“Život se i dalje bori za opstanak”: znanstvena studija protiv BP-jevog spina

Dok se bliži peta obljetnica naftne havarije platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu, godišnji znanstveni izvještaj organizacije National Wildlife Federation proturječi medijskoj kampanji British Petroleuma kojom ta tvrtka pokušava oslikati pozitivnu sliku katastrofe koju je uzrokovala pa potom sanirala na pogrešan način. Tvrtki je pritom cilj smanjiti iznos nadoknade za počinjenu štetu. No ekosustav u Meksičkom zaljevu ne oporavlja se niti približno brzo koliko BP tvrdi. Bit će potrebna desetljeća samo da bi se izmjerila ukupna šteta po ovaj ekosustav.


“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju National Wildlife Federation


Usprkos tvrdnjama naftne tvrtke BP (British Petroleum) da se Meksički zaljev uspješno oporavlja od posljedica havarije na naftnoj platformi Deepwater Horizon iz 2010. godine, godišnja studija ekosistema i vrsta koje u njemu žive pokazuje da se još uvijek mogu osjetiti posljedice katastrofalne eksplozije i velikog izljeva nafte koji je uslijedio –
“Biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima
a u mnogim slučajevima te posljedice još uvijek nisu u potpunosti istražene.

20. travnja navršit će se peta obljetnica najvećeg izljeva nafte u more u povijesti SAD-a. Kao što organizacija National Wildlife Federation (NFW) napominje u izvještaju kojeg je objavila 30. ožujka, “biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima.

Među nalazima koji su detaljno obrađeni u studiji NFW-a (Five Years and Counting: Gulf Wildlife in the Aftermath of the Deepwater Horizon Disaster) su:

  • 2014. godine je broj umrlih dupina na obalama Louisiane bio četiri puta veći od dotad zabilježene prosječne stope smrtnosti, a sve je više dokaza da je taj porast smrtnosti povezan s naftnom katastrofom iz 2010. godine.
  • Procjenjuje se da je smrt 12 posto smeđih pelikana i 32 posto smijućih galebova (Leucophaeus atricilla) u sjevernom dijelu Meksičkog zaljeva posljedica BP-evog izljeva nafte.
  • Izlivena nafta i disperzijska sredstva korištena pri sanaciji izljeva pronađeni su u jajima bijelih pelikana u tri države u kojima se gnijezde – Minnesoti, Iowi i Illinoisu.
  • Izloženost nafti dokazano je uzrokovala abnormalan razvoj u mnogih vrsta ribe, uključujući sljedeće vrste: lampuga, Fundulus grandis (Gulf killifish) te plavoperajnu i žutoperajnu tunu.
  • Kolonije koralja u pet zasebnih područja Meksičkog zaljeva – tri u dubokom moru i dvije u plićim morskim vodama – značajno su oštećene naftom.
  • Nafta je pronađena u sedimentima duboko u Meksičkom zaljevu, na području veličine 3100 km2 koje okružuje mjesto podmorskog izvora naftne bušotine.

“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju. “U međuvremenu, obnova ekosustava Meksičkog zaljeva mora zauzeti položaj istaknutog prioriteta za SAD”.

British Petroleum tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju proizvodnju nafte u SAD-u
Izvještaj NWF-a izravno proturječi pozitivnijoj perspektivi koju BP pokušava oslikati.

Kao što se navodi u Guardianu, “tijekom posljednjih mjesec dana BP je objavio PR materijale u kojima ističe otpornost i oporavak prirode u Meksičkom zaljevu, kao i izvještaj u kojem kompilira one znanstvene studije u kojima se tvrdi da se to područje brzo i uspješno oporavlja”.

U uvodu tog izvještaja, kojeg je financirao BP, tvrdi se sljedeće: “Područja koja su bila pogođena oporavljaju se, a podaci koje je BP dosad prikupio i analizirao ne ukazuju na značajan dugoročni učinak na populaciju bilo koje vrste u Meksičkom zaljevu”.

No okolišni su aktivisti te tvrdnje označili korporacijskim spinom koji je prvenstveno usmjeren na smanjenje iznosa globe koju je korporacija dužna platiti. U sudskim dokumentima koje je dostavio prošlog tjedna BP tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju
“BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je “aktivno čišćenje” završeno i umanjivati značaj kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Zaljeva i ove zemlje”
proizvodnju nafte u SAD-u.

“Dosta nam je obazrivog načina na koji smo do sada reagirali na stalne PR poteze BP-a s ciljem da diskreditira znanstvenike i ekološke grupe koje rade na obnovi ekosustava Zaljeva i žele omogućiti poštovanje prema ljudima koji su u ovoj katastrofi izgubili živote ili sredstva za život”, objavila je organizacija Ocean Conservancy u izjavi na svom blogu reagirajući na izvještaj BP-a.

U međuvremenu, organizacija Gulf Restoration Network poziva BP da “prestane sa svojom kampanjom poricanja, prijevare i opstrukcija i napokon prizna krivnju”.

“Četiri godine nakon havarije na bušotini Deepwater Horizon iz 2010., nakon razdoblja u kojem su njene posljedice postajale sve očitije, grozno je i nepravedno da BP financira PR kampanju kako bi lažno predstavio stvarne učinke katastrofe”, stoji u peticiji na web stranici organizacije Gulf Restoration Network. “BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je ‘aktivno čišćenje’ završeno i umanjivati značaj slojeva katrana i kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Meksičkog zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Meksičkog zaljeva i ove zemlje”.


S engleskog preveo Damjan Rajačić

Objavljeno na Common Dreams 31. ožujka 2015. godine. Ovaj je članak dostupan pod licencom Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0.


Fotografija je preuzeta s Guardiana (Gerald Herbert/AP) i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve