Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka

"Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Sudionice panela o borbi protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama na festivalu #AdventuresLive 2020., Accra, Gana, 14. studenog 2020. godine (foto: Nana Darkoa Sekyiamah)
Osobna refleksija afričke feministkinje Nane Darkoa Sekyiamah #12DaysofResistance



Nekoć sam mislila da su se osobe koje obavljaju seksualni rad našle u situaciji da nemaju drugog izbora doli obavljati seksualni rad, i da je posao feministkinja da pomognu seksualnim radnicama pronaći alternativne izvore prihoda.
 
Na 13. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u, 2010. godine u Beču u Austriji, pohodila sam sesiju koja se bavila seksualnim radom i postavila pitanje kojeg se danas sramim: „Zašto bi itko odabrao baviti se seksualnim radom?“
 
Možete zamisliti do kojeg je stupnja usijanja u tom trenutku došla prostorija, prepuna aktivistkinja i aktivista za prava seksualnih radnica_ka. Više se ne mogu ni sjetiti kakav sam odgovor dobila od sudionica panela, ali se prisjećam razgovora kojeg sam o tome naknadno vodila s Bisi Adeleye-Fayemi, tadašnjom izvršnom direktoricom Fonda afričkih žena za razvoj (African Women’s Development Fund), u kojem sam u to vrijeme bila zaposlena.
 
Većina nas odrasta u patrijarhalnim društvima, gdje nam se od rođenja naturaju određeni narativi o tome što je ispravno, a što pogrešno. Kao mladu djevojku u katoličkom internatu, učili su me da se samo loše djevojke seksaju. Neke djevojke opisivalo se kao „madrace“ jer su, navodno, svi dječaci iz susjedstva spavali s njima. Tek kada su krenule kružiti priče o tome s kim sam sve ja spavala shvatila sam da su glasine upravo samo to. Trebalo je mnogo više godina da krenem propitivati zašto društvo pokušava kontrolirati ženska tijela, njihove odluke i njihovu seksualnost.
 
Na povratku u hotel s konferencije, Adeleye-Fayemi objasnila mi je da ljudi imaju pravo donositi odluke o vlastitim životima, da će možda donijeti drukčije odluke ovisno o svojim trenutnim životnim okolnostima, i da je za mnoge osobe seksualni rad logični odabir.
 
Ta automobilska vožnja za mene je bila početak jednog putovanja. Počela sam razmišljati o seksualnom radu kao legitimnom radu, i s vremenom krenula djelovati s drugima kako bih stvorila prostore u kojima aktivisti, uključujući seksualne radnice_ke i druge historijski opresirane skupine, mogu dijeliti zbilju svojih života s drugim ljudima.
 
Prije dvije godine prepoznala sam potrebu za festivalom u čijem bi fokusu bio seks, seksualnosti i užitak, i okupila skupinu feminističkih, kvir i trans aktivista_kinja kako bi s njima organizirala takav događaj u Accri u Gani. #AdventuresLive bio je uspješan, stoga smo ga odlučile_i održavati svake godine.
 
Iduće godine, u studenom 2020., naš se festival održao po drugi put, s temom „Odiseja žudnje“. Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ („Addressing Violence Against Ghanaian Sex Workers“), gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena (Women of Dignity Alliance). Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu.
 
Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran. One pozivaju na njegovu dekriminalizaciju – zahtjev koji aktivisti_kinje za seksualni rad ispostavljaju već dugo. Prema Count Me In! konzorciju: „Nasilje u životima seksualnih radnica u velikoj je mjeri proizvod uvjeta koje stvara kriminalizacija. Seksualni rad nije inherentno nasilan, ali diskriminacija i stigma protiv seksualnih radnica_ka generiraju nasilje i ograničavaju im pristup pravdi.“
 
Stigma s kojom se suočavaju seksualne radnice_ci dijelom dolazi od feministkinja koje žele dokinuti seksualni rad, i brkaju ga s trgovinom ljudima. Međutim, razlika je jasna. Seksualnim radom bave se suglasne odrasle osobe, što izostaje prilikom trgovine ljudima. Kao što stoji u „Iza spašavanja: Kako istrage i politike protiv trgovine ljudima štete seksualnim radnicama_ima migrantkinjama_ima“ („Behind the Rescue: How Anti-trafficking Investigations and Policies Harm Migrant Sex Workers“), „… istrage protiv trgovine ljudima često su rasističke, usmjerene protiv seksualnog rada i antimigrantske“. Intersekcija kriminalnog prava, imigracijskih zakona i municipalnih uredbi koristi se protiv seksualnih radnica migrantkinja, dok se kršenja ljudskih prava ovih radnica_ka opravdava njihovim etiketiranjem kao ilegalnih radnica_ka i kriminalki_aca.“
 

Slušati, učiti, odučiti se

Očigledno je da ljudi ne prestaju odjednom biti feministkinje_i koje_i osuđuju tuđi rad, da bi u idućem trenu zagovarale_i prava seksualnih radnica_ka – stoga želim podijeliti djelić onoga što je pomoglo proširiti moje razumijevanje ove teme.
 
Počela sam čitati knjige, članke i druge resurse koji se bave seksualnim radom. Pronašla sam knjigu Žene, seksualnost i užitak (Women, Sexuality and Pleasure) koju sam i recenzirala za časopis Feminist Africa. Također sam pohodila panele, događaje i razgovore koje su organizirale_i seksualne_i radnice_i i njihovi saveznici_e. Kada slušate ljude koji su najpogođeniji određenim pitanjem, vjerojatnije je da ćete zadobiti dublje razumijevanje tog pitanja. Pratim neke aktiviste_ice za seksualni rad na društvenim mrežama, a njihovi postovi i uvidi u njihov rad neprestano mi pružaju prilike za učenje i rast. Jedan od takvih primjera je i ova dretva koju je na Twitteru postavila Christy Croft.
 
Nažalost, pitanje prava seksualnih radnica_ka nastavlja biti prijeporno mjesto globalnog feminističkog pokreta, i previše feministkinja danas ima isti stav kakav sam imala i ja prije deset godina. Jedino što mogu je potaknuti te feministkinje da otvore svoja srca i umove i poslušaju što poručuju same seksualne radnice. Već je odavno vrijeme da sve feministkinje prepoznaju kako je zagovaranje prava seksualnih radnica fundamentalni doprinos borbi za dokidanje nasilja nad ženama i djevojkama.
 
Tijekom nedavne obrazovne sesije naslovljene „Pod istim kišobranom: feminizam i prava seksualnih radnica_ka“ („Under the Same Umbrella: Feminism and Sex Workers’ Rights“), koju su organizirali AWID i Red Umbrella Fund, zatekla sam se kako reflektiram o vlastitom putovanju do ove točke. Naslov govori o nedjeljivosti feminizma i kontinuiranog rada na zaštiti i promicanju ljudskih prava seksualnih radnica_ka. Slušajući panelistice – Veru Rodriguez iz Red Umbrella Funda, Kay Thi Win iz Asia Pacific Network of Sex Workers, Geetu Misra iz CREA, feminističke međunarodne ljudskopravaške organizacije – shvatila sam kako konačno razumijem da su feminizam i prava seksualnih radnica_ka doista pod istim kišobranom.
 
Postupila sam sukladno onome što CREA već dugo zagovara: suspregnula sam svoju prosudbu. Učiniti to znači staviti po strani svoje predrasude, i otvoriti svoje srce i um kako bi se nešto naučilo, a nešto odučilo.
 
Vrijeme je da svi ostavimo naše prosuđivanje po strani i pridružimo se seksualnim radnicama_ima u zagovaranju prava i pravde za sve.




Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve