Kapitalizam, klase i klasna politika
S obzirom na to da ne postoji koherentno određenje klase u Marxovom opusu, različite su i marksističke interpretacije koncepta klase i klasnih borbi. Ono što Neue Marx-Lektüre ističe kao strukturni koncept klase, razvija se kroz kritiku političke ekonomije u djelima iz Marxova „zrelog perioda“, odnosno u analizi kapitalističkog načina proizvodnje koju prije svega provodi u Kapitalu. Eksplanatorni dometi i granice ovog koncepta klase ostaju na razini apstrakcije kojom se pokazuje idealni presjek kapitalističkog načina proizvodnje, koji obuhvaća logiku rada, eksploatacije i klasnih odnosa u smislu strukturno nužnih značajki sistema. Međutim, historizacija, politizacija i subjektivizacija klasnih odnosa pokazuju da u stvarnosti nema apstraktnog proletarijata (niti apstraktnog kapitala), već su ovi odnosi uvijek orodnjeni, rasijalizirani itsl., kao i da se neposredni interesi nositelja_ica radne snage ‒ oblikovani strukturnim prinudama – ne preklapaju nužno s utopijskim horizontom interesa. Shodno tome, ni strukturna klasna analiza, niti historijsko-sociološka klasna analiza nemaju primat, već su jedna bez druge slijepe i prazne. Pogledajte snimku predavanja Stipe Ćurkovića, održanog u sklopu prošlogodišnjeg Antikapitalističkog seminara (plejlista).

18.10.2021., SPD „Privrednik“, Zagreb
14. Subversive festival „Post-COVID demokracija: Etika borbe i poetika solidarnosti“
Škola suvremene humanistike / Antikapitalistički seminar
Organizacija: Slobodni Filozofski, Subversive festival
Predavač: Stipe Ćurković
Moderira: Martin Beroš
Kapitalizam, klase i klasna politika
Što je to uopće – kapital? I kakve veze klase i eksploatacija imaju s tim? Zašto se unutar marksizma neke klase naziva ‘fundamentalnima’, i koje političke zaključke iz toga možemo izvući? Ima li sam Marx uopće koherentnu klasnu teoriju, ili su u pravu kritičari koji to osporavaju? Što bi bila klasna borba i je li doista na neki način politički ‘privilegirana’ ili ‘važnija’ u odnosu na druge osnove politizacije, kao što su neki historijski marksizmi tvrdili? I na koncu, kakav je odnos klasne politike prema rodnoj i drugim oblicima identitetske politizacije? Polazeći primarno od nekih uvida interpretacije Marxa iz tradicije tzv. Novog čitanja Marxa, posebno rada Michaela Heinricha, pokušat ću odgovoriti na ova i slična pitanja. Marx je u Kapitalu analizirao „kapitalistički način proizvodnje u idealnom presjeku“. Time je odredio i sadržaj i eksplanatorni domet klasne analize u Kapitalu, koju možemo nazvati strukturnom klasnom analizom. U drugim, historiografskim i novinarskim tekstovima poput Klasnih borbi u Francuskoj 1848-1850 i Osamnaestom Brumairu Louisa Bonapartea, analizirao je konstelacije snaga na razini konkretne društvene formacije, a to znači na razini koja je po definiciji bitno šira od načina proizvodnje „u idealnom presjeku“. Klasna analiza na toj razini apstrakcije nije strukturna nego historijsko-sociološka. Ta dva tipa klasne analize imaju različite objekte i kontekste analize i pokušavaju objasniti različite stvari. Neprepoznavanje ili zanemarivanje te presudne razlike između tipova klasne analize kod Marxa uzrokovalo je promašene kritike, ali i dalekosežne krive zaključke o eksplanatornim dometima strukturne klasne analize i naravi klasne politike kod samih marksista.
Pripremni materijal za predavanje:
Michael Heinrich, Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije (Zagreb: CRS, 2015), poglavlje 10.3 (186-193); poglavlja 4.3-4.5 (92-100). Dostupno na: https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/Heinrich_WEB.pdf
Dodatna literatura:
Michael Heinrich, Uvod u Marxovu kritiku političke ekonomije (Zagreb: CRS, 2015). Dostupno na:
https://www.rosalux.rs/sites/default/files/publications/Heinrich_WEB.pdf
Temat „Klasna teorija“, u: 3k: kapital, klasa, kritika, br. 3, 2016., 7-156. Dostupno na:
http://www.rosalux.rs/bhs/3k_kapital_klasa_kritika_treci_broj
„Klase i klasna borba u Marxovoj kritici političke ekonomije: Polemika Karl Reitter vs. Michael Heinrich“, u: 3k: kapital, klasa, kritika, br. 2, 2015., 125-143. Dostupno na: http://www.rosalux.rs/bhs/3k-kapital-klasa-kritika_2
Erik Olin Wright, „Understanding Class: Towards an Integrated Analytical Approach“, u: New Left Review: 60 (studeni-prosinac 2009): 101–16.
Vivek Chibber, „Spašavanje klase od kulturnog obrata“, u: 3k: kapital, klasa, kritika, br. 5, 2018., 179-214.; dostupno na: https://www.rosalux.rs/bhs/3k-kapital-klasa-kritika_5_2018
Stipe Ćurković je član Centra za radničke studije u Zagrebu i urednik njegova godišnjeg teorijskog časopisa 3k: kapital, klasa, kritika.
(izvor)