Kako kapitalizam ubija romantiku

Kapitalistički uvjeti igraju veliku ulogu u našim ljubavnim, prijateljskim i drugim intimnim vezama. Nekoliko istraživanja u Britaniji pokazalo je kako je glavna sfera oko koje se vrte partnerski problemi – novac. Financijski stres i prekomjerni rad ujedno su i ograničenja zbog kojih mnogi ne mogu napustiti nasilne i neispunjavajuće veze. I dok terapije mogu samo olakšati neke nedaće u vezama, brojne probleme koji stvaraju društveni pritisci nijedna terapija ne rješava. Dok se rješenja ovakvih problema u datom kontekstu svode na „više vremena i više novca“, oslobođenje seksualnosti i održavanje veza mogu svoj potencijal izraziti samo u nekom drugačijem društvu koje je usmjereno na potrebe ljudi.

Ljubavni lokoti na Mesarskom mostu u Ljubljani, Slovenija, 4. lipnja 2017. godine (izvor: Alex Berger @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Problemi u vezi obično se smatraju privatnima – no, od financijskog stresa do prekomjernog rada, pritisci uzrokovani kapitalizmom također mogu ispreturati naše ljubavne živote.



Seks i veze naveliko se obrađuju na terapiji. Bilo da je riječ o sukobu s partnerom ili bračnim drugom, odlučivanju o tome hoćete li ostati u vezi ili ne, boli i zbunjenosti nakon prekida ili razvoda, frustracijama vezanima uz dejtanje i samački život, ili pitanjima povezanima sa seksualnošću, terapija može pružiti intiman i relativno objektivan prostor za stjecanje uvida i učenje vještina.
 
Problem je u tome što se seksualni i romantični odnosi ne odvijaju u vakuumu. Izlazimo s ljudima, spavamo s njima, prekidamo, vjenčavamo se, razvodimo, razmnožavamo i komuniciramo u društvenim i ekonomskim uvjetima u kojima se nalazimo. Terapijske tehnike kao što su „ja“ izjave, inventura vrijednosti i vještina DEAR MAN mogu olakšati snalaženje u vezama, no kada su intimni odnosi u pitanju, kapitalizam nad nama i dalje vrši pritisak na bezbroj načina. Stoga ne možemo naprosto terapijom riješiti svoje probleme u vezi koji podliježu našem društvenom kontekstu.
 
Kao što sam već pisala u Tribuneu, kapitalizam život čini mnogo stresnijim no što bi trebao biti. Većina ljudi muku muči u društvu u kojem troškovi života nezaustavljivo rastu, i većina neprestano radi kako bi platila osnovne životne potrepštine. Nedostaje nam i vremena i novca, a te udvojene oskudice mogu uzrokovati ozbiljne probleme u seksu i vezama.
 
U istraživanju iz 2009. godine, objavljenom u glasilu Family Relations, istraživači su otkrili da „bračni drugovi ocjenjuju sukobe [vezano za novac] kao intenzivnije i značajnije od drugih tema sukoba: trajali su dulje, češće su se doticali problema o kojima se ranije raspravljalo i bili su od veće aktualne i dugoročne važnosti za odnose parova“. Još u veljači 2022. Independent je izvijestio o britanskom istraživanju koje je pokazalo da gotovo dvije trećine ljudi koji priznaju da se svađaju s partnerom to čine zbog novca. Trećina ih je priznala da od partnera skrivaju financijske tajne, poput ušteđevine ili dugova – dokaz moći kojom financijski stres može potkopati osnove dobrog upravljanja odnosima, poput komunikacije i otvorenosti. Još je teže ukloniti pitanje financijskog stresa iz romantičnog odnosa kada je taj stres pogoršan, kao što to često i biva, prekomjernim radom.
 
Pitanje nedostatka vremena postaje još izraženije kada se radi o bilo kakvoj vrsti nemonogamne veze – otvorenoj vezi, swinganju, poliamoriji. Sve veći broj terapeuta promovira se kao seksualno pozitivno, nudeći specijalizirano znanje o ovim stilovima života i predlažući ih kao osnažujuće alternative statusu quo. Jednom me, prije nekoliko godina, terapeutkinja pitala bih li razmotrila otvorenu vezu kao alternativu nesretnoj vezi u kojoj sam osjećala da sam zaglibila. Nasmijala sam joj se. „Otkud mi vremena?”
 
Financijski čimbenici također mogu utjecati na to koliko brzo neka veza napreduje. Vrtoglavi troškovi najma često natjeraju mlađe parove da zajedno usele prije nego što su zapravo spremni na to: samo u Londonu podstanari se suočavaju s rekordnim najamninama usred krize troškova života, dok su u rujnu 2021. stanarine izvan Londona bile u najbržem porastu od 2008. godine, a useljavanje s partnerom često se može činiti kao način da se to ublaži. Financijski čimbenici potom sprečavaju ljude da napuste veze u kojima više nisu sretni, a da zlostavljačke veze ni ne spominjemo. Terapeuti se često nađu u situaciji da klijentima pomažu pronaći sigurnost u situacijama interpersonalnog nasilja – no kako da klijenti za sebe donesu sigurne odluke kada su im raspoložive opcije zlostavljanje ili beskućništvo?
 
Tu je i samački život. Kao što spisateljica Anne Helen Peterson primjećuje, nemogućnost podjele troškova stanovanja, režija, kućanskih potrepština i ostalih izdataka stavlja samce u financijski nepovoljniji položaj u usporedbi s parovima. U Sjedinjenim Državama samci plaćaju više poreza, a brak je jedan od rijetkih pouzdanih načina da dobijete dobro zdravstveno osiguranje. U jednom istraživanju iz 2010. godine koje Peterson navodi, procjenjuje se da će neudana žena s godišnjom plaćom od 40 000 dolara tijekom svog života platiti gotovo pola milijuna dolara više od udane žene s istom plaćom. S obzirom na takve opcije, zašto ne biste ostali u lošoj vezi?
 
Rješenja ovakvih problema općenito se svode na više novca i više vremena. Primjerice, jedan od mnogih mogućih posrednih učinaka financijskog stresa i prekomjernog rada su promjene libida. Godine 2017., gradić Övertorneå u Švedskoj iznio je ideju o plaćenom dopustu za seks kao odgovor na sve višu prosječnu dob stanovništva – iako je ta ideja očigledno luckasta, zapravo ukazuje na vrstu materijalnog pristupa koji bi mogao imati pozitivan učinak na veze. Realističnija interpretacija mogla bi imati oblik četverodnevnog tjedna bez smanjenja plaće, što bi pojedincima ostavilo više vremena za opuštanje i njegovanje kako fizičkih, tako i emocionalnih elemenata njihovih veza. Da bismo malo ublažili financijski pritisak na romantične odnose, naprosto su nam potrebne veće plaće.
 
Kakve god odnose imali – i to ne samo romantične, već i s prijateljima i članovima obitelji – kapitalistički uvjeti imaju ulogu u našoj sposobnosti da ih održavamo i njegujemo, otimajući nam vrijeme i nagrađujući nas plaćom koja je jedva dovoljna da preživimo. To ne znači da socijalizam može riješiti sve romantične probleme – no postoje očite prednosti izgradnje svijeta koji cijeni slobodu i dobrobit svih više od bogatstva nekolicine.





Colette Shade je kolumnistica Tribunea. Spisateljica je i psihoterapeutkinja koja živi u Baltimoreu.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 26. rujna 2022. Djelomično automatizirani platformski kapitalizam Dok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
  • 19. rujna 2022. Što je društveno potrebno radno vrijeme? "Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
  • 10. rujna 2022. Populisti ne integriraju mase u političke procese Čitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.
  • 8. rujna 2022. Kapitalistička laž o recikliranju "Do danas je samo 10 posto plastike u svijetu reciklirano. Plastika koja završi u kantama za recikliranje već se trideset godina naprosto premješta po cijelom svijetu, prodaje u zemlje poput Kine ili Indonezije, koje jednako tako ne uspijevaju reciklirati ovaj materijal, koji se zato prodaje dalje. Plastika se na kraju baca na odlagališta otpada ili u ocean, gdje postoje prave planine plastike koje sežu sve do najvećih dubina, a pronađena je i u uzorcima ljudske krvi te plućnog tkiva."
  • 24. kolovoza 2022. Dekoloniziranje čovječanstva "Prema Mbembeu, „uspon u čovječanstvo može biti samo rezultat borbe: borbe za život“, koja se sastoji od uzdizanja iz dubina „izuzetno sterilnog i sušnog područja“ koje je Fanon nazvao rasom, ili zonom nepostojanja. „Izaći iz ovih sterilnih i sušnih područja postojanja prije svega znači izaći izvan ograde rase – zamke u kojoj pogled i moć Drugoga nastoje zatvoriti subjekt“, inzistira Mbembe. Iako zadatak dekolonizacije jest „rušenje granica u svijetu“, rasa je ograda koju treba otvoriti i u konačnici iskorijeniti: „rušenje granica u svijetu pretpostavlja aboliciju rase“."
  • 22. kolovoza 2022. Ropstvo i razvoj Afrike "Afriku se u konvencionalnim tekstovima o temi transatlantske trgovine još uvijek odbacuje po kratkom postupku. Međutim, kad god bi se ova tema istraživala, pokazalo bi se da je Afrika bila povijesno neophodna za vodeće klasne sile u Europi. Feudalne zemljoposjedničke klase koje su sudjelovale u prekomorskoj ekspanziji ne bi se mogle obnoviti (u obliku kvazi-feudalnih plantaža i dodjele zemljišta), a novonastala kapitalistička klasa trebala je Novi svijet kako bi korigirala društvenu ravnotežu u Starom. Postigli su to integracijom dvaju Amerika u mrežu financijskih i tržišnih odnosa kojima su oni sami dominirali u gradskim središtima. Afrika je također pomogla proširiti tržište za jeftine europske manufakture i ojačati tehnike garantiranja kapitala i kredita; no, naravno, ključna uloga Afrike bila je ona dobavljača radne snage za koju u to vrijeme nije bilo drugih alternativa."
  • 19. kolovoza 2022. Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi "U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."
  • 24. srpnja 2022. Radnički ponos u Sindikatu pomorskih kuhara i stjuarda "Desetljećima prije modernog LGBTQ+ pokreta, mali, ali militantni sindikat pomorskih radnika na Zapadnoj obali s autanim gej članovima i vođama skovao je slogan koji povezuje diskriminaciju gej muškaraca, rasnu diskriminaciju i hajku na ljevičare. Tijekom većeg dijela perioda od dva desetljeća, Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda borio se protiv diskriminacije na brodovima na kojima su radili njegovi članovi i šire u društvu, sve dok ga nisu slomile iste korporativne i vladine snage koje su pokušale uništiti Ujedinjene sindikate energetike SAD-a tijekom Hladnog rata."
  • 15. srpnja 2022. Gig ekonomija osiromašuje radnice i radnike "Dok takozvane gig-kompanije hvale prednosti fleksibilnih radnih aranžmana koji njihovu radnu snagu klasificiraju kao nezavisne izvođače, a ne kao zaposlenike, anketa pokazuje da je ta radna snaga pretrpjela znatno veće ekonomske teškoće od svojih W-2 parnjaka u niskoplaćenim poslovima u uslužnom sektoru. Lišeni radnih standarda koji dolaze sa statusom zaposlenika, kao što su zaštita nadnice i radnog vremena, zakoni protiv diskriminacije, naknade radnicima, zdravstvene i sigurnosne zaštite, naknade za nezaposlene i pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje, mnogi gig radnici ne uspijevaju spojiti kraj s krajem."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve