Prilog borbi protiv klerikalizacije obrazovanja

Pročitajte drugarsku kritiku koju studentima angažiranima protiv klerikalizacije obrazovanja, s čijom se borbom solidarizira, upućuje teolog Branko Sekulić, referirajući pritom na društveno progresivne nedogmatske teološke tendencije poput teologije oslobođenja, koje domicilna okoštala klerikalna struktura, ista ona koja stoji iza uprave KBF-a, uporno minorizira i cenzurira. Ili, kako to vidi Boris Buden: "Religija jest politička stvar, da li je ona lijeva ili desna - to je za mene pravo pitanje!"

Camilo Torres Restrepo (u sredini slike), kolumbijski svećenik i socijalist, poznat po citatu: "Da je Isus danas živ, bio bi gerilac," maršira sa studentima (izvor: commons.wikimedia.org).
Camilo Torres Restrepo (u sredini slike), kolumbijski svećenik i socijalist, poznat po citatu: "Da je Isus danas živ, bio bi gerilac," maršira sa studentima (izvor: commons.wikimedia.org).

GRUPI PROTIV KLERIKALIZACIJE OBRAZOVANJA

Filozofski fakultet u Zagrebu

Petak, 8. travnja 2016

Poštovani,

upravo poradi svesrdne podrške koju gajim spram vaše inicijative o antiklerikalizaciji obrazovanja, osjećam se pozvan upozoriti vas na stanovitu grešku. Naime, od ključnog problema kojeg imate s djelom rimokatoličke institucije u Hrvatskoj, a koja u ovom slučaju čvrsto stoji iza uprave KBF-a, vi ste problem sveli na odnos filozofije i teologije kao takvih, čime ste manje-više, upali upravo u onu zamku koju naši određeni domaći klerikalni krugovi pomno čuvaju gotovo za sve svoje kritičare. Ovim ne samo da radite poguban zaokret u retorici i dolazite u poziciju da vas se okarakterizira kao puke bespredmetne reakcionare, već od sebe odbijate i sav onaj potencijal istomišljenika koje možete naći među teološkim miljeom.

Teologija, Bogu hvala, nije samo ono što mi vidimo kroz sadržaj HBK, već je teologija i Jürgen Moltmann, i Hans Küng, i Leonardo Boff, i Gustavo Gutierrez, i Baptist Metz, i Dietrich Bonhoeffer, ali i Tomislav Šagi Bunić, Zvonimir Bono Šagi, Luka Vincetić, Branko Sbutega, samo da navedem neke čije bi ste teze svakako mogli vidjeti u sklopu filozofske izobrazbe, jer razbijaju kako ograničenost dogmatskog fundamentalizma tako i predrasude neproduktivnog ateizma, te stvaraju plodno tlo suradnje u kojem oba ova nazora, ako ih se uopće može dijeliti, vežu u živo tkivo smislenog društvenog aktivizma.

Teologija nije problem, kao što nisu ni njeni studenti, problem su oni koji poradi vlastitog koristoljublja, tu granu prezentiraju osakaćenom za njenu suštinu – bezuvjetno očuvanje integriteta ljudskog bića bez obzira na ovosvjetovnu razlikovnost – a to je upravo generalna odrednica svake zdrave teologije

Ono što nažalost ne uočavate, barem po onom što vidim, jest da se upravo ovakva teologija cenzurira od strane istih onih koje i vi ovom prigodom napadate – domicilnu okoštalu klerikalnu strukturu. Dakle, one koji su opći problem, ne samo vas koji ste van, recimo to, vjerskog diskursa, nego i nas unutar njega, jer ne dopuštaju teološkoj misli da se razvija svojim prirodnim putem i gase svaki takav ozbiljniji pokušaj.

Vaš problem je dakle, kao i naš, samoproglašena svećenička kasta koja se ponaša kao cenzor Božjeg i svjetovnog i oni imaju svoje ime, i imaju svoje načine. Imenujte to jasno i glasno i ne dopustite da tonete u zamku koja vam je i prije početka ove bitke priređena.

Teologija nije problem, kao što nisu ni njeni studenti, problem su oni koji poradi vlastitog koristoljublja, tu granu prezentiraju osakaćenom za njenu suštinu – bezuvjetno očuvanje integriteta ljudskog bića bez obzira na ovosvjetovnu razlikovnost – a to je upravo generalna odrednica svake zdrave teologije. Vjerujte mi, vi s Bogom nemate problema, već sa religijskim kutijama u koje se on uporno stavlja, i on je kao takav, kako direktna žrtva klerikalnih krugova, tako i kolateralna onih sekularnih.

Stoga naglašavanjem razlika između teološkog i filozofskog diskursa, na ovakav način, prosto je jalova, da ne kažem otužna neodređenica, koja radi više štete nego koristi, a u ovom kontekstu, to posebno dolazi do izražaja. Tim više što sam siguran da bi vam na ovom mjestu više vrijedilo nasljeđe teologija oslobođenja, nego ijedna druga retorička konstrukcija. Ono naime koje ističe kako crkva u svojoj misiji ne smije povrjeđivati tekovine suvremenosti, jer kršćanstvo koje ne prati razvoj svijeta, ne može biti ni njegov dio. Vi naime, pretpostavljam shvatili ste, imate problema sa retrogradnim crkvenim snagama u mundirima, a ne sa kršćanskom vjerom uspostavljenom po praksi Krista Isusa. Razlikovati ove dvije stvari, znači moći poentirati problematiku. Nadam se da će te u tom i uspjeti.

S poštovanjem,

Branko Sekulić

Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve