“Život se i dalje bori za opstanak”: znanstvena studija protiv BP-jevog spina

Dok se bliži peta obljetnica naftne havarije platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu, godišnji znanstveni izvještaj organizacije National Wildlife Federation proturječi medijskoj kampanji British Petroleuma kojom ta tvrtka pokušava oslikati pozitivnu sliku katastrofe koju je uzrokovala pa potom sanirala na pogrešan način. Tvrtki je pritom cilj smanjiti iznos nadoknade za počinjenu štetu. No ekosustav u Meksičkom zaljevu ne oporavlja se niti približno brzo koliko BP tvrdi. Bit će potrebna desetljeća samo da bi se izmjerila ukupna šteta po ovaj ekosustav.

“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju National Wildlife Federation
Usprkos tvrdnjama naftne tvrtke BP (British Petroleum) da se Meksički zaljev uspješno oporavlja od posljedica havarije na naftnoj platformi Deepwater Horizon iz 2010. godine, godišnja studija ekosistema i vrsta koje u njemu žive pokazuje da se još uvijek mogu osjetiti posljedice katastrofalne eksplozije i velikog izljeva nafte koji je uslijedio –

“Biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima

a u mnogim slučajevima te posljedice još uvijek nisu u potpunosti istražene.

20. travnja navršit će se peta obljetnica najvećeg izljeva nafte u more u povijesti SAD-a. Kao što organizacija National Wildlife Federation (NFW) napominje u izvještaju kojeg je objavila 30. ožujka, “biljne i životinjske vrste i dalje se bore” kako bi se oporavile diljem ove regije – u dubokim dijelovima mora, na pješčanim plažama, bujnim močvarnim područjima i na koraljnim grebenima.

Među nalazima koji su detaljno obrađeni u studiji NFW-a (Five Years and Counting: Gulf Wildlife in the Aftermath of the Deepwater Horizon Disaster) su:

  • 2014. godine je broj umrlih dupina na obalama Louisiane bio četiri puta veći od dotad zabilježene prosječne stope smrtnosti, a sve je više dokaza da je taj porast smrtnosti povezan s naftnom katastrofom iz 2010. godine.
  • Procjenjuje se da je smrt 12 posto smeđih pelikana i 32 posto smijućih galebova (Leucophaeus atricilla) u sjevernom dijelu Meksičkog zaljeva posljedica BP-evog izljeva nafte.
  • Izlivena nafta i disperzijska sredstva korištena pri sanaciji izljeva pronađeni su u jajima bijelih pelikana u tri države u kojima se gnijezde – Minnesoti, Iowi i Illinoisu.
  • Izloženost nafti dokazano je uzrokovala abnormalan razvoj u mnogih vrsta ribe, uključujući sljedeće vrste: lampuga, Fundulus grandis (Gulf killifish) te plavoperajnu i žutoperajnu tunu.
  • Kolonije koralja u pet zasebnih područja Meksičkog zaljeva – tri u dubokom moru i dvije u plićim morskim vodama – značajno su oštećene naftom.
  • Nafta je pronađena u sedimentima duboko u Meksičkom zaljevu, na području veličine 3100 km2 koje okružuje mjesto podmorskog izvora naftne bušotine.

“Mogle bi proći godine ili čak desetljeća prije nego saznamo ukupni učinak, a jasno je da je potrebno još istraživanja”, navodi se u izvještaju. “U međuvremenu, obnova ekosustava Meksičkog zaljeva mora zauzeti položaj istaknutog prioriteta za SAD”.

British Petroleum tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju proizvodnju nafte u SAD-u

Izvještaj NWF-a izravno proturječi pozitivnijoj perspektivi koju BP pokušava oslikati.

Kao što se navodi u Guardianu, “tijekom posljednjih mjesec dana BP je objavio PR materijale u kojima ističe otpornost i oporavak prirode u Meksičkom zaljevu, kao i izvještaj u kojem kompilira one znanstvene studije u kojima se tvrdi da se to područje brzo i uspješno oporavlja”.

U uvodu tog izvještaja, kojeg je financirao BP, tvrdi se sljedeće: “Područja koja su bila pogođena oporavljaju se, a podaci koje je BP dosad prikupio i analizirao ne ukazuju na značajan dugoročni učinak na populaciju bilo koje vrste u Meksičkom zaljevu”.

No okolišni su aktivisti te tvrdnje označili korporacijskim spinom koji je prvenstveno usmjeren na smanjenje iznosa globe koju je korporacija dužna platiti. U sudskim dokumentima koje je dostavio prošlog tjedna BP tvrdi da bi kazna veća od 2,3 milijarde dolara – što je manje od petine iznosa kazne za ekološku štetu koju američki tužitelji traže da tvrtka plati – tvrtku ostavila bez svih novčanih sredstava za njenu ovogodišnju

“BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je “aktivno čišćenje” završeno i umanjivati značaj kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Zaljeva i ove zemlje”

proizvodnju nafte u SAD-u.

“Dosta nam je obazrivog načina na koji smo do sada reagirali na stalne PR poteze BP-a s ciljem da diskreditira znanstvenike i ekološke grupe koje rade na obnovi ekosustava Zaljeva i žele omogućiti poštovanje prema ljudima koji su u ovoj katastrofi izgubili živote ili sredstva za život”, objavila je organizacija Ocean Conservancy u izjavi na svom blogu reagirajući na izvještaj BP-a.

U međuvremenu, organizacija Gulf Restoration Network poziva BP da “prestane sa svojom kampanjom poricanja, prijevare i opstrukcija i napokon prizna krivnju”.

“Četiri godine nakon havarije na bušotini Deepwater Horizon iz 2010., nakon razdoblja u kojem su njene posljedice postajale sve očitije, grozno je i nepravedno da BP financira PR kampanju kako bi lažno predstavio stvarne učinke katastrofe”, stoji u peticiji na web stranici organizacije Gulf Restoration Network. “BP je možda spreman prkositi znanstvenim studijama, tvrditi da je ‘aktivno čišćenje’ završeno i umanjivati značaj slojeva katrana i kugli katrana koje se i dalje pojavljuju duž obale Meksičkog zaljeva, no time neće uspjeti ušutkati glasove stanovnika Meksičkog zaljeva i ove zemlje”.
S engleskog preveo Damjan Rajačić

Objavljeno na Common Dreams 31. ožujka 2015. godine. Ovaj je članak dostupan pod licencom Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0.

Fotografija je preuzeta s Guardiana (Gerald Herbert/AP) i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve