Seminar 2. listopada 2021.

Antikapitalistički seminar

Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.

Portal Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike od 17. do 23. listopada 2021. organiziraju Antikapitalistički seminar, jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti. Namjera nam je ojačati i učiniti pristupačnima teorije koje podupiru transformaciju društvenih odnosa, a prvi uvjet za to jest da se stvarnost na koju referiraju ne prelijeva preko granica njihovih kategorijalnih aparata – da teorije, a u idućem koraku (samo)artikulacije i prakse političke borbe ne budu u raskoraku s pluralnošću življenih iskustava opresije i strukturnim totalitetom društvenih odnosa. U tu je svrhu potrebno pokazati na koji se način globalni sistem proizvodnje odnosi prema drugim društvenim hijerarhijama koje nisu usko utemeljene na direktnom stvaranju viška vrijednosti (ali ga indirektno podupiru), te prema prirodnom svijetu i ne-ljudskim životinjama.
 
Pored postojane potrebe da se političku borbu usidri u paralelnim materijalnim i kulturnim strukturama, a ukazivanjem na političke dimenzije umjetnosti izvrši intervenciju u moduse njezine proizvodnje i konzumacije, na organiziranje seminara potaknuti smo i prelamanjima u lokalnim, regionalnim i globalnim feminističkim te drugim lijevim krugovima i pokretima. Naime, nakon višedesetljetnog izgnanstva pitanja klasne eksploatacije (prije svega Marxove analize kapitalističkog sistema proizvodnje) i klasne politike iz javnog diskursa te iz artikulacija političkih borbi, uslijed višestrukih kriza došlo je do djelomičnog pripuštanja određenih progresivnih, heterodoksnih političkoekonomskih uvida u kulturno-medijski prostor. Međutim, postoji opasnost da se dobrodošao povratak fokusa na iskustva i strukturu izrabljivanja unutar radnog odnosa te sistemsku dimenziju kapitalističke prakse ograđivanja i komercijalizacije prirodnih resursa i društvenih dobara, simplificirano prevede u inzistiranje na isključivo klasnoj perspektivi.
 
Umjesto vulgarnog odbacivanja identitetskih politika, a nasuprot njihova kulturaliziranog skretanja u postmodernizmu, suvremena marksistička teorija nastoji historizirati i cjelovitije problematizirati iskustva opresija temeljenih na rodu, rasi, etnicitetu, seksualnosti, vrsti, dobi, tjelesnoj i mentalnoj sposobnosti, u pokušaju da ukaže na njihovu vezu sa sistemom proizvodnje i društvenom formacijom koja ga podupire, nadogradi njihov inicijalni univerzalistički impuls te potakne sveobuhvatniji politički angažman.
 
Program je podijeljen u dva bloka po četiri predavanja uz dvije otvorene rasprave u kojima će biti prilike da se kroz razgovor s koordinatorima_cama i predavačima_cama dodatno adresiraju pojedini koncepti i problemska mjesta. Svaki dan u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“ održat će se jedan ili dva susreta u trajanju od sat i pol vremena, uz poštivanje pandemijskih mjera. Predviđeno je da polaznici_e poprate i keynote predavanja Ashley Bohrer, Lilijane Burcar, Nancy Fraser, Alfreda Saad-Filha i Johna Sanbonmatsua s festivalske konferencije (bit će dostupna i na video-snimci), o kojima ćemo raspravljati na uvodnom susretu seminara (17.10.) te u dvije otvorene rasprave.
 
Teme seminara:
 
klasna analiza i klasna politika
rod i rad u kvir teoriji
socijalna reprodukcija
paralelne strukture
migrantski rad
civilno društvo
umjetnost i politika
povijest ekonomske misli
regionalna povijest feminističkih prijepora
  
Zbog pandemijskih mjera i dinamike rada, broj polaznika_ca je ograničen. Prijave šaljite na slobodnifilozofski@gmail.com do 10. listopada. Molimo vas da ukratko navedete na kakve ste se načine dosad politički educirali (mediji, kultura, obrazovni programi, aktivizam) i za kakav će vam budući aktivistički ili politički angažman biti korisno sudjelovanje na seminaru. Također, molimo vas da priložite jedno kraće pitanje vezano uz neke od navedenih tema, koje biste željeli problematizirati tijekom seminara.
 
Predavanja drže: Nađa Bobičić, Nina Čolović, Stipe Ćurković, Anita Prša, Toni Prug, Nikola Vukobratović i Vesna Vuković
 
Seminar koordiniraju: Martin Beroš, Nina Čolović, Karolina Hrga i Vir Lev
 
Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete skinuti ovdje.



RASPORED:
 
(naslovi predavanja podložni su dodatnoj izmjeni)
 
čet 14.10.
  
19.00h Alfredo Saad-Filho: „Pandemija i kriza neoliberalizma“ (ZOOM / snimka)
 
21.00h Nancy Fraser: „COVID kriza: savršen spoj kapitalističkih nepravdi i iracionalnosti (ZOOM / snimka)
 
pet 15.10.
  
21.00h John Sanbonmatsu: „Život protiv smrti: „posljednji stadij“ kapitalizma, istrebljenje životinja i psihopatologija svakodnevice (ZOOM / snimka)
 
sub 16.10.
  
19.00h Ashley Bohrer: „Intersekcionalnost i klasna borba“ (ZOOM / snimka)
 
ned 17.10.
  
17.00h uvod + kraća otvorena raspravna sesija + kraće predavanje Nina Čolović: „Odnos teorije i prakse“
 
19.00h Lilijana Burcar: „Restauracija kapitalizma i povratak institucionalnog patrijarhata“ (SPD „Privrednik“ / snimka)
  
pon 18.10.
  
17.30h Stipe Ćurković: „Kapitalizam, klase i klasna politika“
 
19.15h Nina Čolović: „Rod i rad u kvir teoriji“
 
uto 19.10.
  
17.30h Toni Prug: „Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhu“
 
19.15h Nađa Bobičić: „Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled“
 
sri 20.10.
  
17.30h otvorena raspravna sesija
 
čet 21.10.
  
19.15h Anita Prša: „Sociologija rada, socijalna reprodukcija i migrantski rad“
 
pet 22.10.
  
17.30h Vesna Vuković: „Politika u umjetnosti: sistemska kritika ili simbolička gesta“
 
19.15h Nikola Vukobratović: „’Civilno društvo’, autonomija i država: samoorganiziranje za društvenu promjenu u historijskoj perspektivi“
 
sub 23.10.
  
17.30h zaključna otvorena raspravna sesija
 
19.15h druženje
  
 
plakat: [MB]





Tagovi:
, , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve