kolumna

Iz medija – suspenzija blokade: 11. lipnja

Dnevnik.hr: Seljaci ostali preko noći na ulici u Zagrebu, stiže ‘pojačanje’ (foto + video)

Dio poljoprivrednika koji je jučer prosvjedovao pred Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja započeo je jučer kasno poslije podne pregovore s državnim tajnikom u tom Ministarstvu Krešimirom Kuterovcem. No, oni još nisu urodili plodom pa je tako Vukovarska ulica jutro dočekala potpuno blokirana nepreglednom kolonom traktora.

Dnevnik.hr: Studenti došli podržati seljake: ‘Rješenje ili blokiramo zemlju’

Poljoprivrednici prosvjednici noć su proveli u Ulici grada Vukovara u kojoj se nalazi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a u toj se zgradi nalazi i Ministarstvo gospodarstva. U Ulici grada Vukovara, u po jednom prometnom traku s obje strane ulice, je velik broj traktora, a prosvjednicima su potporu dali i studenti, više desetaka njih koji su noćas prolazili Ulicom grada Vukovara, uz ostalo i s transparentom ‘Studenti su uz seljake’.

Javno.hr: Interventni policajac ‘davio’ prosvjednika (foto)

Studenti Filozofskog fakulteta su u četvrtak u ranim jutarnjim satima došli podržati seljake u njihovom prosvjedu ispred Ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj ulici, a zbog remećenja javnog reda i mira, morala je intervenirati policija. Došlo je do naguravanja studenata, a jedan od njih je zaradio i prekršajnu prijavu. Zbog incidenta u kojem je pripadnik interventne policije ‘davio’ prosvjednika sazvana je izvanredna konferencija za novinare Policijske uprave zagrebačke.

Jutarnji list: Studenti podržali seljake, počeli pregovori s Vladom (foto)

Policija je morala fizički intervenirati zbog bučnog studentskog marša ispred Ministarstva poljoprivrede. Iako su navodno identificirali predvodnike neprijavljenog studentskog prosvjeda podrške, policija ih ipak zasad nije privela, najviše zbog pritiska seljaka od kojih su neki agresivnim tonovima tražili od policije da “odmah puste dečke i cure na miru”. Goga, jedna od predvodnica studenata, otkrila nam je da je prosvjed podrške seljacima organiziran spontano, preko SMS-poruka, i to u svega dva sata.

Novi list: Inženjer kemije i apsolvent povijesti u potrazi za plastičnom ambalažom
Makar ga neki takvim smatrali, skupljanje boca nije nimalo nečastan posao. Naime, građani Zagreba svaki dan imaju priliku vidjeti poneke naše sugrađane kako obilaze ulice, kopkajući po kantama za smeće, vrteći se oko frekventnijih okupljališta mladih, te zaviruju u kontejnere u potrazi za plastičnom ambalažom.

Slobodna Dalmacija: Udružili se prosvjednici: studenti pomogli seljacima blokirati prometnice (fotoreportaža)
Seljacima koji prosvjeduju u Zagrebu su se oko 2.30 u noći sa srijede na četvrtak pridružili studenti. Noseći transparente s natpisima u znak potpore seljacima, pomogli su im blokirati Vukovarsku ulicu. Protiv udruženih prosvjedničkih snaga intervenirala je policija.

Večernji list: Studenti podržali seljake (foto galerija)
U tijeku su pregovori predstavnika poljoprivrednika prosvjednika sa predstavnicima Vlade, potpredsjednicima Jadrankom Kosor i Damirom Polančecom. Nezadovoljni seljaci cijelu su noć proveli u Ulici grada Vukovara ispred zgrade Ministarstva gospodarstva. Kasno sinoć podršku seljacima došlo je pružiti i nekoliko desetaka studenata koji su nosili transparente “Studenti su uz seljake”.

11. lipnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
Arhiva članaka