Mreža emancipacije E-net i Kulturnjaci 2016: Odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića!

Iako još nije do kraja konsolidirana na svim razinama, nova hrvatska vlast, predvođena Domoljubnom koalicijom, koja uz HDZ u svojim redovima okuplja dobar dio starih i novih snaga radikalne desnice, na više frontova vodi agresivnu ideološku borbu za desnu hegemoniju revizijom dosegnutih općeprihvaćenih standarda ljudskih prava, istovremeno pripremajući teren za daljnja rezanja javnog budžeta koja će se prelamati preko socijalnih i radnih prava. U nizu apela, akcija, održanih i budućih prosvjeda, prenosimo i otvoreno pismo te peticiju Mreže emancipacije E-net i njezinih supotpisnica, kao i javni apel inicijative Kulturnjaci 2016 - upućene novoj vladi kao poziv na razrješenje dužnosti novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji se samo na osnovu svoga javnog i političkog habitusa nadaje kao neprihvatljiv izbor za obnašanje službenih državnih dužnosti, dok to svojim prvim oktroiranim potezima i najavama daljnjih napada na kritičku misao i potvrđuje.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović i premijer RH Tihomir Orešković na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Hrvatskom saboru, 27. siječnja 2016. godine. foto: HINA/ Denis CERIĆ /dc (autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović i premijer RH Tihomir Orešković na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Hrvatskom saboru, 27. siječnja 2016. godine. foto: HINA/ Denis CERIĆ /dc (autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)

Otvoreno pismo Mreže emancipacije E-net predsjedniku vlade Tihomiru Oreškoviću

Vlada Republike Hrvatske
predsjedniku Tihomiru Oreškoviću
n/p potpredsjednicima Boži Petrovu i Tomislavu Karamarku
Trg sv. Marka 2
10 000 Zagreb

Uvaženi gospodine Oreškoviću,

zbog negiranja temelja Ustava Republike Hrvatske, širenja govora mržnje, najave cenzure i progona novinara, protuzakonitih i nedemokratskih odluka, najave obračuna s političkim neistomišljenicima te obračuna s redakcijama neprofitnih medija, zahtijevamo da odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Ministar Zlatko Hasanbegović je za prvu metu svog obračuna sa slobodom govora izabrao neprofitne (community) medije – financijski najnemoćnije, ali kritički najsnažnije. Neprofitni mediji bave se istraživačkim novinarstvom, koje je gotovo iščezlo iz hrvatskog medijskog prostora i koje je jamac očuvanja vladavine prava. Neprofitni mediji u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija sudjeluju s nešto manje od jedan posto. Međutim broj zaposlenih u neprofitnim medijima čini tri posto hrvatskih medijskih profesionalaca. U neprofitnim medijima rade novinari koji su ostali bez posla u komercijalnim medijima, unatoč tome što su pošteno i odgovorno radili svoj posao. Neprofitni mediji bore se protiv svakog oblika nesnošljivosti, korupcije, zloporabe položaja i ovlasti, uništavanja zajedničkih dobara i brinu se o zaštiti i očuvanju ranjivijih i manjinskih skupina u društvu, o zaštiti temeljnih ljudskih prava, prava žena, radnika, nacionalnih manjina, LGBTQ osoba, osoba s invaliditetom te kulturnog identiteta građanske Hrvatske.

Budući da ministar kulture Zlatko Hasanbegović pokušava uvesti jednoumlje u državi koja se prije 25 godina plebiscitarno opredijelila za demokraciju, poručujemo Vam da ne pristajemo na njegove postupke, prijetnje i omalovažavanja te da ćemo se svim snagama oduprijeti grubom nasrtaju na novinarske slobode.

Neovisno novinarstvo je čuvar demokracije. Ako nakon svega u Vladi Republike Hrvatske ostane ministar kulture koji želi uvesti cenzuru, smatrat ćemo Vas izravno odgovornim za gušenje novinarskih sloboda, gaženje ljudskih prava i rušenje temelja demokratske države.

Zagreb, 1. veljače 2016.

S poštovanjem,

Mreža emancipacije – E-net/ Lupiga, Forum.tm, Tris, CroL, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad


Pismo potpisuju i:

Građanska inicijativa “NG-Buntovnici” ngbuntovnici.hr i UNITAS WebRadio Nova Gradiška

Neprofitni medij Booksa.hr (Udruga za promicanje kulture Kulturtreger)

Neprofitni medij Kulturpunkt.hr (Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva)

Portal Queer.hr (Udruga Domino)

Neprofitni medij VoxFeminae.net (Udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona)

Portal STav (Udruga Cenzura Plus)

Fantastično dobra institucija – Fade In





Peticija Mreže emancipacije E-net predsjedniku vlade Tihomiru Oreškoviću


(link)

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović u srijedu je, bez objašnjenja i mimo pravilnika, razriješio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije i najavio reviziju ugovora koji su neprofitni mediji potpisali s Ministarstvom kulture, čime je doveden u pitanje njihov opstanak. U javnosti se usto pokušava stvoriti slika da neprofitni mediji predstavljaju “uhljebe” i “dokoličarski kulturni agitprop” koji troši milijune kuna poreznih obveznika, što je daleko od istine.

Budući da ovu odluku ministra kulture, ali i njegove javne istupe smatramo grubim nasrtajem na medijske slobode, Mreža emancipacije E-net traži od premijera Tihomira Oreškovića hitnu smjenu ministra Hasanbegovića.

Apeliramo na građanke i građane da supotpišu naše otvoreno pismo i podrže nas.







Javni apel Vladi RH za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića


Dragi kolegice i kolege,

postoji crta ispod koje se svi moramo pokušati ujediniti bez obzira na naše pojedinačne umjetničke ili političke nazore.

Ta crta je povučena izborom Zlatka Hasanbegovića, čovjeka vrlo dvojbenih kompetencija i radikalno ekstremističkih društvenih i političkih nazora, za novog ministra kulture Republike Hrvatske.

Taj izbor nalaže nam da protestiramo u javnosti, jer vrlo je lako očekivati da će nam to pravo biti uskoro oduzeto.

Tekst javnog apela možete pročitati u nastavku ove stranice.

Do sada je sakupljeno više od tisuću potpisa kulturnih radnica i radnika, te djelatnika i djelatnica iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

Građani i građanke koji rade i djeluju van kulturnog sektora također su osjetili potrebu podržati svojim potpisom ovaj apel, čime jasno upućuju na širu sliku društvenog osjećaja odgovornosti prema kulturi, pokazujući da je kultura važna i onima van polja kulturne proizvodnje.

Javni apel i dalje je otvoren i ako ga želite podržati svojim potpisom, to možete učiniti slanjem svog imena, prezimena i zanimanja na adresu kulturnjaci2016@gmail.com.

Postoji paralelan svijet našemu umjetničkome, u kojem se fašizam u raznim sferama širi poput maligne boleštine i pogibeljno se reflektira u sve sfere društva.

Ustanimo zajedno za umjetničke i ljudske slobode protiv radikalnih ekstremizama.

Po prikupljenim potpisima, apel ćemo uputiti Vladi Republike Hrvatske i premijeru Tihomiru Oreškoviću.


Kulturnjaci 2016



Javni apel Vladi RH za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića

Mi, dolje potpisani, kulturne radnice i radnici, smatramo da svjedočimo trenutku u kojem je resor kulture ugrožen i ponižen odlukom nove Vlade RH da ga prepusti Zlatku Hasanbegoviću, znanstveniku potpune nekompetentnosti u upravljanju sustavom kulturnih institucija i svih segmenata kulturne proizvodnje, poznavanju mehanizama lokalnih i međunarodnih suradnji i korištenja europskih fondova za kulturu, te čovjeku krajnje neprihvatljivih reakcionarnih ideoloških stavova.

Smatramo da kulturu treba braniti od svake one ideologije koja na bilo koji način uspostavlja režim jednoumlja, ograničenosti, revizionizma i nacionalističkih koncepata kulturne politike i proizvodnje. Kultura lišena humanističkih načela i uvaljana u prašinu diktature, nije kultura slobode već samo medij političkog pragmatizma.

Kakvo povjerenje mogu imati kulturni djelatnici u novog ministra koji u svojim ranijim javnim istupima, između ostalog, Treći program Hrvatskog radija optužuje za “postmodernu neojugoslavensku dekonstrukciju i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta”?!?

Ovaj apel nije usmjeren protiv osobnog prava na mišljenje i političkog stava pojedinca, ovo je poziv da se digne glas protiv politike relativizacije i dvosmislenosti, ovo je podrška ideji kulture sačuvane od ideoloških zastranjenja, konzervativizma, nacionalizma, isključivosti i plemenskog tradicionalizma.

Ovaj apel sastavila je grupa građanki i građana, radnika i radnica u kulturi, umjetnica i umjetnika koja vjeruje da je za poziciju ministra kulture, kao i kulturu u cjelini, od vrijednih znanstvenih članaka i radova važnija sposobnost mišljenja šira od nacionalnog okvira, razumijevanje drugog i drugačijeg, uvažavanje antifašističkog naslijeđa, poimanje kulture i društva kao heterogenog spoja različitosti, otvorenosti jezika i dijaloga.

Zbog svega navedenog smatramo da Zlatko Hasanbegović ne može i ne smije biti ministar kulture i tražimo od predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Tihomira Oreškovića, da poduzme odgovarajuće korake.







Tagovi:
, , , ,

Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve