Antikapitalistički seminar

Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.

Portal Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike od 17. do 23. listopada 2021. organiziraju Antikapitalistički seminar, jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti. Namjera nam je ojačati i učiniti pristupačnima teorije koje podupiru transformaciju društvenih odnosa, a prvi uvjet za to jest da se stvarnost na koju referiraju ne prelijeva preko granica njihovih kategorijalnih aparata – da teorije, a u idućem koraku (samo)artikulacije i prakse političke borbe ne budu u raskoraku s pluralnošću življenih iskustava opresije i strukturnim totalitetom društvenih odnosa. U tu je svrhu potrebno pokazati na koji se način globalni sistem proizvodnje odnosi prema drugim društvenim hijerarhijama koje nisu usko utemeljene na direktnom stvaranju viška vrijednosti (ali ga indirektno podupiru), te prema prirodnom svijetu i ne-ljudskim životinjama.
 
Pored postojane potrebe da se političku borbu usidri u paralelnim materijalnim i kulturnim strukturama, a ukazivanjem na političke dimenzije umjetnosti izvrši intervenciju u moduse njezine proizvodnje i konzumacije, na organiziranje seminara potaknuti smo i prelamanjima u lokalnim, regionalnim i globalnim feminističkim te drugim lijevim krugovima i pokretima. Naime, nakon višedesetljetnog izgnanstva pitanja klasne eksploatacije (prije svega Marxove analize kapitalističkog sistema proizvodnje) i klasne politike iz javnog diskursa te iz artikulacija političkih borbi, uslijed višestrukih kriza došlo je do djelomičnog pripuštanja određenih progresivnih, heterodoksnih političkoekonomskih uvida u kulturno-medijski prostor. Međutim, postoji opasnost da se dobrodošao povratak fokusa na iskustva i strukturu izrabljivanja unutar radnog odnosa te sistemsku dimenziju kapitalističke prakse ograđivanja i komercijalizacije prirodnih resursa i društvenih dobara, simplificirano prevede u inzistiranje na isključivo klasnoj perspektivi.
 
Umjesto vulgarnog odbacivanja identitetskih politika, a nasuprot njihova kulturaliziranog skretanja u postmodernizmu, suvremena marksistička teorija nastoji historizirati i cjelovitije problematizirati iskustva opresija temeljenih na rodu, rasi, etnicitetu, seksualnosti, vrsti, dobi, tjelesnoj i mentalnoj sposobnosti, u pokušaju da ukaže na njihovu vezu sa sistemom proizvodnje i društvenom formacijom koja ga podupire, nadogradi njihov inicijalni univerzalistički impuls te potakne sveobuhvatniji politički angažman.
 
Program je podijeljen u dva bloka po četiri predavanja uz dvije otvorene rasprave u kojima će biti prilike da se kroz razgovor s koordinatorima_cama i predavačima_cama dodatno adresiraju pojedini koncepti i problemska mjesta. Svaki dan u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“ održat će se jedan ili dva susreta u trajanju od sat i pol vremena, uz poštivanje pandemijskih mjera. Predviđeno je da polaznici_e poprate i keynote predavanja Ashley Bohrer, Lilijane Burcar, Nancy Fraser, Alfreda Saad-Filha i Johna Sanbonmatsua s festivalske konferencije (bit će dostupna i na video-snimci), o kojima ćemo raspravljati na uvodnom susretu seminara (17.10.) te u dvije otvorene rasprave.
 
Teme seminara:
 
klasna analiza i klasna politika
rod i rad u kvir teoriji
socijalna reprodukcija
paralelne strukture
migrantski rad
civilno društvo
umjetnost i politika
povijest ekonomske misli
regionalna povijest feminističkih prijepora
 
Zbog pandemijskih mjera i dinamike rada, broj polaznika_ca je ograničen. Prijave šaljite na slobodnifilozofski@gmail.com do 10. listopada. Molimo vas da ukratko navedete na kakve ste se načine dosad politički educirali (mediji, kultura, obrazovni programi, aktivizam) i za kakav će vam budući aktivistički ili politički angažman biti korisno sudjelovanje na seminaru. Također, molimo vas da priložite jedno kraće pitanje vezano uz neke od navedenih tema, koje biste željeli problematizirati tijekom seminara.
 
Predavanja drže: Nađa Bobičić, Nina Čolović, Stipe Ćurković, Anita Prša, Toni Prug, Nikola Vukobratović i Vesna Vuković
 
Seminar koordiniraju: Vanja Ackie, Martin Beroš, Nina Čolović i Karolina Hrga
 
Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete skinuti ovdje.



RASPORED:
 
(naslovi predavanja podložni su dodatnoj izmjeni)
 
čet 14.10.
 
19.00h Alfredo Saad-Filho: „Pandemija i kriza neoliberalizma“ (ZOOM / snimka)
 
21.00h Nancy Fraser: „COVID kriza: savršen spoj kapitalističkih nepravdi i iracionalnosti (ZOOM / snimka)
 
pet 15.10.
 
21.00h John Sanbonmatsu: „Život protiv smrti: „posljednji stadij“ kapitalizma, istrebljenje životinja i psihopatologija svakodnevice (ZOOM / snimka)
 
sub 16.10.
 
19.00h Ashley Bohrer: „Intersekcionalnost i klasna borba“ (ZOOM / snimka)
 
ned 17.10.
 
17.00h uvod + kraća otvorena raspravna sesija + kraće predavanje Nina Čolović: „Odnos teorije i prakse“
 
19.00h Lilijana Burcar: „Restauracija kapitalizma i povratak institucionalnog patrijarhata“ (SPD „Privrednik“ / snimka)
 
pon 18.10.
 
17.30h Stipe Ćurković: „Kapitalizam, klase i klasna politika“
 
19.15h Nina Čolović: „Rod i rad u kvir teoriji“
 
uto 19.10.
 
17.30h Toni Prug: „Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhu“
 
19.15h Nađa Bobičić: „Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled“
 
sri 20.10.
 
17.30h otvorena raspravna sesija
 
čet 21.10.
 
19.15h Anita Prša: „Sociologija rada, socijalna reprodukcija i migrantski rad“
 
pet 22.10.
 
17.30h Vesna Vuković: „Politika u umjetnosti: sistemska kritika ili simbolička gesta“
 
19.15h Nikola Vukobratović: „’Civilno društvo’, autonomija i država: samoorganiziranje za društvenu promjenu u historijskoj perspektivi“
 
sub 23.10.
 
17.30h zaključna otvorena raspravna sesija
 
19.15h druženje
 
 
plakat: [MB]





Vezani članci

  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve