Izvorno objavljeno 27. ožujka 2022. godine na portalu Tribune.
Kapitalistički uvjeti igraju veliku ulogu u našim ljubavnim, prijateljskim i drugim intimnim vezama. Nekoliko istraživanja u Britaniji pokazalo je kako je glavna sfera oko koje se vrte partnerski problemi – novac. Financijski stres i prekomjerni rad ujedno su i ograničenja zbog kojih mnogi ne mogu napustiti nasilne i neispunjavajuće veze. I dok terapije mogu samo olakšati neke nedaće u vezama, brojne probleme koji stvaraju društveni pritisci nijedna terapija ne rješava. Dok se rješenja ovakvih problema u datom kontekstu svode na „više vremena i više novca“, oslobođenje seksualnosti i održavanje veza mogu svoj potencijal izraziti samo u nekom drugačijem društvu koje je usmjereno na potrebe ljudi.
Problemi u vezi obično se smatraju privatnima – no, od financijskog stresa do prekomjernog rada, pritisci uzrokovani kapitalizmom također mogu ispreturati naše ljubavne živote.
Seks i veze naveliko se obrađuju na terapiji. Bilo da je riječ o sukobu s partnerom ili bračnim drugom, odlučivanju o tome hoćete li ostati u vezi ili ne, boli i zbunjenosti nakon prekida ili razvoda, frustracijama vezanima uz dejtanje i samački život, ili pitanjima povezanima sa seksualnošću, terapija može pružiti intiman i relativno objektivan prostor za stjecanje uvida i učenje vještina.
Problem je u tome što se seksualni i romantični odnosi ne odvijaju u vakuumu. Izlazimo s ljudima, spavamo s njima, prekidamo, vjenčavamo se, razvodimo, razmnožavamo i komuniciramo u društvenim i ekonomskim uvjetima u kojima se nalazimo. Terapijske tehnike kao što su „ja“ izjave, inventura vrijednosti i vještina DEAR MAN mogu olakšati snalaženje u vezama, no kada su intimni odnosi u pitanju, kapitalizam nad nama i dalje vrši pritisak na bezbroj načina. Stoga ne možemo naprosto terapijom riješiti svoje probleme u vezi koji podliježu našem društvenom kontekstu.
Kao što sam već pisala u Tribuneu, kapitalizam život čini mnogo stresnijim no što bi trebao biti. Većina ljudi muku muči u društvu u kojem troškovi života nezaustavljivo rastu, i većina neprestano radi kako bi platila osnovne životne potrepštine. Nedostaje nam i vremena i novca, a te udvojene oskudice mogu uzrokovati ozbiljne probleme u seksu i vezama.
U istraživanju iz 2009. godine, objavljenom u glasilu Family Relations, istraživači su otkrili da „bračni drugovi ocjenjuju sukobe [vezano za novac] kao intenzivnije i značajnije od drugih tema sukoba: trajali su dulje, češće su se doticali problema o kojima se ranije raspravljalo i bili su od veće aktualne i dugoročne važnosti za odnose parova“. Još u veljači 2022. Independent je izvijestio o britanskom istraživanju koje je pokazalo da gotovo dvije trećine ljudi koji priznaju da se svađaju s partnerom to čine zbog novca. Trećina ih je priznala da od partnera skrivaju financijske tajne, poput ušteđevine ili dugova – dokaz moći kojom financijski stres može potkopati osnove dobrog upravljanja odnosima, poput komunikacije i otvorenosti. Još je teže ukloniti pitanje financijskog stresa iz romantičnog odnosa kada je taj stres pogoršan, kao što to često i biva, prekomjernim radom.
Pitanje nedostatka vremena postaje još izraženije kada se radi o bilo kakvoj vrsti nemonogamne veze – otvorenoj vezi, swinganju, poliamoriji. Sve veći broj terapeuta promovira se kao seksualno pozitivno, nudeći specijalizirano znanje o ovim stilovima života i predlažući ih kao osnažujuće alternative statusu quo. Jednom me, prije nekoliko godina, terapeutkinja pitala bih li razmotrila otvorenu vezu kao alternativu nesretnoj vezi u kojoj sam osjećala da sam zaglibila. Nasmijala sam joj se. „Otkud mi vremena?”
Financijski čimbenici također mogu utjecati na to koliko brzo neka veza napreduje. Vrtoglavi troškovi najma često natjeraju mlađe parove da zajedno usele prije nego što su zapravo spremni na to: samo u Londonu podstanari se suočavaju s rekordnim najamninama usred krize troškova života, dok su u rujnu 2021. stanarine izvan Londona bile u najbržem porastu od 2008. godine, a useljavanje s partnerom često se može činiti kao način da se to ublaži. Financijski čimbenici potom sprečavaju ljude da napuste veze u kojima više nisu sretni, a da zlostavljačke veze ni ne spominjemo. Terapeuti se često nađu u situaciji da klijentima pomažu pronaći sigurnost u situacijama interpersonalnog nasilja – no kako da klijenti za sebe donesu sigurne odluke kada su im raspoložive opcije zlostavljanje ili beskućništvo?
Tu je i samački život. Kao što spisateljica Anne Helen Peterson primjećuje, nemogućnost podjele troškova stanovanja, režija, kućanskih potrepština i ostalih izdataka stavlja samce u financijski nepovoljniji položaj u usporedbi s parovima. U Sjedinjenim Državama samci plaćaju više poreza, a brak je jedan od rijetkih pouzdanih načina da dobijete dobro zdravstveno osiguranje. U jednom istraživanju iz 2010. godine koje Peterson navodi, procjenjuje se da će neudana žena s godišnjom plaćom od 40 000 dolara tijekom svog života platiti gotovo pola milijuna dolara više od udane žene s istom plaćom. S obzirom na takve opcije, zašto ne biste ostali u lošoj vezi?
Rješenja ovakvih problema općenito se svode na više novca i više vremena. Primjerice, jedan od mnogih mogućih posrednih učinaka financijskog stresa i prekomjernog rada su promjene libida. Godine 2017., gradić Övertorneå u Švedskoj iznio je ideju o plaćenom dopustu za seks kao odgovor na sve višu prosječnu dob stanovništva – iako je ta ideja očigledno luckasta, zapravo ukazuje na vrstu materijalnog pristupa koji bi mogao imati pozitivan učinak na veze. Realističnija interpretacija mogla bi imati oblik četverodnevnog tjedna bez smanjenja plaće, što bi pojedincima ostavilo više vremena za opuštanje i njegovanje kako fizičkih, tako i emocionalnih elemenata njihovih veza. Da bismo malo ublažili financijski pritisak na romantične odnose, naprosto su nam potrebne veće plaće.
Kakve god odnose imali – i to ne samo romantične, već i s prijateljima i članovima obitelji – kapitalistički uvjeti imaju ulogu u našoj sposobnosti da ih održavamo i njegujemo, otimajući nam vrijeme i nagrađujući nas plaćom koja je jedva dovoljna da preživimo. To ne znači da socijalizam može riješiti sve romantične probleme – no postoje očite prednosti izgradnje svijeta koji cijeni slobodu i dobrobit svih više od bogatstva nekolicine.
Colette Shade je kolumnistica Tribunea. Spisateljica je i psihoterapeutkinja koja živi u Baltimoreu.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
31. listopada 2025.Filozofski pod kaznom
Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
25. rujna 2025.Što je to Antifa i tko je se treba bojati?
Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
17. rujna 2025.Znanje nije i ne treba biti roba
Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
1. rujna 2025.Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj?
U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
27. kolovoza 2025.Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike
U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
25. srpnja 2025.O društvenom i klimatskom denijalizmu
Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
19. srpnja 2025.Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja
Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]