Otpor i potpora

"Mreže solidarnosti mogu se promatrati kao sredstvo osiguravanja infrastrukture za demokratsko samoupravljanje političkom i ekonomskom sferom. One naznačuju mogućnost uspostavljanja „vanstitucija“ koje konsolidiraju nužnu (i kreativno otpornu) društvenu i materijalnu moć unapređivanja suverenosti, emancipacije, podruštvljene ekonomije i distribuiranog restrukturiranja moći kao takve."

Detalj s plakata solidarnosti s migrantima iz Atene (izvor)
Uključivi i participativni oblici samoorganiziranja učinili su solidarnost gestom osobnog i kolektivnog osnaživanja u Grčkoj, pišu Christos Giovanopoulos i Andreas Karitzis.



Desetljeće uzastopnih kriza u Grčkoj generiralo je tri grassroots pokreta solidarnosti i otpora. Prvi se pojavio između 2011. i 2015. godine kao dio veće političke borbe protiv Trojkinog programa nadzora, štednje i strukturne prilagodbe. Drugi je nastao 2015. i 2016. kao podrška valovima izbjeglica koje su stizale do grčkih obala. Treći se pojavio prošloga proljeća sa širenjem pandemije COVID-19 i uvođenjem karantena.
 
„Socijalno distanciranje“ i sužavanje javnog prostora zbog pandemije COVID-19 doveli su u pitanje relacijske temelje na kojima počivaju prakse solidarnosti. Morale su se prilagoditi novim socioprostornim uvjetima i razviti novi imaginarij političkog i transformativnog potencijala. Prvo se pokazalo lakšim za postizanje od drugog.
 

Nove mreže

Gdje je to bilo moguće, mnoge solidarne strukture koje su postojale prije pandemije COVID-19 prebacile su svoje aktivnosti onlajn. Drugi projekti pokrenuli su lokalne kampanje za pružanje pomoći i organizirali sesije za psihološku podršku. Istodobno su se pojavile nove mreže uzajamne pomoći u fizičkim i digitalnim prostorima. Neke su uspostavljene na razini kvartova, dok su druge organizirane prema različitim interesima pojedinih grupa i zajednica (primjerice, kvir, osobe s invaliditetom itd.). Neke platforme funkcionirale su i kao prostor iz kojeg su zdravstveni radnici, solidarni aktivisti i drugi upućivali zajedničke zahtjeve i pokretali prosvjedne akcije. Jedna platforma napravila je izvanredan pokušaj koordiniranja proizvodnje zaštitne opreme za zdravstvene radnike i bolnice kroz suradnju dostupnih 3D-pisača, dizajna otvorenog koda i razmjene znanja.
 
Istovremeno su krenule i neformalne inicijative samopomoći, od malih obiteljskih radionica do čitavih stambenih blokova. Osim organiziranja skrbi i podrške ranjivim skupinama, krenuli su u lokaliziranu, neformalnu, a ponekad i individualnu proizvodnju maski za bolnice, lokalno stanovništvo i izbjeglice. Anketa Instituta za istraživanje maloprodajne robe široke potrošnje (Research Institute of Retail Consumer Goods, IELKA) pokazala je da se 8 posto stanovništva brinulo o susjedima tijekom prvog lock-downa, dok se 39 posto brinulo o članovima svoje obitelji. Takvi nalazi potvrđuju često zanemareni potencijal za razvoj politike i ekonomije solidarnosti, osobito u zemljama poput Grčke, u kojima je još aktivno sjećanje na komunalne (često pretkapitalističke) odnose i afektivne mreže.
 
Pandemija je nedvojbeno poremetila proces neoliberalne globalizacije. Istodobno je ubrzala konsolidaciju digitaliziranog modela kapitalističkog restrukturiranja i akumulacije. Trebali bismo pozicionirati pokret solidarnosti i razmatrati njegovo iskustvo s obzirom na ovaj kontekst, kao doprinos procesu strateške, radikalne i vitalne društvene transformacije.
 

Kolektivna snaga

Uključivi i participativni oblici samoorganiziranja učinili su solidarnost gestom osobnog i kolektivnog osnaživanja. Omogućili su lokalnim neaktivnim i zanemarenim znanjima, vještinama, mrežama, resursima i sektorima stanovništva koji su prethodno bili marginalizirani, a nikada prije nisu bili uključeni u političke i društvene pokrete, da postanu protagonisti. Žene, umirovljenici, prekarni radnici_e, imigranti_kinje i izbjeglice, ljudi s „nevelikim kulturnim kapitalom“ i bez akademskih kvalifikacija činili su okosnicu ovog grassroots pokreta, zajedno s mnogobrojnim lijevim društvenim aktivistima_kinjama koji_e su nudili_e organizacijsko iskustvo i olakšavali učinkovitu komunikaciju.
 
Pokret solidarnosti prefigurirao je javnu sferu koju čine i odozdo podižu subalterni, kao i domenu samoupravne ekonomske proizvodnje i razmjene. U tom smislu, mreže solidarnosti mogu se promatrati kao sredstvo osiguravanja infrastrukture za demokratsko samoupravljanje političkom i ekonomskom sferom. One naznačuju mogućnost uspostavljanja „vanstitucija“ koje konsolidiraju nužnu (i kreativno otpornu) društvenu i materijalnu moć unapređivanja suverenosti, emancipacije, podruštvljene ekonomije i distribuiranog restrukturiranja moći kao takve.





„Otpor i potpora“ treći je od tri dijela u kolekciji eseja o „društvenoj solidarnosti“ koji su prvotno objavljeni u 231. broju časopisa People, Power, Place, objavljenog u ožujku 2021. godine. Pročitajte prvi i drugi dio.





Christos Giovanopoulos i Andreas Karitzis članovi su i osnivači Komvos (Hub) for Social Economy, Empowerment and Innovation (Komvos huba za socijalnu ekonomiju, osnaživanje i inovaciju).





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.






Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve