Ellen Clifford20. rujna 2020.Stručnost na temelju iskustva: sustav socijalne sigurnosti trebali bi osmišljavati tražitelji naknadaNeoliberalna politika socijalne skrbi podrazumijeva da su stručnjaci_kinje isključivo oni koji su profesionalizirani u toj domeni (čitaj: oni koji su si tu vrstu obrazovanja i stjecanja vještina mogli priuštiti) te da socijalne usluge valja što više rezati. Ovo stajalište garnirano je ideologemima prema kojima nezaposlenost proizlazi iz ponašanja pojedinaca_ki i njihove sklonosti „parazitiranju“, umjesto iz strukturnih uvjeta. U jednoj drugačijoj politici i proizvodnji znanja, koja orbitira oko potreba ljudi, a ne profita, stručnjaci_kinje za sistem socijalne sigurnosti bili bi upravo korisnici_e njegovih usluga, stručni na temelju vlastitog iskustva, politiziranja i educiranja u pogledu najsitnijih detalja servisa socijalne skrbi. U tom smislu ohrabruje što se u Ujedinjenom Kraljevstvu formiralo povjerenstvo sastavljeno od osoba koje imaju življeno iskustvo primanja socijalnih naknada i krenulo sa zagovaračkim radom u pravcu dubinskih promjena unutar sustava socijalne skrbi.
Graciela | Marisa Fassi30. kolovoza 2020.Mreža seksualnih radnica koju smo gradile spašava nas tijekom pandemije COVID-19Uslijed pandemije COVID-19, argentinska vlada je već u ožujku uvela strogu karantenu. S obzirom na propisane mjere, ali i samu narav zaraze, seksualnim radnicama je onemogućen nastavak rada. Dok država ovoj ionako ranjivoj skupini odbija pružiti pomoć, seksualne radnice i njihove obitelji preživljavaju zahvaljujući vlastitim organizacijskim naporima u obliku nacionalne mreže koju su pokrenule prije dvije godine.
Ivana Pešut | Tithi Bhattacharya31. prosinca 2019.Rodno, seksualno i ekonomsko nasilje u neoliberalizmuIako se rodno uvjetovano nasilje pri tumačenju često svodi na interpersonalno nasilje, marksistička feministkinja Tithi Bhattacharya pokušava utvrditi kakve socioekonomske okolnosti pogoduju njegovoj proizvodnji. Eskalaciju nasilja razmatra u kontekstu četrdesetogodišnjeg pogubnog utjecaja neoliberalnih politika na polje socijalne reprodukcije i tržište rada. Pogledajte snimku i pročitajte pregled predavanja održanog u sklopu 12. Subversive festivala u suradnji s Centrom za ženske studije, a snimke s proteklih festivala potražite na plejlisti.
Snježana Ivčić18. listopada 2018.Zdravstvo kao potrošno dobroJačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.
Ana Vračar9. srpnja 2018.Prema kraju socijaliziranog zdravstvaPrijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
Carlos Delclós31. prosinca 2017.Razlika između reforme i revolucije je pitanje tempaLijeve partije moraju paziti da ulaskom u parlament ne oslabe radnički pokret i paralelnu mobilizaciju čitavog niza izvlaštenih klasa, već da potaknu njihovo daljnje osnaživanje, jer upravo grassroots mobilizacija otvara potencijal za institucionalni ulazak ljevice u politiku te proizvodi i jača infrastrukturu za radikalniji zaokret ulijevo. S Carlosom Delclósom, sociologom, aktivistom i urednikom magazina ROAR razgovarali smo 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije.
G. M. Tamás30. travnja 2017.Korupcija je poprilično precijenjenaSustav u kojem živimo nije tek devijacija ideala kojem trebamo nastaviti težiti, niti dugo prikrivana zavjera koja je odjedanput pokazala svoje pravo lice. Upravo suprotno – trenutni globalni poredak rezultat je otvorenog zastupanja pogubnih politika od institucija koje u suvremenom društvu slove kao racionalni autoriteti. Građanske slobode proklamira se kao neodvojive od neoliberalnih politika međunarodnih institucija, a kako ljudi reagiraju na takve politike u specifičnom primjeru Orbanove Mađarske, što se dogodilo s državom blagostanja te koja su ograničenja i potencijali ljudskih prava – pročitajte u intervjuu s marksističkim filozofom G. M. Tamásem iz 2012. godine. Tamás će održati predavanje i na ovogodišnjem 10. Subversive festivalu koji se održava pod naslovom „Europska ljevica protiv novog svjetskog (ne)reda“.
Vedrana Bibić8. ožujka 2017.Ne postoje teme koje otvaramo nakon revolucijeU svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda koji je „Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ proglasio zastarjelim, i time barem privremeno osujetio sve agresivnije pokušaje desnih konzervativnih struja da dokinu pravo na abortus u Hrvatskoj, kao i predstojećim prijedlozima novoga zakona, iznimno je važno raspravljati o političko-ekonomskom i društvenom kontekstu u kojem žene danas ostvaruju reproduktivna prava. S Vedranom Bibić razgovarali smo o klasnoj dimenziji ženske borbe i dostupnosti izborenih prava, nužnosti nadilaženja ograničenja koja postavlja liberalni feminizam te problemima feminističkih i ljevičarskih organizacija na našim prostorima.
Mario Kikaš24. rujna 2016.Društveni parametri coming-outaU razgovoru s Mariom Kikašem iz RAD.-a adresiramo pitanja odnosa LGBTIQ+ populacije i pokreta prema državi, koja adekvatne odgovore dobivaju tek napuštanjem terena rasprave o vrijednostima, odnosno njihovim smještanjem u historijski okvir, određen razvojem kapitalističkih odnosa i građanske države te historije opresije nad marginalnim i subverzivnim društvenim grupama. Iz toga proizlazi i perspektiva daljnjeg razvoja LGBTIQ+ pokreta prema razvijanju kapaciteta društvenih institucija za inkluziju marginaliziranih skupina. Dolazimo do zahtjeva za izgradnjom šire progresivne koalicije koja neće tek braniti postojeće kapacitete socijalne države već i graditi nove.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Stručnost na temelju iskustva: sustav socijalne sigurnosti trebali bi osmišljavati tražitelji naknada
Neoliberalna politika socijalne skrbi podrazumijeva da su stručnjaci_kinje isključivo oni koji su profesionalizirani u toj domeni (čitaj: oni koji su si tu vrstu obrazovanja i stjecanja vještina mogli priuštiti) te da socijalne usluge valja što više rezati. Ovo stajalište garnirano je ideologemima prema kojima nezaposlenost proizlazi iz ponašanja pojedinaca_ki i njihove sklonosti „parazitiranju“, umjesto iz strukturnih uvjeta. U jednoj drugačijoj politici i proizvodnji znanja, koja orbitira oko potreba ljudi, a ne profita, stručnjaci_kinje za sistem socijalne sigurnosti bili bi upravo korisnici_e njegovih usluga, stručni na temelju vlastitog iskustva, politiziranja i educiranja u pogledu najsitnijih detalja servisa socijalne skrbi. U tom smislu ohrabruje što se u Ujedinjenom Kraljevstvu formiralo povjerenstvo sastavljeno od osoba koje imaju življeno iskustvo primanja socijalnih naknada i krenulo sa zagovaračkim radom u pravcu dubinskih promjena unutar sustava socijalne skrbi.
Mreža seksualnih radnica koju smo gradile spašava nas tijekom pandemije COVID-19
Uslijed pandemije COVID-19, argentinska vlada je već u ožujku uvela strogu karantenu. S obzirom na propisane mjere, ali i samu narav zaraze, seksualnim radnicama je onemogućen nastavak rada. Dok država ovoj ionako ranjivoj skupini odbija pružiti pomoć, seksualne radnice i njihove obitelji preživljavaju zahvaljujući vlastitim organizacijskim naporima u obliku nacionalne mreže koju su pokrenule prije dvije godine.
Rodno, seksualno i ekonomsko nasilje u neoliberalizmu
Iako se rodno uvjetovano nasilje pri tumačenju često svodi na interpersonalno nasilje, marksistička feministkinja Tithi Bhattacharya pokušava utvrditi kakve socioekonomske okolnosti pogoduju njegovoj proizvodnji. Eskalaciju nasilja razmatra u kontekstu četrdesetogodišnjeg pogubnog utjecaja neoliberalnih politika na polje socijalne reprodukcije i tržište rada. Pogledajte snimku i pročitajte pregled predavanja održanog u sklopu 12. Subversive festivala u suradnji s Centrom za ženske studije, a snimke s proteklih festivala potražite na plejlisti.
Zdravstvo kao potrošno dobro
Jačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.
Prema kraju socijaliziranog zdravstva
Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
Razlika između reforme i revolucije je pitanje tempa
Lijeve partije moraju paziti da ulaskom u parlament ne oslabe radnički pokret i paralelnu mobilizaciju čitavog niza izvlaštenih klasa, već da potaknu njihovo daljnje osnaživanje, jer upravo grassroots mobilizacija otvara potencijal za institucionalni ulazak ljevice u politiku te proizvodi i jača infrastrukturu za radikalniji zaokret ulijevo. S Carlosom Delclósom, sociologom, aktivistom i urednikom magazina ROAR razgovarali smo 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije.
Ne postoje teme koje otvaramo nakon revolucije
U svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda koji je „Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ proglasio zastarjelim, i time barem privremeno osujetio sve agresivnije pokušaje desnih konzervativnih struja da dokinu pravo na abortus u Hrvatskoj, kao i predstojećim prijedlozima novoga zakona, iznimno je važno raspravljati o političko-ekonomskom i društvenom kontekstu u kojem žene danas ostvaruju reproduktivna prava. S Vedranom Bibić razgovarali smo o klasnoj dimenziji ženske borbe i dostupnosti izborenih prava, nužnosti nadilaženja ograničenja koja postavlja liberalni feminizam te problemima feminističkih i ljevičarskih organizacija na našim prostorima.
Društveni parametri coming-outa
U razgovoru s Mariom Kikašem iz RAD.-a adresiramo pitanja odnosa LGBTIQ+ populacije i pokreta prema državi, koja adekvatne odgovore dobivaju tek napuštanjem terena rasprave o vrijednostima, odnosno njihovim smještanjem u historijski okvir, određen razvojem kapitalističkih odnosa i građanske države te historije opresije nad marginalnim i subverzivnim društvenim grupama. Iz toga proizlazi i perspektiva daljnjeg razvoja LGBTIQ+ pokreta prema razvijanju kapaciteta društvenih institucija za inkluziju marginaliziranih skupina. Dolazimo do zahtjeva za izgradnjom šire progresivne koalicije koja neće tek braniti postojeće kapacitete socijalne države već i graditi nove.