Cjelovito izvješće o reviziji Filozofskog fakulteta

Kako je najavljeno i u skladu s odlukom plenuma od 1. ožujka 2011. u nastavku objavljujemo cjelovito Izvješće revizije obavljene u rujnu i listopadu 2010 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Revizija se odnosi na 2009. godinu. Njom su utvrđene neke nepravilnosti. Reviziju objavljujemo iako smatramo da je u skladu s načelima javnosti rada i transparentnosti trebala biti objavljena na službenim stranicama Filozofskog fakulteta. Sukladno tome, plenum Filozofskog fakulteta i inicijativa Akademska solidarnost su objavljivanje punog teksta revizije od dekana i zatražili. On je na te zahtjeve propustio odgovoriti. U nadi da će revizija na koncu ipak biti objavljena na stranicama Fakulteta, odgađali smo objavu cjelovitog teksta do ovog trenutka, koji smo si unaprijed zadali kao konačni rok. Revizija nije državna ni poslovna tajna već javni dokument.

I dalje ne vidimo potrebu za ulaženjem u pojedine nepravilnosti obuhvaćene revizijom. Smatramo da se time trebaju baviti nadležne državne institucije. Kao što smo već ranije naglasili, studenti spadaju među neposredno oštećene skupina utvrđenih malverzacijâ. Naš interes stoga ne može biti drugi, nego da se odgovorne identificira i procesuira sukladno postojećim zakonima i pravilnicima. Sustav u kojemu pojedinci mogu počiniti malverzacije ovog tipa govori nam da je sustav nadzora zakazao i da ga treba hitno popraviti. No, odbijamo poopćavanje krivnje i inkriminaciju sveučilišne
zajednice u cjelini, kao i pokušaje da se rezultate revizije zlorabi kao polugu pritiska u nametanju najavljenih zakona MZOŠ-a, o kojima se akademska zajednica već višestruko negativno izjasnila. Mehanizmi kontrole trebaju biti maksimalno inkluzivni, demokratski i transparentni. Centralizacija i birokratizacija upravnih funkcija koje MZOŠ-ovi zakoni predviđaju kao ‘rješenje’ vodili bi u dijametralno suprotnom smjeru: prema nastavku dosadašnje loše prakse na još većem stupnju koncentracije moći i netransparentnosti.

Osjećamo se obveznima napomenuti i da je revizija provedena na svim visokoobrazovnim institucijama, a ne samo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do ovoga trenutka, međutim, nijedan drugi nalaz nije objavljen. Pitamo se, što je s ostalima? Načelo transparentnosti bi nalagalo da javnost bude što prije upoznata s rezultatima. Na koncu, riječ je o javnim institucijama financiranim iz javnih sredstava. Postupci nadležnih institucija nerijetko su i u prošlosti stajali u opreci spram deklariranih načela. No, rutina ponavljanja starih boljki ne čini ih prihvatljivijima. U ovome slučaju, netransparentnost riskira postati oblikom prešutnog suučesništva. Ako nadležne institucije žele biti vjerne svome mandatu i služiti interesu sveučilišne zajednice i šire javnosti, nalazi revizijâ moraju biti učinjeni javno dostupnima u što kraćem roku.

Izvješće o obavljenoj reviziji Filozofskog fakulteta 2009

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve