Kotao, mač, pobjeda!

"Prosvjedujući protiv nametanja neoliberalnih reformi koje otvaraju indijski poljoprivredni sektor daljnjoj privatizaciji, potvrđeno je kako je 250 milijuna ljudi stupilo u štrajk u studenom, a od tada desetine tisuća seljaka kampiraju na autocestama prema Delhiju. Preživjeli su zahvaljujući langaru koji su pripremali jedni drugima, sjedeći i objedujući zajedno sa seljacima i seljankama te radnicima i radnicama iz različitih kasta i religija usred ciče zime."

Langar povodom 539. obljetnice rođenja Guru Nanak Deva, osnivača sikhske vjere, Jammu, 13. studeni 2008. godine (izvor: REUTERS/NTB scanpix/http://www.scanpix.no/foto: Amit Gupta, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Langar je oduvijek pratio sikhske revolucije, piše Shamsher Singh



Langar kao praksa Sikha seže u njihovu najraniju povijest, kada je Sri Guru Nanak Dev Ji uspostavio komunalnu opskrbu hranom za marginalizirano stanovništvo koje je kastinsko društvo izopćilo. Naselja koja su osnovali sikhski gurui usredotočila su se na kolektivistički pristup dobrobiti zajednice koji je nastojao ostvariti skladan odnos između ljudi i prirode – laha („dobit“) se u ovoj ravnoteži očitovala kao duboko ukorijenjena želja Sikha da osiguraju hranu za sve i prakse koje će to omogućiti.
 
Danas se sikhska praksa langara u udžbenicima GCSE-a često sažima kao „besplatna hrana u svakom sikhskom hramu“. Tijekom pandemije COVID-19, sikhske organizacije i gurdware javno su hvaljene zbog svoje uloge u borbi protiv nesigurne prehrane. Nažalost, značaj langara posljedično je sveden je na pasivno dijeljenje hrane, čime se zanemaruju njegovi radikalni korijeni i potencijali.
 
Langar ne postoji u vakuumu. Jedna od najstarijih sikhskih izreka glasi „Degh, Tegh, Fateh“ – „kotao [komenzalnost, zajedničko objedovanje], mač, pobjeda!“ Ovo ukazuje na langar kao temeljni sikhski revolucionarni prostor: to nije pasivni prostor u koji dolazite na službu i po besplatni obrok. Bilo da se radi o 18. stoljeću, kada je Shaheed Bhai Taru Singh dao langar sikhskim jujharoosima (borcima) i zbog toga bio skalpiran, ili o 20. stoljeću, kada su obitelji Sikha u Punjabu posluživale langar khalistanskim jujharoosima da bi potom postali mete državnog terora, langar je oduvijek išao ukorak sa sikhskom revolucijom i Sikhi su dragovoljno prihvatili njegovu stvarnost kao aktivni sudionici i sudionice sangharsha (borbe Sikha za oslobođenje).
 

S onu stranu ukusne milostinje

Langar je nedavno u Velikoj Britaniji dospio na naslovnice jer su gurdware i dobrotvorne organizacije Sikha posluživale na tisuće toplih obroka vozačima kamiona koji su zaglavili u Kentu, kada je granica s Francuskom zatvorena u Doveru zbog novog soja COVID-19, otkrivenog prošlog prosinca. Iako dobročinstvo ima svoju vrijednost, diskurs oko ovakve vrste dobrotvornih organizacija povezanih sa Sikhima predstavlja grubu redukciju onoga što langar može i treba biti, a sve kako bi se Sikhi učinili prihvatljivijima, kao uzorna zajednica dijaspore za bijelu državu.
 
Naša uloga kao Sikha nije ograničena na popravljanje slomljenih ljudi koje kapitalizam izbacuje kao nusproizvod svojeg ekonomskog modela. Mi nismo osobna ekipa za čišćenje neokolonijalizma. Mora se posegnuti onkraj ideje „langar je besplatni obrok koji ćete dobiti u svakoj gurdwari“, „zdravo langar, zbogom gladi u svijetu“ – to nisu sikhske ideje, to su marketinški slogani. „Tjedan langara“ je kapitalistički odgovor na problem koji je sam kapitalizam i proizveo – on predstavlja usmrćivanje te ideje komodifikacijom. Rješavanje temeljnog uzroka ovih problema očigledno je izvan dopuštenog okvira postojanja Sikha, stoga vam evo mini-verzija kojom se možete baviti u slobodno vrijeme, tjedan dana u godini.
 
Radikalnija perspektiva o langaru nigdje nije očitija negoli u prosvjedima Kisaan Andolan (pokreta seljaka) u „Indiji“. [Neki Sikhi osporavaju upotrebu riječi „Indija“, kao kolonijalnog, političkog konstrukta.] Prosvjedujući protiv nametanja neoliberalnih reformi koje otvaraju indijski poljoprivredni sektor daljnjoj privatizaciji, potvrđeno je kako je 250 milijuna ljudi stupilo u štrajk u studenom, a od tada desetine tisuća seljaka kampiraju na autocestama prema Delhiju. Preživjeli su zahvaljujući langaru koji su pripremali jedni drugima, sjedeći i objedujući zajedno sa seljacima i seljankama te radnicima i radnicama iz različitih kasta i religija usred ciče zime.
 
Osim što se kolektivno hrane, sikhski seljaci proširili su langar na sve potrebite. Ovaj langar je materijalna solidarnost koja je omogućila da prosvjedi potraju mjesecima, dok je samo mjesto prosvjeda prerastalo u revolucionarni prostor. I dok su se seljaci suočavali s brutalnošću indijske policije, prosvjednici i lokalno stanovništvo pripremali su im tri obroka dnevno ne bi ih prehranili. Langar je danas na prvoj liniji borbe kao mjesto solidarnosti, vizija društvene pravde koja odbacuje kastinstvo, te izvor materijalne i duhovne hrane.





„Kotao, mač, pobjeda!“ drugi je od tri dijela u kolekciji eseja o „društvenoj solidarnosti“ koji su prvotno objavljeni u 231. broju časopisa People, Power, Place, objavljenog u ožujku 2021. godine. Pročitajte prvi dio.





Shamsher Singh je aktivist i suosnivač Nacionalne federacije mladih Sikha i programski direktor Centra Khalistan.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.






Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve