske granice njemačke države.
  • Uloga Njemačke u ratu na Balkanu iz 1999. godine, ratu u Afganistanu iz 2001. godine, kao i nastavak njezina članstva u NATO paktu, dio je uzroka izbjegličke krize.
  • Ljudi ne dolaze u Njemačku da bi iskorištavali njezin sustav socijalne zaštite, već zbog puno boljih uvjeta za pronalaženje zaposlenja, daleko većih razina nadnica i više prilika za mirnim i stabilnim životom nego li u drugim dijelovima Europe.
  • Sve izbjeglice su dobrodošle, bilo da su iz Iraka, Sirije, Palestine, Makedonije ili iz afričkih država.

Njemačka vlada igra dvostruku igru zbog koje bi se trenutni topao prijem izbjeglica mogao ohladiti vrlo brzo. Njemački socijalisti morat će se boriti kako bi osigurali da do toga ne dođe.


S engleskog prevela Karolina Hrga




Fotografija sirijskih izbjeglica preuzeta je sa stranice benewsberlin.com i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 10. lipnja 2018. Viteški turnir „Sinjska alka“, kolovoz 2008. godine (izvor: sh.wikipedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci) Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve