Prava seksualnih radnica_ka su prava osoba s invaliditetom
S engleskog prevele Karolina Hrga i Andrea Vuljević
Izvorno objavljeno 22. studenog 2021. godine na portalu Novara Media.
Zbog uvjeta rada u kapitalizmu, seksualni rad je osobama s invaliditetom jedna od pristupačnijih opcija, jer omogućuje fleksibilnost radnog vremena usprkos prekarnosti i mogućem dovođenju u po život rizične situacije koje proizlaze iz kriminalizacije seksualnog rada odnosno potpornih aktivnosti koje ga okružuju. „Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji“.
Jackson Pollock: „Stenografska figura“ (1942), ulje na platnu (izvor: Visual Art Encyclopedia, preuzeto prema Fair use licenci)
Postoji razlog zašto među seksualnim radnicama postoji veliki broj osoba s invaliditetom: seks industrija je daleko pristupačnija od većine drugih.
Žalbeni sud nedavno je poništio presudu prema kojoj njegovateljica ne bi prekršila zakon ako bi podržala svog klijenta C., 27-godišnjeg autističnog muškarca s teškoćama u učenju, da potraži usluge seksualne radnice.
Slojevit i delikatan slučaj (iz kojeg bi proizlazilo da i druge_i njegovatelji_ce koji_e su pomogli osobama s invaliditetom da potraže usluge seksualnih radnica nisu počinili_e kazneno djelo) prošao je dva različita suda i trajao mjesecima, pokrenuvši brojna važna pitanja o ljudskim pravima, autonomiji, seksu i invaliditetu.
Međutim, neki su to pojednostavljeno opisali kao sraz između prava osoba s invaliditetom i prava žena.
Radikalne feministkinje koje isključuju seksualne radnice (sex-worker-exclusionary radical feminists, SWERFs), od kojih neke također imaju invaliditet, tvrdile su novinarima i na Twitteru da je prvotna presuda davala prednost pravu muškarca da plati za seks naspram pravima žena, za koja smatraju da su ugrožena postojanjem seksualnog rada. Opisujući presudu kao „dio obnovljene objektivizacije žene“, aktivistkinje_sti izjavili su da daje vjetar u leđa mizoginiji te da bi mogla biti „ponižavajuća“ za radnike i radnice u sektoru njege.
U raspravi su izostali glasovi seksualnih radnica_ka – i bilo koji spomen činjenice da disproporcionalni broj seksualnih radnica_ka jesu osobe s invaliditetom.
„Velika većina seksualnih radnica_ka su osobe s invaliditetom“, tvrdi Lydia Caradonna, seksualna radnica s invaliditetom, aktivistkinja i spisateljica. „Mnoge_i od nas su neurodivergentne_i, mnoge_i od nas imaju kronične bolesti.“ Kako objašnjava, seksualni rad je prijemčiv ženama s invaliditetom jer može biti fleksibilan, autonoman i dobro plaćen, zbog čega je za neke ljude pristupačniji od drugih radnih mjesta.
Prioritizirajući moralne rasprave o pravu muškaraca na pristup uslugama nad brigom o sigurnosti zajednice koja pruža te usluge, abolicionisti_kinje seksualnog rada propuštaju djelovati u interesu mnogih osoba, bez ili s invaliditetom, koje odlučuju raditi u industriji, tvrdi Caradonna.
Wow sure wish I’d been campaigning about sex work and disability for 5 years, including giving evidence in Parliament about disability benefits and sex work and writing thousands of words on the topic. Wish I’d thought of that https://t.co/qx5FnNZNBB
Jason Domino ima epilepsiju, disleksiju i diskalkuliju. Kaže da je iskustvo invaliditeta bio „ogroman razlog“ zbog kojeg je postao seksualni radnik; drugi su poslovi za njega često bili isključujući.
Pinky, koja ima sindrom kroničnog umora, napustila je posao tajnice u NHS-u te postala seksualna radnica. „Stvarno sam uživala u svojem poslu, ali magla u mojem mozgu dovela me do toga da više nisam mogla funkcionirati“, izjavila je za Novara Mediu, dodajući da su joj niska razina energije i otežana koncentracija onemogućavale prebroditi radni dan. S druge strane, seksualni rad je „praktičan sa stajališta osoba s invaliditetom, jer vrlo rijetko moram biti aktivna dulje vrijeme“; uspijeva zaraditi dovoljno novca da bi preživjela, radeći samo nekoliko dana u tjednu.
Za neke žene s invaliditetom, koje su bile najteže pogođene rezanjem naknada, seksualni rad može biti spasonosna opcija. Mala skupina glasnih SWERF-ica, koje se na Twitteru svrstavaju na stranu grupa protiv seksualnih radnica_ka kao što je Nordic Model Now! te notorno transfobnih skupina kao što je Transgender Trend, često se citiraju u tisku. Pinky smatra „okrutnim“ što te žene „pokušavaju iskorijeniti profesiju koja je u mnogim slučajevima zadnje utočište za žene koje je država iznevjerila.“ Također, mizogino je, dodaje ona, „reći da su žene koje su se odlučile baviti seks radom obmanute ili nisu u stanju procijeniti koja je za njih najbolja opcija“ u aktualnom sistemu.
Some of us do this job because we are disabled and that’s okay but when having discussions about people with disabilities and sex work we are never centered in discussions, often left out completely. /2
Prema Caradonni, stavovi protiv seksualnog rada u C-ovom slučaju su „iznimno redukcionistički“. Fokusiranje na moralnost sudske presude, kaže ona, pokazuje da su te feministkinje „zaglavile u drugovalnom feminizmu“, opetovano ponavljajući pitanje „Je li seks pravo?“ umjesto da kritički razmatraju rad i moć „u kontekstu patrijarhalnih obrazaca unutar kapitalizma“.
„Prilično sam impresionirana činjenicom da abolicionistkinje i abolicionisti seksualnog rada opetovano uspijevaju preusmjeriti pitanje pokreta za prava seksualnih radnica_ka – pokreta za radnička prava – na pitanje penisa jednog muškarca, umjesto na sistemske probleme“, kaže ona.
S invaliditetom ili ne, klijenti su klijenti, a radnici_e radnici_e, ističe Domino, što za sobom povlači dinamiku moći. Preživljavanje seksualnih radnica_ka s invaliditetom – često u većoj mjeri nego preživljavanje seksualnih radnica_ka bez invaliditeta – ovisi o klijentima, a svi klijenti predstavljaju i potencijalnu prijetnju njihovoj sigurnosti.
Umjesto prava klijenta_ice da kupi seks, kaže Caradonna, „ako govorimo o seksualnom radu i osobama s invaliditetom, pravi, veliki problem jest činjenica da trenutna kriminalizacija djeluje prilično destruktivno na [radnice_ke] s invaliditetom“. Prema aktualnim zakonima, prodavanje seksa je legalno, ali većina aktivnosti koje ga okružuju je kriminalizirana. Radnice_i s invaliditetom, za koje je vjerojatnije da će trebati dodatnu pomoć, kaže Caradonna, „bilo da se radi o vozaču, njegovateljici koja je u blizini, pomoći pri rezervaciji termina, bilo kakvoj vrsti pomoći, ili ako žele raditi na mjestu koje ima upravljačku strukturu“ – stoga su „nerazmjerno kriminalizirane_i“. Posljedično je vjerojatnije „da će upravo seksualnim radnicama_ima s invaliditetom biti oduzet novac na temelju zakona o imovini stečenoj kriminalom, da će ustanove u kojima rade biti prisiljene na obustavu rada ili da će ljudi poput njihovih partnera prema zakonu biti optuženi kao svodnici“.
Seks rad može biti odličan način zarade, postavljanja vlastitog radnog vremena, granica, procesa provjere. Dobro odgovara osobama s invaliditetom ili trajnim sindromima, koje ne funkcioniraju dobro u „tradicionalnim“ poslovima/oblicima rada. Neke uistinu uživaju u svojem poslu!
Korisnica Twittera monstress delilah (@DelilahGallo69 – račun je u međuvremenu uklonjen) odgovara na pitanje o razlozima poželjnosti seksualnog rada, 2. studenog 2021.
Za Domina, koji ima epilepsiju, zakoni o seksualnom radu osmišljeni prema nordijskom modelu – koji zabranjuju kupnju seksa, kriminalizirajući klijenta, ali ne i radnika_cu, i koje podržavaju mnoge SWERF-ice – značili bi povećanu opasnost. Prema nordijskom modelu, „ako imam napadaj pred klijentom, hoće li tom klijentu odgovarati da nazove hitnu pomoć… ili će izaći iz prostorije, zatvoriti vrata i pretvarati se da nikada nije bio tamo?“, pita se Domino. Čak i pri trenutnoj razini kriminalizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, nastavlja, cimer bi mogao gajiti slične nedoumice – jer je facilitiranje seksualnog rada protuzakonito.
„Ovo su pitanja o kojima bismo trebali razgovarati, a ne o tome zaslužuju li muškarci s invaliditetom da ih se oralno zadovolji ili ne“, smatra Caradonna.
U razgovorima o invaliditetu i seksualnom radu, fokus treba biti na dekriminalizaciji zbog radničkih prava i sigurnosti, povećanju pristupačnosti svih poslova i borbi za svijet u kojem svatko ima ono što mu je potrebno za preživljavanje, zagovaraju seksualni_e radnici_e s invaliditetom s kojima je razgovarala Novara Media. U tim borbama, Caradonna izražava nadu da se pokret za prava osoba s invaliditetom i pokret za prava seksualnih radnica_ka mogu ujediniti.
„Prilično je frustrirajuće što od pokreta za prava osoba s invaliditetom ne čujemo previše toga o seksualnom radu, kada je toliki broj seksualnih radnica_ka s invaliditetom, kojima su radna mjesta općenito nedostupna“, kaže Caradonna. „Mislim da je iznimno važno [uvidjeti] da su pokreti za prava seksualnih radnica_ka i prava osoba s invaliditetom u biti ista stvar.“
Sophie K Rosa je nezavisna novinarka. Osim za Novara Media, piše za Guardian, VICE, Open Democracy, CNN, Al Jazeeru i BuzzFeed.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
28. prosinca 2024.Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica”
Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
24. prosinca 2024.Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada
Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
21. prosinca 2024.„U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva
Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
20. prosinca 2024.Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase
I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
19. prosinca 2024.Akademski bojkot i pitanje krivnje
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
17. prosinca 2024.Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora”
"Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
14. prosinca 2024.Tri strategije antifašizma globalnog Juga
Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
10. prosinca 2024.Showing up
Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
4. prosinca 2024.Teatralizacija politike iza scene kapitala
Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.