FAQ: Neprofitni mediji + snimka tribine “U obrani slobode govora”

Neprofitni mediji, čiji sadržaj predstavlja zadnju kognitivnu branu pred relativizmom i simplificiranim nekritičkim analizama kakve prevladavaju u komercijalnim medijima, bore se protiv svakog oblika nesnošljivosti, zlouporabe položaja i ovlasti, uništavanja zajedničkih dobara, te brinu o zaštiti temeljnih ljudskih prava marginaliziranih skupina u društvu. Kako se financiraju neprofitni mediji? U čemu je problem s razrješenjem Povjerenstva za neprofitne medije? Jesu li istinite kritike o neprofitnim medijima kao prorežimskim medijima? Odgovore na ova pitanja donosimo u preglednom FAQ-u o neprofitnim medijima. Prilažemo i snimku tribine "U obrani slobode govora" održane 9. veljače 2016. u organizaciji Mreže emancipacije E-net te inicijative neprofitnih medija, kao i vizuale prikazane tijekom tribine koji dovode u perspektivu "odnose snaga" komercijalnih i neprofitnih medija pri korištenju državnih financijskih sredstava.

Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture
Tribina “U obrani slobode govora”
 
Mreža emancipacije E-net i inicijativa neprofitnih medija organiziraju javnu tribinu u velikoj dvorani Novinarskog doma, Perkovčeva 2, Zagreb, Hrvatsko novinarsko društvo, u utorak, 9. veljače 2016., u 11 sati,
 
Uvodno govore: Veronika Rešković (Forum), Ana Brakus (Libela), Mašenjka Bačić (Stav), Luka Ostojić (Booksa), Andrea Milat (Bilten), Mislav Žitko (Filozofski fakultet), Tonči Kursar (Fakultet političkih znanosti) i Ivica Đikić (Novosti)
 
Prvi potezi nove Vlade koji su naznačili „novu nacionalnu paradigmu“ kulturne i medijske politike predstavljaju ozbiljan napad na profesionalno novinarstvo, medijski pluralizam i ljudska prava.
 
Neutemeljeno ukidanje stručnog povjerenstva za neprofitne medije u Ministarstvu kulture i najava ukidanja inače premalog sufinanciranja novinarskog rada pritom se pokušavaju prikazati kao reakcija kontroverznog ministra na „kontroverznost“ kritičkog i istraživačkog novinarstva.
 
Tribina na kojoj će, uz ostale, govoriti novinari iz neprofitnih medija, ponudit će analizu dosadašnji postupaka Vlade te priliku da se iznesu činjenice o javnim potporama medijima u Hrvatskoj.
 

1. Što su to neprofitni mediji?

 
To su neprofitni internetski portali, novine, časopisi i proizvođači radijskog ili televizijskog programa, bez obzira distribuiraju li ga samostalno, putem radiofrekvencijskog spektra, interneta ili drugih medija.
 
Prema Zakonu o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13), nakladnici neprofitnih medija mogu biti “ustanove, vijeća i udruge nacionalnih manjina, obrazovne ustanove, zdravstvene ustanove te druge ustanove, vjerske zajednice, studentske udruge, školske udruge, udruge građana te druge nevladine udruge s pravnom osobnošću, kao i neprofitne zadruge posvećene zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih, vjerskih i drugih potreba javnosti” (članak 48. stavak 1).
 
Neprofitni mediji dobit “smiju koristiti samo za unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti” (članak 48. stavak 2). To znači da sav eventualni višak prihoda u odnosu na rashode mora biti utrošen na zadovoljavanje komunikacijskih potreba javnosti, a ne može – kao kod komercijalnih medija – biti uložen u neku drugu djelatnost niti “podignut” kao profit. Pritom plaće i naknade u neprofitnim medijima ne mogu premašiti iznos propisan za javne ustanove u kulturi koje se financiraju iz državnog proračuna (članak 48. stavak 3).
Iz navedene zakonske norme, proizlaze tri momenta koji pravno i financijski određuju neprofitne medije:
 
(1) neprofitni medij je pravna osoba (reprezentirana putem npr. udruge koja ih objavljuje),
 
(2) neprofitni medij ne iskazuje dobit,
 
(3) plaće su limitirane do razine onih u knjižnicama, muzejima ili arhivima.
 
Primjeri neprofitnih medija su Radio 808 Udruge za promicanje medijskog pluralizma, Televizija student Fakulteta političkih znanosti, mjesečnik Crveni kotač Vijeća romske nacionalne manjine, časopis za kulturu i društvena pitanja Behar Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske Preporod, Hrvatski katolički radio Hrvatske biskupske konferencije, internetski neovisni novinarski portal Tris.com.hr Udruge za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija iz Šibenika, portal Narod.hr udruge U ime obitelji, televizijska produkcija udruge Fade In…
 

2. Kako se financiraju neprofitni mediji?

 
Neke neprofitne novine, poput Novosti i La voce del popolo talijanske nacionalne manjine, ostvaruju određene prihode od prodaje, no velika većina od stotinjak neprofitnih medija su svima besplatno dostupni internetski portali, uz tek nekoliko radija i televizijskih produkcija. Budući da su njihovi prihodi od oglašavanja ravni nuli ili zanemarivi, glavni izvor sredstava za rad oko 340 stalno zaposlenih i još barem tisuću honorarnih suradnika u neprofitnim medijima predstavljaju potpore i donacije.
 
Ministarstvo kulture je u 2015. godini za neprofitne medije izdvojilo 3 milijuna i 97 tisuća kuna, odnosno 0,32 posto proračunskog razdjela ili 2 promila Državnog proračuna. Sredstva za neprofitne medije Ministarstvu kulture su raspoređena Uredbom Vlade o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2015. i raspodijeljena prema propozicijama dvaju natječaja: Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima i Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima. Sufinanciran je rad 17 postojećih i tri nova medija te istraživački rad 35 individualnih novinarskih radova (na javni poziv prijavljenih anonimno – pod šifrom) koji će u neprofitnim medijima biti objavljeni.
 
Prema Zakonu o elektroničkim medijima i Pravilniku o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija NN 150/13, elektronički neprofitni mediji bi trebali dobivati i barem pet posto sredstava tog Fonda koji raspodjeljuje Agencija za elektroničke medije. Prema toj osnovi za 2015. godinu je neprofitnim internetskim portalima dodijeljeno 972 tisuće kuna, odnosno nešto više od 1,5 milijuna svim elektroničkim neprofitnim medijima. Kad se tome dodaju neki još skromniji izvori, europski projekti i eventualne potpore lokalne samouprave, neprofitni mediji – prema podacima Nacionalnog izvještaja o medijima – sudjeluju u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija s nešto manje od jedan posto. Međutim, broj zaposlenih u neprofitnim medijima čini tri posto hrvatskih medijskih profesionalaca.
 
Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture
Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture
Usporedbe radi, vrijednost neizravne proračunske potpore dnevnim novinama u vidu posebno snižene stope poreza na dodanu vrijednost Hrvatska gospodarska komora je procijenila na 131,5 milijuna kuna godišnje, a različite izravne i neizravne potpore medijima postoje gotovo svugdje u svijetu. Francusko Ministarstvo kulture početkom 2014. godine je objavilo popis novina i informativnih internetskih stranica koji godišnje primaju izravne državne potpore u visini od 400 milijuna eura, koje se s neizravnim olakšicama za poštarine, poreze i transport penju do 700 milijuna eura godišnje, odnosno preko 78 kuna per capita. Italija, recimo, izdvaja 161 milijun eura godišnje za potpore novinama zadruga novinara, a čak i SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo za izravne i neizravne potpore tisku godišnje ulažu od 750 do 800 milijuna eura godišnje (Nielsen, R. K. i Linnebank, G. 2011. Public Support for the Media: A Six Country Overview of Direct and Indirect Subsidies, Reuters Institute for the Study of Journalism, University of Oxford). U Hrvatskoj se lokalnim i regionalnim radijima i televizijama iz Fonda za pluralizam godišnje dodjeljuje oko 30 milijuna kuna potpora, što je svakako nedovoljno za njihov rad, budući da su komercijalni prihodi već dugo u padu.
 
Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture
Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture

3. U čemu je problem s razrješenjem Povjerenstva za neprofitne medije?

 
Ministarstvo kulture raspodijelilo je u listopadu 2015. godine otprilike tri milijuna kuna bespovratnih sredstava neprofitnim medijima na razdoblje od godinu dana, i to na osnovu mišljenja Stručnog povjerenstva za neprofitne medije. Zadaća članica i članova Povjerenstva je, između ostaloga, da prate rad neprofitnih medija kojima su dodijeljena sredstva, odnosno da nadziru troše li se sredstva u skladu s priloženim uređivačkim koncepcijama i operativnim planovima. Međutim, odluka ministra kulture Zlatka Hasanbegovića o razrješenju Povjerenstva nije u skladu s pravilnicima. Odluka o imenovanju Povjerenstva donesena je u mandatu ministrice kulture Andree Zlatar Violić na temelju preporuke stručne službe (Odjela za medije) Ministarstva. U Poslovniku o radu Povjerenstva objavljenom na stranicama Ministarstva kulture jasno piše:
Članovi/ice Povjerenstva dužni su biti nazočni na najmanje 80 % sjednica održanih tijekom prve polovice mandata i jednako toliko tijekom druge polovice mandata. U protivnom Povjerenstvo i/ili službenik/-ica Ministarstva kulture će izvijestiti ministra kulture i predložiti razrješenje člana/ice Povjerenstva prije isteka mandata, sukladno članku 5. Zakona o kulturnim vijećima.
 
A u članku 5. Zakona o kulturnim vijećima na koji se Poslovnik poziva stoji:
 
Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine. Ministar kulture može članove Vijeća razriješiti i prije isteka mandata ako neopravdano ne nazoče sjednicama Vijeća, na osobni zahtjev ili pisani zahtjev predlagate­lja iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona te ako su osuđeni za kazneno djelo na bezuvjetnu kaznu zatvora.
 
_06
Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture
Iz toga proizlazi da je potrebno zadovoljiti određene uvjete za razrješenje. Iz javno objavljenih zapisnika može se vidjeti da je Povjerenstvo svoj posao obavljalo stručno i odgovorno te da nema osnove za razrješenje. Također ostaje nejasno tko će sada pratiti medije koji su dobili sredstva na natječaju za 2015/2016. u izvještajnom razdoblju, koje traje do 15. 10. 2016., jer je to bila jedna od funkcija Povjerenstva.
 

4. Kako se bira Povjerenstvo za neprofitne medije?

 
Za razliku od Kulturnih vijeća (kojima mandat traje 4 godine, a predlažu ih institucije), Povjerenstvo za neprofitne medije biralo se Javnim pozivom, na mandat od godinu dana, pri čemu su svi prijavitelji pristupali intervjuu (uz predaju životopisa i eseja o mogućnostima i problemima neprofitnih medija). Jednostrana odluka ministra kulture, bez ikakvih konzultacija sa stručnom službom vlastitog ministarstva jasno upućuje na velik interes za medijski polje u smislu autokratskog, jednostranog i u konačnici nezakonitog odlučivanja i upravljanja. Ovaj način formiranja Povjerenstva i djelokruga njegova rada donesen je upravo da bi se spriječilo interveniranje u uredničku politiku medija i sačuvala novinarska autonomija te sloboda govora.
 

5. Kako se dodjeljuju sredstva?

 
Program dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima počeo je 2013. godine s ciljem jačanja njihova kritičkoga kapaciteta i društvenog utjecaja uz poseban cilj profesionalizacije novinarskog i autorskog rada u sektoru. Do sada su uspješno provedena 3 natječaja, u ukupnom godišnjem iznosu od 3,000.000 kuna i u prosjeku s 18 dobitnika u kategoriji postojećih medija i 3 u kategoriji novih (još nepostojećih) medija. Osnovne odlike provedenih natječaja su: inovativnost, participativnost i transparentnost.
 
Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture
Podaci preuzeti iz Izvještaja o medijima Ministarstva kulture
Kriteriji ocjenjivanja su rađeni u širokoj javnoj raspravi – putem sastanaka s neprofitnim medijskim sektorom te putem internetskog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ovo je jedini natječaj u državi koji objavljuje pojedinačne tablice svih članova Povjerenstva zajedno sa skupnim ocjenama, recenzije svih prijavljenih projekata te osigurava praćenje rada medija tokom izvještajnog razdoblja. Natječaj je – bez obzira na njegovu potpunu marginalnost u smislu financijskog iznosa – bio pod udarom različitih interesnih skupina, koje su u javni prostor plasirale toksične informacije o tome kako je „Ministarstvo novac dodjeljivalo nepostojećim medijima“, iako je jedan od transparentno prodiskutiranih i objavljenih ciljeva – bila upravo podrška novim medijima, uključujući i one koji tek trebaju započeti s radom.
 

6. Kako se opravdavaju dodijeljena sredstva?

 
Svi korisnici natječaja podnosili su redovne polugodišnje i završne financijske izvještaje, koje je ocjenjivala stručna služba, a natječaju je pozitivno mišljenje dala i revizija obavljena u Ministarstvu kulture sredinom 2015. godine.
 

7. Jesu li istinite kritike o neprofitnim medijima kao prorežimskim medijima?

 
Ideje novog ministra kulture o prorežimskim medijima su posve netočne i mogu se lako provjeriti konzultiravši sadržaj tih medija koji je često bio izrazito negativno i kritički intoniran prema prijašnjoj vlasti, ali uvijek na strani demokratskog poretka, participacije javnosti, manjina, kritičkog odnosa prema ekonomski i politički moćnima… Više informacija o programu i Odjelu za medije dostupno je na službenim stranicama Ministarstva kulture.

Vezani članci

  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 29. ožujka 2022. Danska planira dati utočište Ukrajincima, a Sirijce poslati doma Olakšavanje integracije ukrajinskih izbjeglica u dansko društvo odvija se usporedno s pojačanim naporima da se sirijske izbjeglice trenutno nastanjene u Danskoj vrati u ratnu zonu, ukazujući na rasističku intonaciju migrantskih politika u Europi.
  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi Povodom četrdesetogodišnjice Krležine smrti, specijalno izdanje Jutarnjeg lista donosi intervju s Igorom Mandićem, koji ikonoklastički prebire po Krležinom liku i djelu još od zbirke Zbogom, dragi Krleža iz 1988. godine. Mandić denuncira Krležu upisujući mu ideološko inzistiranje na vulgarnoj koncepciji društveno angažirane uloge književnosti. Time se pridružuje „antitotalitarnim“ moralističkim čitanjima koja, zakrivena tobožnjom književnom ekspertizom, manje govore o književnosti, a više o perspektivama liberalne inteligencije.
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim Demontirajući mitove liberalnog pristupa umjetnosti, Katja Praznik u svojoj knjizi Art Work: Invisible Labour and the Legacy of Yugoslav Socialism mapira kulturno-umjetničku povijest socijalističke Jugoslavije iz vizure koja umjetnost prije svega promišlja kao područje rada. Kulturno-umjetnička proizvodnja u prvoj se dekadi u većoj mjeri odvija pod okriljem centralizirane države, potom kroz dvije dekade u decentraliziranom smjeru, a od 1970-ih se sve više liberalizira. Umjetnici_e radnici_e postaju socijalistički_e poduzetnici_e ─ sve prekarniji_e i sve manje zaposleni_e ─ a umjetnost se iz područja rada i društvene kulture seli u mitski univerzum individualiziranog stvaranja i slobode: barem za one koji si tu slobodu mogu priuštiti. U tom rastakanju socijalističkog modela kulture nemalu ulogu imala je i tzv. alternativna scena, koja je iz vlastitih srednjoklasnih ukotvljenosti zdušno prihvaćala liberalne kulturne reforme.
  • 23. prosinca 2021. Skoro dva štrajka u povijesti Hollywooda U moru štrajkova i drugih radničkih akcija diljem svijeta koje je dodatno potaknula pandemija COVID-19 i popratne fluktuacije u globalnim lancima opskrbe, odrazivši se u intenzifikaciji eksploatacije radne snage i pogoršanju radnih uvjeta, napose je indikativna namjera IATSE-a, jedinog preostalog sindikata koji okuplja filmske radnice i radnike ispod crte, da po prvi puta u više od stotinu godina postojanja pokrene štrajk. Iako je u konačnici postignut dogovor sa zapošljavateljima, uvid u strukturu glasovanja članstva ukazuje na ogromno tinjajuće nezadovoljstvo i akcijsku spremnost radnica i radnika, čemu je u ovoj industriji komparabilan tek posljednji masovni holivudski štrajk iz 1945. godine, koji je kulminirao Krvavim petkom.
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu“ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve