Prilog borbi protiv klerikalizacije obrazovanja

Pročitajte drugarsku kritiku koju studentima angažiranima protiv klerikalizacije obrazovanja, s čijom se borbom solidarizira, upućuje teolog Branko Sekulić, referirajući pritom na društveno progresivne nedogmatske teološke tendencije poput teologije oslobođenja, koje domicilna okoštala klerikalna struktura, ista ona koja stoji iza uprave KBF-a, uporno minorizira i cenzurira. Ili, kako to vidi Boris Buden: "Religija jest politička stvar, da li je ona lijeva ili desna - to je za mene pravo pitanje!"

Camilo Torres Restrepo (u sredini slike), kolumbijski svećenik i socijalist, poznat po citatu: "Da je Isus danas živ, bio bi gerilac," maršira sa studentima (izvor: commons.wikimedia.org).

GRUPI PROTIV KLERIKALIZACIJE OBRAZOVANJA

Filozofski fakultet u Zagrebu

Petak, 8. travnja 2016

Poštovani,

upravo poradi svesrdne podrške koju gajim spram vaše inicijative o antiklerikalizaciji obrazovanja, osjećam se pozvan upozoriti vas na stanovitu grešku. Naime, od ključnog problema kojeg imate s djelom rimokatoličke institucije u Hrvatskoj, a koja u ovom slučaju čvrsto stoji iza uprave KBF-a, vi ste problem sveli na odnos filozofije i teologije kao takvih, čime ste manje-više, upali upravo u onu zamku koju naši određeni domaći klerikalni krugovi pomno čuvaju gotovo za sve svoje kritičare. Ovim ne samo da radite poguban zaokret u retorici i dolazite u poziciju da vas se okarakterizira kao puke bespredmetne reakcionare, već od sebe odbijate i sav onaj potencijal istomišljenika koje možete naći među teološkim miljeom.

Teologija, Bogu hvala, nije samo ono što mi vidimo kroz sadržaj HBK, već je teologija i Jürgen Moltmann, i Hans Küng, i Leonardo Boff, i Gustavo Gutierrez, i Baptist Metz, i Dietrich Bonhoeffer, ali i Tomislav Šagi Bunić, Zvonimir Bono Šagi, Luka Vincetić, Branko Sbutega, samo da navedem neke čije bi ste teze svakako mogli vidjeti u sklopu filozofske izobrazbe, jer razbijaju kako ograničenost dogmatskog fundamentalizma tako i predrasude neproduktivnog ateizma, te stvaraju plodno tlo suradnje u kojem oba ova nazora, ako ih se uopće može dijeliti, vežu u živo tkivo smislenog društvenog aktivizma.

Teologija nije problem, kao što nisu ni njeni studenti, problem su oni koji poradi vlastitog koristoljublja, tu granu prezentiraju osakaćenom za njenu suštinu – bezuvjetno očuvanje integriteta ljudskog bića bez obzira na ovosvjetovnu razlikovnost – a to je upravo generalna odrednica svake zdrave teologije

Ono što nažalost ne uočavate, barem po onom što vidim, jest da se upravo ovakva teologija cenzurira od strane istih onih koje i vi ovom prigodom napadate – domicilnu okoštalu klerikalnu strukturu. Dakle, one koji su opći problem, ne samo vas koji ste van, recimo to, vjerskog diskursa, nego i nas unutar njega, jer ne dopuštaju teološkoj misli da se razvija svojim prirodnim putem i gase svaki takav ozbiljniji pokušaj.

Vaš problem je dakle, kao i naš, samoproglašena svećenička kasta koja se ponaša kao cenzor Božjeg i svjetovnog i oni imaju svoje ime, i imaju svoje načine. Imenujte to jasno i glasno i ne dopustite da tonete u zamku koja vam je i prije početka ove bitke priređena.

Teologija nije problem, kao što nisu ni njeni studenti, problem su oni koji poradi vlastitog koristoljublja, tu granu prezentiraju osakaćenom za njenu suštinu – bezuvjetno očuvanje integriteta ljudskog bića bez obzira na ovosvjetovnu razlikovnost – a to je upravo generalna odrednica svake zdrave teologije. Vjerujte mi, vi s Bogom nemate problema, već sa religijskim kutijama u koje se on uporno stavlja, i on je kao takav, kako direktna žrtva klerikalnih krugova, tako i kolateralna onih sekularnih.

Stoga naglašavanjem razlika između teološkog i filozofskog diskursa, na ovakav način, prosto je jalova, da ne kažem otužna neodređenica, koja radi više štete nego koristi, a u ovom kontekstu, to posebno dolazi do izražaja. Tim više što sam siguran da bi vam na ovom mjestu više vrijedilo nasljeđe teologija oslobođenja, nego ijedna druga retorička konstrukcija. Ono naime koje ističe kako crkva u svojoj misiji ne smije povrjeđivati tekovine suvremenosti, jer kršćanstvo koje ne prati razvoj svijeta, ne može biti ni njegov dio. Vi naime, pretpostavljam shvatili ste, imate problema sa retrogradnim crkvenim snagama u mundirima, a ne sa kršćanskom vjerom uspostavljenom po praksi Krista Isusa. Razlikovati ove dvije stvari, znači moći poentirati problematiku. Nadam se da će te u tom i uspjeti.

S poštovanjem,

Branko Sekulić

Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, koje analizira na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama koji se protežu kroz cijelo 18. i 19. stoljeće), i nudi revidiranu, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve