Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka

"Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Sudionice panela o borbi protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama na festivalu #AdventuresLive 2020., Accra, Gana, 14. studenog 2020. godine (foto: Nana Darkoa Sekyiamah)
Osobna refleksija afričke feministkinje Nane Darkoa Sekyiamah #12DaysofResistance

Nekoć sam mislila da su se osobe koje obavljaju seksualni rad našle u situaciji da nemaju drugog izbora doli obavljati seksualni rad, i da je posao feministkinja da pomognu seksualnim radnicama pronaći alternativne izvore prihoda.

 

Na 13. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u, 2010. godine u Beču u Austriji, pohodila sam sesiju koja se bavila seksualnim radom i postavila pitanje kojeg se danas sramim: „Zašto bi itko odabrao baviti se seksualnim radom?“

 

Možete zamisliti do kojeg je stupnja usijanja u tom trenutku došla prostorija, prepuna aktivistkinja i aktivista za prava seksualnih radnica_ka. Više se ne mogu ni sjetiti kakav sam odgovor dobila od sudionica panela, ali se prisjećam razgovora kojeg sam o tome naknadno vodila s Bisi Adeleye-Fayemi, tadašnjom izvršnom direktoricom Fonda afričkih žena za razvoj (African Women’s Development Fund), u kojem sam u to vrijeme bila zaposlena.

 

Većina nas odrasta u patrijarhalnim društvima, gdje nam se od rođenja naturaju određeni narativi o tome što je ispravno, a što pogrešno. Kao mladu djevojku u katoličkom internatu, učili su me da se samo loše djevojke seksaju. Neke djevojke opisivalo se kao „madrace“ jer su, navodno, svi dječaci iz susjedstva spavali s njima. Tek kada su krenule kružiti priče o tome s kim sam sve ja spavala shvatila sam da su glasine upravo samo to. Trebalo je mnogo više godina da krenem propitivati zašto društvo pokušava kontrolirati ženska tijela, njihove odluke i njihovu seksualnost.

 

Na povratku u hotel s konferencije, Adeleye-Fayemi objasnila mi je da ljudi imaju pravo donositi odluke o vlastitim životima, da će možda donijeti drukčije odluke ovisno o svojim trenutnim životnim okolnostima, i da je za mnoge osobe seksualni rad logični odabir.

 

Ta automobilska vožnja za mene je bila početak jednog putovanja. Počela sam razmišljati o seksualnom radu kao legitimnom radu, i s vremenom krenula djelovati s drugima kako bih stvorila prostore u kojima aktivisti, uključujući seksualne radnice_ke i druge historijski opresirane skupine, mogu dijeliti zbilju svojih života s drugim ljudima.

 

Prije dvije godine prepoznala sam potrebu za festivalom u čijem bi fokusu bio seks, seksualnosti i užitak, i okupila skupinu feminističkih, kvir i trans aktivista_kinja kako bi s njima organizirala takav događaj u Accri u Gani. #AdventuresLive bio je uspješan, stoga smo ga odlučile_i održavati svake godine.

 

Iduće godine, u studenom 2020., naš se festival održao po drugi put, s temom „Odiseja žudnje“. Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ („Addressing Violence Against Ghanaian Sex Workers“), gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena (Women of Dignity Alliance). Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu.

 

Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran. One pozivaju na njegovu dekriminalizaciju – zahtjev koji aktivisti_kinje za seksualni rad ispostavljaju već dugo. Prema Count Me In! konzorciju: „Nasilje u životima seksualnih radnica u velikoj je mjeri proizvod uvjeta koje stvara kriminalizacija. Seksualni rad nije inherentno nasilan, ali diskriminacija i stigma protiv seksualnih radnica_ka generiraju nasilje i ograničavaju im pristup pravdi.“

 

Stigma s kojom se suočavaju seksualne radnice_ci dijelom dolazi od feministkinja koje žele dokinuti seksualni rad, i brkaju ga s trgovinom ljudima. Međutim, razlika je jasna. Seksualnim radom bave se suglasne odrasle osobe, što izostaje prilikom trgovine ljudima. Kao što stoji u „Iza spašavanja: Kako istrage i politike protiv trgovine ljudima štete seksualnim radnicama_ima migrantkinjama_ima“ („Behind the Rescue: How Anti-trafficking Investigations and Policies Harm Migrant Sex Workers“), „… istrage protiv trgovine ljudima često su rasističke, usmjerene protiv seksualnog rada i antimigrantske“. Intersekcija kriminalnog prava, imigracijskih zakona i municipalnih uredbi koristi se protiv seksualnih radnica migrantkinja, dok se kršenja ljudskih prava ovih radnica_ka opravdava njihovim etiketiranjem kao ilegalnih radnica_ka i kriminalki_aca.“

 

Slušati, učiti, odučiti se

Očigledno je da ljudi ne prestaju odjednom biti feministkinje_i koje_i osuđuju tuđi rad, da bi u idućem trenu zagovarale_i prava seksualnih radnica_ka – stoga želim podijeliti djelić onoga što je pomoglo proširiti moje razumijevanje ove teme.

 

Počela sam čitati knjige, članke i druge resurse koji se bave seksualnim radom. Pronašla sam knjigu Žene, seksualnost i užitak (Women, Sexuality and Pleasure) koju sam i recenzirala za časopis Feminist Africa. Također sam pohodila panele, događaje i razgovore koje su organizirale_i seksualne_i radnice_i i njihovi saveznici_e. Kada slušate ljude koji su najpogođeniji određenim pitanjem, vjerojatnije je da ćete zadobiti dublje razumijevanje tog pitanja. Pratim neke aktiviste_ice za seksualni rad na društvenim mrežama, a njihovi postovi i uvidi u njihov rad neprestano mi pružaju prilike za učenje i rast. Jedan od takvih primjera je i ova dretva koju je na Twitteru postavila Christy Croft.

 

Nažalost, pitanje prava seksualnih radnica_ka nastavlja biti prijeporno mjesto globalnog feminističkog pokreta, i previše feministkinja danas ima isti stav kakav sam imala i ja prije deset godina. Jedino što mogu je potaknuti te feministkinje da otvore svoja srca i umove i poslušaju što poručuju same seksualne radnice. Već je odavno vrijeme da sve feministkinje prepoznaju kako je zagovaranje prava seksualnih radnica fundamentalni doprinos borbi za dokidanje nasilja nad ženama i djevojkama.

 

Tijekom nedavne obrazovne sesije naslovljene „Pod istim kišobranom: feminizam i prava seksualnih radnica_ka“ („Under the Same Umbrella: Feminism and Sex Workers’ Rights“), koju su organizirali AWID i Red Umbrella Fund, zatekla sam se kako reflektiram o vlastitom putovanju do ove točke. Naslov govori o nedjeljivosti feminizma i kontinuiranog rada na zaštiti i promicanju ljudskih prava seksualnih radnica_ka. Slušajući panelistice – Veru Rodriguez iz Red Umbrella Funda, Kay Thi Win iz Asia Pacific Network of Sex Workers, Geetu Misra iz CREA, feminističke međunarodne ljudskopravaške organizacije – shvatila sam kako konačno razumijem da su feminizam i prava seksualnih radnica_ka doista pod istim kišobranom.

 

Postupila sam sukladno onome što CREA već dugo zagovara: suspregnula sam svoju prosudbu. Učiniti to znači staviti po strani svoje predrasude, i otvoriti svoje srce i um kako bi se nešto naučilo, a nešto odučilo.

 

Vrijeme je da svi ostavimo naše prosuđivanje po strani i pridružimo se seksualnim radnicama_ima u zagovaranju prava i pravde za sve.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve