Seminar | Stipe Ćurković12. travnja 2022.Kapitalizam, klase i klasna politikaS obzirom na to da ne postoji koherentno određenje klase u Marxovom opusu, različite su i marksističke interpretacije koncepta klase i klasnih borbi. Ono što Neue Marx-Lektüre ističe kao strukturni koncept klase, razvija se kroz kritiku političke ekonomije u djelima iz Marxova „zrelog perioda“, odnosno u analizi kapitalističkog načina proizvodnje koju prije svega provodi u Kapitalu. Eksplanatorni dometi i granice ovog koncepta klase ostaju na razini apstrakcije kojom se pokazuje idealni presjek kapitalističkog načina proizvodnje, koji obuhvaća logiku rada, eksploatacije i klasnih odnosa u smislu strukturno nužnih značajki sistema. Međutim, historizacija, politizacija i subjektivizacija klasnih odnosa pokazuju da u stvarnosti nema apstraktnog proletarijata (niti apstraktnog kapitala), već su ovi odnosi uvijek orodnjeni, rasijalizirani itsl., kao i da se neposredni interesi nositelja_ica radne snage ‒ oblikovani strukturnim prinudama – ne preklapaju nužno s utopijskim horizontom interesa. Shodno tome, ni strukturna klasna analiza, niti historijsko-sociološka klasna analiza nemaju primat, već su jedna bez druge slijepe i prazne. Pogledajte snimku predavanja Stipe Ćurkovića, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Lilijana Burcar12. srpnja 2020.Zašto su feminizam i antirasizam sastavni dijelovi klasne borbeKapital je strukturno ovisan o domestifikaciji žena i familijalizaciji socijalno-reproduktivnog rada, kao i o proizvodnji te institucionalnoj konsolidaciji konstrukata rasijaliziranog Drugog. Svođenjem feminizma i antirasističke borbe na politike identiteta, kojima je namjera režimom kvota kompenzirati stereotipni odnos prema ženama i rasijaliziranim osobama, zakrivaju se doprinosi socijalističkog feminizma kao feminističke klasne borbe za sistemsku emancipaciju sviju žena i dokidanje strukturnih nejednakosti, a izmiče iz vida i uloga rasizma u smanjivanju vrijednosti rada, osiguravanju supereksploatacije i organizacijske razjedinjenosti radničke klase te legitimaciji imperijalističke eksproprijacije i porobljavanja autohtonog stanovništva.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Kapitalizam, klase i klasna politika
S obzirom na to da ne postoji koherentno određenje klase u Marxovom opusu, različite su i marksističke interpretacije koncepta klase i klasnih borbi. Ono što Neue Marx-Lektüre ističe kao strukturni koncept klase, razvija se kroz kritiku političke ekonomije u djelima iz Marxova „zrelog perioda“, odnosno u analizi kapitalističkog načina proizvodnje koju prije svega provodi u Kapitalu. Eksplanatorni dometi i granice ovog koncepta klase ostaju na razini apstrakcije kojom se pokazuje idealni presjek kapitalističkog načina proizvodnje, koji obuhvaća logiku rada, eksploatacije i klasnih odnosa u smislu strukturno nužnih značajki sistema. Međutim, historizacija, politizacija i subjektivizacija klasnih odnosa pokazuju da u stvarnosti nema apstraktnog proletarijata (niti apstraktnog kapitala), već su ovi odnosi uvijek orodnjeni, rasijalizirani itsl., kao i da se neposredni interesi nositelja_ica radne snage ‒ oblikovani strukturnim prinudama – ne preklapaju nužno s utopijskim horizontom interesa. Shodno tome, ni strukturna klasna analiza, niti historijsko-sociološka klasna analiza nemaju primat, već su jedna bez druge slijepe i prazne. Pogledajte snimku predavanja Stipe Ćurkovića, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).
Zašto su feminizam i antirasizam sastavni dijelovi klasne borbe
Kapital je strukturno ovisan o domestifikaciji žena i familijalizaciji socijalno-reproduktivnog rada, kao i o proizvodnji te institucionalnoj konsolidaciji konstrukata rasijaliziranog Drugog. Svođenjem feminizma i antirasističke borbe na politike identiteta, kojima je namjera režimom kvota kompenzirati stereotipni odnos prema ženama i rasijaliziranim osobama, zakrivaju se doprinosi socijalističkog feminizma kao feminističke klasne borbe za sistemsku emancipaciju sviju žena i dokidanje strukturnih nejednakosti, a izmiče iz vida i uloga rasizma u smanjivanju vrijednosti rada, osiguravanju supereksploatacije i organizacijske razjedinjenosti radničke klase te legitimaciji imperijalističke eksproprijacije i porobljavanja autohtonog stanovništva.