Prilog borbi protiv klerikalizacije obrazovanja
Pročitajte drugarsku kritiku koju studentima angažiranima protiv klerikalizacije obrazovanja, s čijom se borbom solidarizira, upućuje teolog Branko Sekulić, referirajući pritom na društveno progresivne nedogmatske teološke tendencije poput teologije oslobođenja, koje domicilna okoštala klerikalna struktura, ista ona koja stoji iza uprave KBF-a, uporno minorizira i cenzurira. Ili, kako to vidi Boris Buden: "Religija jest politička stvar, da li je ona lijeva ili desna - to je za mene pravo pitanje!"
GRUPI PROTIV KLERIKALIZACIJE OBRAZOVANJA
Filozofski fakultet u Zagrebu
Petak, 8. travnja 2016
Poštovani,
upravo poradi svesrdne podrške koju gajim spram vaše inicijative o antiklerikalizaciji obrazovanja, osjećam se pozvan upozoriti vas na stanovitu grešku. Naime, od ključnog problema kojeg imate s djelom rimokatoličke institucije u Hrvatskoj, a koja u ovom slučaju čvrsto stoji iza uprave KBF-a, vi ste problem sveli na odnos filozofije i teologije kao takvih, čime ste manje-više, upali upravo u onu zamku koju naši određeni domaći klerikalni krugovi pomno čuvaju gotovo za sve svoje kritičare. Ovim ne samo da radite poguban zaokret u retorici i dolazite u poziciju da vas se okarakterizira kao puke bespredmetne reakcionare, već od sebe odbijate i sav onaj potencijal istomišljenika koje možete naći među teološkim miljeom.
Teologija, Bogu hvala, nije samo ono što mi vidimo kroz sadržaj HBK, već je teologija i Jürgen Moltmann, i Hans Küng, i Leonardo Boff, i Gustavo Gutierrez, i Baptist Metz, i Dietrich Bonhoeffer, ali i Tomislav Šagi Bunić, Zvonimir Bono Šagi, Luka Vincetić, Branko Sbutega, samo da navedem neke čije bi ste teze svakako mogli vidjeti u sklopu filozofske izobrazbe, jer razbijaju kako ograničenost dogmatskog fundamentalizma tako i predrasude neproduktivnog ateizma, te stvaraju plodno tlo suradnje u kojem oba ova nazora, ako ih se uopće može dijeliti, vežu u živo tkivo smislenog društvenog aktivizma.
Teologija nije problem, kao što nisu ni njeni studenti, problem su oni koji poradi vlastitog koristoljublja, tu granu prezentiraju osakaćenom za njenu suštinu – bezuvjetno očuvanje integriteta ljudskog bića bez obzira na ovosvjetovnu razlikovnost – a to je upravo generalna odrednica svake zdrave teologije
Ono što nažalost ne uočavate, barem po onom što vidim, jest da se upravo ovakva teologija cenzurira od strane istih onih koje i vi ovom prigodom napadate – domicilnu okoštalu klerikalnu strukturu. Dakle, one koji su opći problem, ne samo vas koji ste van, recimo to, vjerskog diskursa, nego i nas unutar njega, jer ne dopuštaju teološkoj misli da se razvija svojim prirodnim putem i gase svaki takav ozbiljniji pokušaj.
Vaš problem je dakle, kao i naš, samoproglašena svećenička kasta koja se ponaša kao cenzor Božjeg i svjetovnog i oni imaju svoje ime, i imaju svoje načine. Imenujte to jasno i glasno i ne dopustite da tonete u zamku koja vam je i prije početka ove bitke priređena.
Teologija nije problem, kao što nisu ni njeni studenti, problem su oni koji poradi vlastitog koristoljublja, tu granu prezentiraju osakaćenom za njenu suštinu – bezuvjetno očuvanje integriteta ljudskog bića bez obzira na ovosvjetovnu razlikovnost – a to je upravo generalna odrednica svake zdrave teologije. Vjerujte mi, vi s Bogom nemate problema, već sa religijskim kutijama u koje se on uporno stavlja, i on je kao takav, kako direktna žrtva klerikalnih krugova, tako i kolateralna onih sekularnih.
Stoga naglašavanjem razlika između teološkog i filozofskog diskursa, na ovakav način, prosto je jalova, da ne kažem otužna neodređenica, koja radi više štete nego koristi, a u ovom kontekstu, to posebno dolazi do izražaja. Tim više što sam siguran da bi vam na ovom mjestu više vrijedilo nasljeđe teologija oslobođenja, nego ijedna druga retorička konstrukcija. Ono naime koje ističe kako crkva u svojoj misiji ne smije povrjeđivati tekovine suvremenosti, jer kršćanstvo koje ne prati razvoj svijeta, ne može biti ni njegov dio. Vi naime, pretpostavljam shvatili ste, imate problema sa retrogradnim crkvenim snagama u mundirima, a ne sa kršćanskom vjerom uspostavljenom po praksi Krista Isusa. Razlikovati ove dvije stvari, znači moći poentirati problematiku. Nadam se da će te u tom i uspjeti.
S poštovanjem,
Branko Sekulić
