Jedan svijet, kolektivna borba

Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.

Foto: T. D.

Povod za sazivanje plenuma još je jedan u nizu pokušaja aktualne Uprave FFZG-a da studentima_cama naplati vlastite propuste u financijskom upravljanju fakultetom te zakorači još dublje u komercijalizaciju visokog obrazovanja. Usred semestra aktualne akademske godine i rastućih posljedica inflacije koja cjelokupno stanovništvo gura na rub siromaštva, primoravajući i veliki broje studenata i studentica da uz fakultet uđe u neki oblik zaposlenja, Uprava FFZG-a donijela je prijedlog o naplaćivanju upisa apsolventskih godina.

Naime, za sve koji su studij upisali u/ili nakon 2023./24. akademske godine, srezao se broj ispitnih rokova, a upis apsolventske odnosno izvannominalne godine bi se trebao plaćati između 477 (ako je na diplomskome studiju položeno svih 30 ECTS-a) i 956 (ako je položeno manje od 30 ECTS-a) eura po godini.

Uprava već više od godinu dana kontinuirano djeluje netransparentno, zaoštravajući neoliberalne politike, na štetu svih studenata_ca, nastavnog i nenastavnog radništva Fakulteta.

Članovi Uprave pokušali su smanjiti dodatke na plaću nenastavnom osoblju, a kada ta odluka nije prošla, najavljeno je povećanje upisnina kako bi se “nadoknadili nedostaci” stvoreni nesmanjivanjem dodataka na plaću. Klasičan primjer poticanja na unutarklasni antagonizam. Studentski zbor je na tu odluku uložio veto na što je prodekanica u moralističkom ključu izjavila kako su studenti_ce time ukaljali vlastiti obraz. Takve i slične odluke, uključujući onu o naplaćivanju apsolventskih godina, Uprava strateški pokušava provesti u vrijeme ispitnih rokova kada znaju da su studenti prezauzeti da bi se informirali i organizirali otpor.

Veliki se novci ulažu u informatičke sustave koji ne funkcioniraju i radi kojih studenti_ce u vrijeme upisa redovito gube studentska prava. Sustav online upisa i molbi se, čim dođe do većeg broja upita, ruši, a Uprava ne čini ništa kako bi amortizirala poteškoće koje zbog toga nastaju. Na taj način čak i studenti koji uspijevaju redovito izvršavati svoje obaveze ostaju bez studentskog statusa (koji im se vraća tek kada online platforme profunkcioniraju) a s njime i bez zdravstvenog osiguranja, prava na prehranu u menzama, mjesta u studentskim domovima, prava na prijevoz i sl. Time su također najintenzivnije pogođeni studentski slabijeg socioekonomskog statusa.

Sabotira se i rad studentskih udruga i inicijativa. Odlukom Dekanskog kolegija KSFF-u bez najave je zabranjeno održavanje koncerata koji do sada nisu stvarali nikakve probleme održavanju nastave i funkcioniranju drugih fakultetskih aktivnosti. Radi se i na skraćivanju radnog vremena KSFF-a i oduzimanju prostora koji je KSFF koristio u auli fakulteta. Uz to, prostorija A-001 koja je (jedina) dodijeljena brojnim studentskim udrugama (Diskrepancija, Prometheus, KSEKA, K., STUP, AUT, Zeleni Filozofski…) na zajedničko korištenje sada im se indirektno oduzima. Dakle, jasno nam je da se kanali i prostori rekuperacije i kolektivizacije reduciraju i kontroliraju kako bi se studentima otežalo stvaranje paralelnih struktura i solidarnih zajednica kroz razmjenu iskustava i politizaciju zajedničkih interesa.

Kutak fakultetskog hodnika namijenjen studentima_cama s invaliditetom – iako manjkav, jedini prostor rekuperacije osoba s invaliditetom – također je bez najave i suglasnosti  premješten (što je neviđućim i slabo viđućim studentima_cama uzrokovalo goleme poteškoće sa snalaženjem u prostoru fakulteta) na sasvim neadekvatnu lokaciju kako bi se oslobodio prostor za automate s grickalicama i slatkišima koji su postavljeni na svakom koraku. Odluka je povučena samo zahvaljujući ažurnom studentskom pritisku i činjenici da ipak postoji nekakav širi senzibilitet javnosti kada su u pitanju osobe s fizičkim oblicima invaliditeta, dok se s druge strane borba studenata_ica s invaliditetom za, primjerice, lakši pristup toaletima, adresirala tek nedavno nakon dugog niza pregovora.

Uprava pokazuje potpuni izostanak svijesti o svojoj društveno-političkoj odgovornosti i kroz opstrukciju razgovora o zahtjevima inicijative Studentice za Palestinu koja traži očitovanje Fakulteta o genocidu (i skolasticidu) nad narodom Palestine i pokretanje bojkota izraelskih obrazovnih i drugih institucija koje podupiru genocid. Studentsko zagovaranje solidarnosti s palestinskom akademskom zajednicom Uprava naziva “nedemokratskim”, “neljudskim” i “nasilnim”. Studentima se prijeti, ušutkava ih se i diskreditira, dok se na njihovim leđima prelamaju posljedice neoliberalizacije akademskih institucija.

Rastućem broju studenata_ca postaje sve jasnije je da će bez njihova jasnog mapiranja šire situacije, a onda i politizacije i organizacije oko zajedničkih ciljeva Uprava neometano nastaviti provoditi neoliberalne politike države, održavajući status quo i štiteći primarno vlastite karijerne interese koji idu na štetu većine studentske populacije i proizvodnju znanja u takvoj ustanovi te ignorirati svoju etičku i društveno-političku dužnost prema domaćoj i međunarodnoj akademskoj zajednici, kao i društvu općenito.

Plenum se saziva kako bi se mapirala trenutna situacija, okrupnili i povezali trenutni fragmentirani interesi, te kako bi se zajednički pokušalo usuglasiti oko ciljeva i strategija.

17.02. u 18h u D7

 

OBAVEZNA ČITANKA

Blokadna kuharica

Prvi broj Skripte, 20. travnja 2009 godine

Arhiva studentske borbe

Vezani članci

  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 22. siječnja 2011. ‘Vječno’ studiraju oni koji nemaju novca
  • 8. lipnja 2016. Čemu toliko ispita? Marksistički odgovor Pitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.
  • 18. listopada 2020. O nadolazećoj propasti akademske radničke klase Iako klasna mobilnost u akademskom svijetu postoji kako na papiru, tako i anegdotalno, negdje oko doktorata postaje posve nemoguće ignorirati činjenicu da sveučilišta nisu krojena po mjeri radničke klase. Podzaposlenost u branši prinuđuje istraživačice i istraživače na obavljanje nekoliko poslova kako bi preživjeli, zbog čega neizbježno trpi njihov istraživački rad. S obzirom na to da neoliberalna tržišna logika sve invazivnije transformira obrazovne ustanove, radničku klasu strukturno se primorava da prepusti akademsko polje onima koji si mogu priuštiti obitavanje u njemu.
  • 19. rujna 2016. Obrazovanje jeftine radne snage Implementacija neoliberalne agende u politiku obrazovanja u Srbiji započela je već početkom 1990-ih diskretnim povlačenjem države iz financiranja visokog obrazovanja i uvođenjem različitih modela „individualnog ulaganja u obrazovanje“. Prilagodba slobodnom tržištu intenzivirala se usprkos otporu studenata, a najava novog zakona o visokom obrazovanju pokazuje iste trendove. Posljedično, ova politika umanjuje dostupnost visokog obrazovanja velikom dijelu društva i uspješno antagonizira članove akademske zajednice, oslabljujući potencijal obrane javnog dobra. O visokom obrazovanju u Srbiji razgovarali smo s Jelenom Veljić iz Društvenog centra Oktobar.
  • 31. listopada 2016. Borba u polju diseminacije znanja U uvjetima depolitiziranog identitetskog (post)diskursa odvojenost koncepta roda od pripadajućih ekonomskih kategorija ideološka je nadgradnja buržoasko-tehnokratske vizije kurikularne reforme. U tom se kontekstu ključnima pokazuju emancipatorni napori za smještanjem feminističkog obrazovanja unutar obrazovnih institucija, ali uz očuvanje neformalnih oblika proizvodnje znanja koja bi trebala težiti širem, klasnom povezivanju te pomjeranju obrazovnog modela individualnog osnaživanja prema sistemskoj, kolektivnoj borbi za zajedničke društvene interese. O navedenim temama razgovarali smo s Andrejom Gregorinom iz Centra za ženske studije u Zagrebu.
  • 21. travnja 2018. Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 7. listopada 2016. Napamet naučeni tržišni refren Obrazovanje u Hrvatskoj stiješnjeno je između optimističnog utopijskog liberalno-pluralističkog koncepta koji zagovaraju pobornici Cjelovite kurikularne reforme, permanentnih pritisaka za daljnjom komercijalizacijom i ekonomizacijom sustava i njegovih aktera te impulsa klerikalizacije obrazovnog sustava, uslijed čega brojne teme vezane uz obrazovanje ostaju neotvorene u široj javnosti. S Hrvojem Tutekom s Odsjeka za anglistiku FFZG-a razgovarali smo o prelamanju političkih silnica u obrazovanju, položaju studenata i akademskih radnika te manje vidljivim problemima desnog napada na sekularnu i humanističku obrazovnu, napose sveučilišnu tradiciju.
  • 31. prosinca 2018.
    Featured Video Play Icon
    Mogu li se uvesti obrazovne reforme – lekcije iz Finske
    Na okruglom stolu o obrazovanju, društveni znanstvenik Juha Suoranta sa Sveučilišta u Tampereu historizirao je društveno-politički kontekst nastanka i razvoja finskog obrazovnog modela te aktualno stanje i kontradikcije u finskom javnom obrazovanju, naglasivši nemogućnost razmatranja obrazovnih reformi izolirano od društva u cjelini. Zatim je u diskusantskoj ulozi Ivana Perica iznijela kritiku tržišnog usmjerenja razvoja europskog obrazovnog sustava od 80-ih, potencirajući egalitarne dimenzije postulatȃ kritičke pedagogije, dok je Boris Jokić istaknuo nadnacionalni moment „dijeljenja obrazovnih ideja“, ukazavši na povijest kolonijalnih, monarhističkih, imperijalističkih i globalističkih transfera znanja i obrazovnih modela u zemljama europske periferije i globalnog Juga. Pogledajte snimku okruglog stola s 11. Subversive festivala, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 25. ožujka 2016.
    Featured Video Play Icon
    Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?
    Pogledajte snimku tribine na kojoj su Andrea Horvat (Studentski zbor FFZG), Mate Kapović (Odsjek za lingvistiku) i Tomislav Pletenac (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju) izlagali o ugovoru o suradnji između Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji dolazi na valu neokonzervativizma koji se arterijski širi institucijama, nakon čega im se ispunjeni auditorij dvorane 7 pridružio u raspravi pod moderatorskom palicom Zdravka Popovića iz inicijative Akademska solidarnost koja je organizirala tribinu i čiju izjavu protiv ugovora s KBF-om možete pročitati u nastavku.
  • 29. travnja 2016. Muke po akademskom pisanju ili zašto se piše diplomski rad Poteškoće pri pisanju akademskih radova i tržišna rješenja pomoću kojih studenti doskaču izvršavanju svojih obaveza služe kao ulazna točka u problematiziranje klasnih odnosa te emancipatornog potencijala unutar polja obrazovanja koje se u literaturi o radikalnim pedagogijama naziva „bankarskim“ i svojim ustrojem odnosa moći dovodi do manjka osjećaja odgovornosti za aktivno i angažirano promišljanje uloge intelektualaca u društvu.
  • 15. ožujka 2016. Amenovanje ugovora na neodređeno U jeku neokonzervativizacije hrvatskog društva ponovno je iskrsnulo pitanje uspostave formalne suradnje Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trenutna Uprava FFZG-a još žustrije nego prije pokušava osigurati pristanak za novi prijedlog ugovora koji nije ništa manje sporan od svoje prethodne verzije. Problemi koje pritom identificiramo jasno ukazuju kako se i u prostoru obrazovanja otvara svjetonazorsko bojno polje. S obzirom na to, itekako je nužno razvoj situacije držati pod povećalom i pokušati formirati kritičku javnu svijest o potrebi pružanja otpora navedenome planu.
  • 31. prosinca 2017. O „Radnici“ Pitanje emancipacije žena u teorijskom je smislu konstitutivno za socijalističku ljevicu od polovice 19. stoljeća, dok je kasnije i politizacija i organiziranje ženskog dijela radništva postala važan aspekt njene klasne konsolidacije. Boljševička revolucionarka Nadežda Krupskaja, visoko pozicionirana politička radnica u Sovjetskoj Rusiji, zadužena za pitanje obrazovanja, autorica je prvog marksističkog teksta na temu oslobođenja žena napisanog na ruskom jeziku. Donosimo prijevod recenzije teksta „Radnica“ (1899), prevedenog na engleski jezik povodom obilježavanja 100. godišnjice Oktobarske revolucije.
  • 9. prosinca 2019. Indikator trenutnog raspoloženja Na valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve