Mreža emancipacije E-net i Kulturnjaci 2016: Odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića!

Iako još nije do kraja konsolidirana na svim razinama, nova hrvatska vlast, predvođena Domoljubnom koalicijom, koja uz HDZ u svojim redovima okuplja dobar dio starih i novih snaga radikalne desnice, na više frontova vodi agresivnu ideološku borbu za desnu hegemoniju revizijom dosegnutih općeprihvaćenih standarda ljudskih prava, istovremeno pripremajući teren za daljnja rezanja javnog budžeta koja će se prelamati preko socijalnih i radnih prava. U nizu apela, akcija, održanih i budućih prosvjeda, prenosimo i otvoreno pismo te peticiju Mreže emancipacije E-net i njezinih supotpisnica, kao i javni apel inicijative Kulturnjaci 2016 - upućene novoj vladi kao poziv na razrješenje dužnosti novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji se samo na osnovu svoga javnog i političkog habitusa nadaje kao neprihvatljiv izbor za obnašanje službenih državnih dužnosti, dok to svojim prvim oktroiranim potezima i najavama daljnjih napada na kritičku misao i potvrđuje.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović i premijer RH Tihomir Orešković na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Hrvatskom saboru, 27. siječnja 2016. godine. foto: HINA/ Denis CERIĆ /dc (autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)

Otvoreno pismo Mreže emancipacije E-net predsjedniku vlade Tihomiru Oreškoviću

Vlada Republike Hrvatske
predsjedniku Tihomiru Oreškoviću
n/p potpredsjednicima Boži Petrovu i Tomislavu Karamarku
Trg sv. Marka 2
10 000 Zagreb

Uvaženi gospodine Oreškoviću,

zbog negiranja temelja Ustava Republike Hrvatske, širenja govora mržnje, najave cenzure i progona novinara, protuzakonitih i nedemokratskih odluka, najave obračuna s političkim neistomišljenicima te obračuna s redakcijama neprofitnih medija, zahtijevamo da odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Ministar Zlatko Hasanbegović je za prvu metu svog obračuna sa slobodom govora izabrao neprofitne (community) medije – financijski najnemoćnije, ali kritički najsnažnije. Neprofitni mediji bave se istraživačkim novinarstvom, koje je gotovo iščezlo iz hrvatskog medijskog prostora i koje je jamac očuvanja vladavine prava. Neprofitni mediji u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija sudjeluju s nešto manje od jedan posto. Međutim broj zaposlenih u neprofitnim medijima čini tri posto hrvatskih medijskih profesionalaca. U neprofitnim medijima rade novinari koji su ostali bez posla u komercijalnim medijima, unatoč tome što su pošteno i odgovorno radili svoj posao. Neprofitni mediji bore se protiv svakog oblika nesnošljivosti, korupcije, zloporabe položaja i ovlasti, uništavanja zajedničkih dobara i brinu se o zaštiti i očuvanju ranjivijih i manjinskih skupina u društvu, o zaštiti temeljnih ljudskih prava, prava žena, radnika, nacionalnih manjina, LGBTQ osoba, osoba s invaliditetom te kulturnog identiteta građanske Hrvatske.

Budući da ministar kulture Zlatko Hasanbegović pokušava uvesti jednoumlje u državi koja se prije 25 godina plebiscitarno opredijelila za demokraciju, poručujemo Vam da ne pristajemo na njegove postupke, prijetnje i omalovažavanja te da ćemo se svim snagama oduprijeti grubom nasrtaju na novinarske slobode.

Neovisno novinarstvo je čuvar demokracije. Ako nakon svega u Vladi Republike Hrvatske ostane ministar kulture koji želi uvesti cenzuru, smatrat ćemo Vas izravno odgovornim za gušenje novinarskih sloboda, gaženje ljudskih prava i rušenje temelja demokratske države.

Zagreb, 1. veljače 2016.

S poštovanjem,

Mreža emancipacije – E-net/ Lupiga, Forum.tm, Tris, CroL, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad
Pismo potpisuju i:

Građanska inicijativa “NG-Buntovnici” ngbuntovnici.hr i UNITAS WebRadio Nova Gradiška

Neprofitni medij Booksa.hr (Udruga za promicanje kulture Kulturtreger)

Neprofitni medij Kulturpunkt.hr (Udruga Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva)

Portal Queer.hr (Udruga Domino)

Neprofitni medij VoxFeminae.net (Udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona)

Portal STav (Udruga Cenzura Plus)

Fantastično dobra institucija – Fade In

Peticija Mreže emancipacije E-net predsjedniku vlade Tihomiru Oreškoviću
(link)

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović u srijedu je, bez objašnjenja i mimo pravilnika, razriješio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije i najavio reviziju ugovora koji su neprofitni mediji potpisali s Ministarstvom kulture, čime je doveden u pitanje njihov opstanak. U javnosti se usto pokušava stvoriti slika da neprofitni mediji predstavljaju “uhljebe” i “dokoličarski kulturni agitprop” koji troši milijune kuna poreznih obveznika, što je daleko od istine.

Budući da ovu odluku ministra kulture, ali i njegove javne istupe smatramo grubim nasrtajem na medijske slobode, Mreža emancipacije E-net traži od premijera Tihomira Oreškovića hitnu smjenu ministra Hasanbegovića.

Apeliramo na građanke i građane da supotpišu naše otvoreno pismo i podrže nas.

Javni apel Vladi RH za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića
Dragi kolegice i kolege,

postoji crta ispod koje se svi moramo pokušati ujediniti bez obzira na naše pojedinačne umjetničke ili političke nazore.

Ta crta je povučena izborom Zlatka Hasanbegovića, čovjeka vrlo dvojbenih kompetencija i radikalno ekstremističkih društvenih i političkih nazora, za novog ministra kulture Republike Hrvatske.

Taj izbor nalaže nam da protestiramo u javnosti, jer vrlo je lako očekivati da će nam to pravo biti uskoro oduzeto.

Tekst javnog apela možete pročitati u nastavku ove stranice.

Do sada je sakupljeno više od tisuću potpisa kulturnih radnica i radnika, te djelatnika i djelatnica iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

Građani i građanke koji rade i djeluju van kulturnog sektora također su osjetili potrebu podržati svojim potpisom ovaj apel, čime jasno upućuju na širu sliku društvenog osjećaja odgovornosti prema kulturi, pokazujući da je kultura važna i onima van polja kulturne proizvodnje.

Javni apel i dalje je otvoren i ako ga želite podržati svojim potpisom, to možete učiniti slanjem svog imena, prezimena i zanimanja na adresu kulturnjaci2016@gmail.com.

Postoji paralelan svijet našemu umjetničkome, u kojem se fašizam u raznim sferama širi poput maligne boleštine i pogibeljno se reflektira u sve sfere društva.

Ustanimo zajedno za umjetničke i ljudske slobode protiv radikalnih ekstremizama.

Po prikupljenim potpisima, apel ćemo uputiti Vladi Republike Hrvatske i premijeru Tihomiru Oreškoviću.
Kulturnjaci 2016

Javni apel Vladi RH za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića

Mi, dolje potpisani, kulturne radnice i radnici, smatramo da svjedočimo trenutku u kojem je resor kulture ugrožen i ponižen odlukom nove Vlade RH da ga prepusti Zlatku Hasanbegoviću, znanstveniku potpune nekompetentnosti u upravljanju sustavom kulturnih institucija i svih segmenata kulturne proizvodnje, poznavanju mehanizama lokalnih i međunarodnih suradnji i korištenja europskih fondova za kulturu, te čovjeku krajnje neprihvatljivih reakcionarnih ideoloških stavova.

Smatramo da kulturu treba braniti od svake one ideologije koja na bilo koji način uspostavlja režim jednoumlja, ograničenosti, revizionizma i nacionalističkih koncepata kulturne politike i proizvodnje. Kultura lišena humanističkih načela i uvaljana u prašinu diktature, nije kultura slobode već samo medij političkog pragmatizma.

Kakvo povjerenje mogu imati kulturni djelatnici u novog ministra koji u svojim ranijim javnim istupima, između ostalog, Treći program Hrvatskog radija optužuje za “postmodernu neojugoslavensku dekonstrukciju i rastakanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta”?!?

Ovaj apel nije usmjeren protiv osobnog prava na mišljenje i političkog stava pojedinca, ovo je poziv da se digne glas protiv politike relativizacije i dvosmislenosti, ovo je podrška ideji kulture sačuvane od ideoloških zastranjenja, konzervativizma, nacionalizma, isključivosti i plemenskog tradicionalizma.

Ovaj apel sastavila je grupa građanki i građana, radnika i radnica u kulturi, umjetnica i umjetnika koja vjeruje da je za poziciju ministra kulture, kao i kulturu u cjelini, od vrijednih znanstvenih članaka i radova važnija sposobnost mišljenja šira od nacionalnog okvira, razumijevanje drugog i drugačijeg, uvažavanje antifašističkog naslijeđa, poimanje kulture i društva kao heterogenog spoja različitosti, otvorenosti jezika i dijaloga.

Zbog svega navedenog smatramo da Zlatko Hasanbegović ne može i ne smije biti ministar kulture i tražimo od predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Tihomira Oreškovića, da poduzme odgovarajuće korake.

Tagovi:
, , , ,

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. “antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donisi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanja prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve