Mreža emancipacije E-net i Kulturnjaci 2016: Odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića!

Iako još nije do kraja konsolidirana na svim razinama, nova hrvatska vlast, predvođena Domoljubnom koalicijom, koja uz HDZ u svojim redovima okuplja dobar dio starih i novih snaga radikalne desnice, na više frontova vodi agresivnu ideološku borbu za desnu hegemoniju revizijom dosegnutih općeprihvaćenih standarda ljudskih prava, istovremeno pripremajući teren za daljnja rezanja javnog budžeta koja će se prelamati preko socijalnih i radnih prava. U nizu apela, akcija, održanih i budućih prosvjeda, prenosimo i otvoreno pismo te peticiju Mreže emancipacije E-net i njezinih supotpisnica, kao i javni apel inicijative Kulturnjaci 2016 - upućene novoj vladi kao poziv na razrješenje dužnosti novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji se samo na osnovu svoga javnog i političkog habitusa nadaje kao neprihvatljiv izbor za obnašanje službenih državnih dužnosti, dok to svojim prvim oktroiranim potezima i najavama daljnjih napada na kritičku misao i potvrđuje.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović i premijer RH Tihomir Orešković na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Hrvatskom saboru, 27. siječnja 2016. godine. foto: HINA/ Denis CERIĆ /dc (autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)

Otvoreno pismo Mreže emancipacije E-net predsjedniku vlade Tihomiru Oreškoviću

Vlada Republike Hrvatske
predsjedniku Tihomiru Oreškoviću
n/p potpredsjednicima Boži Petrovu i Tomislavu Karamarku
Trg sv. Marka 2
10 000 Zagreb

Uvaženi gospodine Oreškoviću,

zbog negiranja temelja Ustava Republike Hrvatske, širenja govora mržnje, najave cenzure i progona novinara, protuzakonitih i nedemokratskih odluka, najave obračuna s političkim neistomišljenicima te obračuna s redakcijama neprofitnih medija, zahtijevamo da odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Ministar Zlatko Hasanbegović je za prvu metu svog obračuna sa slobodom govora izabrao neprofitne (community) medije – financijski najnemoćnije, ali kritički najsnažnije. Neprofitni mediji bave se istraživačkim novinarstvom, koje je gotovo iščezlo iz hrvatskog medijskog prostora i koje je jamac očuvanja vladavine prava. Neprofitni mediji u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija sudjeluju s nešto manje od jedan posto. Međutim broj zaposlenih u neprofitnim medijima čini tri posto hrvatskih medijskih profesionalaca. U neprofitnim medijima rade novinari koji su ostali bez posla u komercijalnim medijima, unatoč tome što su pošteno i odgovorno radili svoj posao. Neprofitni mediji bore se protiv svakog oblika nesnošljivosti, korupcije, zloporabe položaja i ovlasti, uništavanja zajedničkih dobara i brinu se o zaštiti i očuvanju ranjivijih i manjinskih skupina u društvu, o zaštiti temeljnih ljudskih prava, prava žena, radnika, nacionalnih manjina, LGBTQ osoba, osoba s invaliditetom te kulturnog identiteta građanske Hrvatske.

Budući da ministar kulture Zlatko Hasanbegović pokušava uvesti jednoumlje u državi koja se prije 25 godina plebiscitarno opredijelila za demokraciju, poručujemo Vam da ne pristajemo na njegove postupke, prijetnje i omalovažavanja te da ćemo se svim snagama oduprijeti grubom nasrtaju na novinarske slobode.

Neovisno novinarstvo je čuvar demokracije. Ako nakon svega u Vladi Republike Hrvatske ostane ministar kulture koji želi uvesti cenzuru, smatrat ćemo Vas izravno odgovornim za gušenje novinarskih sloboda, gaženje ljudskih prava i rušenje temelja demokratske države.

Zagreb, 1. veljače 2016.

S poštovanjem,

Mreža emancipacije – E-net/ Lupiga, Forum.tm, Tris, CroL, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad
Pismo potpisuju i:

Građanska inicijativa “NG-Buntovnici” ngbuntovnici.hr i UNITAS WebRadio Nova Gradiška

Neprofitni medij Booksa.hr (Udruga za promicanje kulture Kulturtreger)

Neprofitni medij Kulturpunkt.hr (Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva)

Portal Queer.hr (Udruga Domino)

Neprofitni medij VoxFeminae.net (Udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona)

Portal STav (Udruga Cenzura Plus)

Fantastično dobra institucija – Fade In

Peticija Mreže emancipacije E-net predsjedniku vlade Tihomiru Oreškoviću
(link)

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović u srijedu je, bez objašnjenja i mimo pravilnika, razriješio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije i najavio reviziju ugovora koji su neprofitni mediji potpisali s Ministarstvom kulture, čime je doveden u pitanje njihov opstanak. U javnosti se usto pokušava stvoriti slika da neprofitni mediji predstavljaju “uhljebe” i “dokoličarski kulturni agitprop” koji troši milijune kuna poreznih obveznika, što je daleko od istine.

Budući da ovu odluku ministra kulture, ali i njegove javne istupe smatramo grubim nasrtajem na medijske slobode, Mreža emancipacije E-net traži od premijera Tihomira Oreškovića hitnu smjenu ministra Hasanbegovića.

Apeliramo na građanke i građane da supotpišu naše otvoreno pismo i podrže nas.

Javni apel Vladi RH za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića
Dragi kolegice i kolege,

postoji crta ispod koje se svi moramo pokušati ujediniti bez obzira na naše pojedinačne umjetničke ili političke nazore.

Ta crta je povučena izborom Zlatka Hasanbegovića, čovjeka vrlo dvojbenih kompetencija i radikalno ekstremističkih društvenih i političkih nazora, za novog ministra kulture Republike Hrvatske.

Taj izbor nalaže nam da protestiramo u javnosti, jer vrlo je lako očekivati da će nam to pravo biti uskoro oduzeto.

Tekst javnog apela možete pročitati u nastavku ove stranice.

Do sada je sakupljeno više od tisuću potpisa kulturnih radnica i radnika, te djelatnika i djelatnica iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

Građani i građanke koji rade i djeluju van kulturnog sektora također su osjetili potrebu podržati svojim potpisom ovaj apel, čime jasno upućuju na širu sliku društvenog osjećaja odgovornosti prema kulturi, pokazujući da je kultura važna i onima van polja kulturne proizvodnje.

Javni apel i dalje je otvoren i ako ga želite podržati svojim potpisom, to možete učiniti slanjem svog imena, prezimena i zanimanja na adresu kulturnjaci2016@gmail.com.

Postoji paralelan svijet našemu umjetničkome, u kojem se fašizam u raznim sferama širi poput maligne boleštine i pogibeljno se reflektira u sve sfere društva.

Ustanimo zajedno za umjetničke i ljudske slobode protiv radikalnih ekstremizama.

Po prikupljenim potpisima, apel ćemo uputiti Vladi Republike Hrvatske i premijeru Tihomiru Oreškoviću.
Kulturnjaci 2016

Javni apel Vladi RH za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića

Mi, dolje potpisani, kulturne radnice i radnici, smatramo da svjedočimo trenutku u kojem je resor kulture ugrožen i ponižen odlukom nove Vlade RH da ga prepusti Zlatku Hasanbegoviću, znanstveniku potpune nekompetentnosti u upravljanju sustavom kulturnih institucija i svih segmenata kulturne proizvodnje, poznavanju mehanizama lokalnih i međunarodnih suradnji i korištenja europskih fondova za kulturu, te čovjeku krajnje neprihvatljivih reakcionarnih ideoloških stavova.

Smatramo da kulturu treba braniti od svake one ideologije koja na bilo koji način uspostavlja režim jednoumlja, ograničenosti, revizionizma i nacionalističkih koncepata kulturne politike i proizvodnje. Kultura lišena humanističkih načela i uvaljana u prašinu diktature, nije kultura slobode već samo medij političkog pragmatizma.

Kakvo povjerenje mogu imati kulturni djelatnici u novog ministra koji u svojim ranijim javnim istupima, između ostalog, Treći program Hrvatskog radija optužuje za “postmodernu neojugoslavensku dekonstrukciju i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta”?!?

Ovaj apel nije usmjeren protiv osobnog prava na mišljenje i političkog stava pojedinca, ovo je poziv da se digne glas protiv politike relativizacije i dvosmislenosti, ovo je podrška ideji kulture sačuvane od ideoloških zastranjenja, konzervativizma, nacionalizma, isključivosti i plemenskog tradicionalizma.

Ovaj apel sastavila je grupa građanki i građana, radnika i radnica u kulturi, umjetnica i umjetnika koja vjeruje da je za poziciju ministra kulture, kao i kulturu u cjelini, od vrijednih znanstvenih članaka i radova važnija sposobnost mišljenja šira od nacionalnog okvira, razumijevanje drugog i drugačijeg, uvažavanje antifašističkog naslijeđa, poimanje kulture i društva kao heterogenog spoja različitosti, otvorenosti jezika i dijaloga.

Zbog svega navedenog smatramo da Zlatko Hasanbegović ne može i ne smije biti ministar kulture i tražimo od predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Tihomira Oreškovića, da poduzme odgovarajuće korake.

Tagovi:
, , , ,

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve