Antikapitalistički seminar

Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.

Portal Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike od 17. do 23. listopada 2021. organiziraju Antikapitalistički seminar, jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti. Namjera nam je ojačati i učiniti pristupačnima teorije koje podupiru transformaciju društvenih odnosa, a prvi uvjet za to jest da se stvarnost na koju referiraju ne prelijeva preko granica njihovih kategorijalnih aparata – da teorije, a u idućem koraku (samo)artikulacije i prakse političke borbe ne budu u raskoraku s pluralnošću življenih iskustava opresije i strukturnim totalitetom društvenih odnosa. U tu je svrhu potrebno pokazati na koji se način globalni sistem proizvodnje odnosi prema drugim društvenim hijerarhijama koje nisu usko utemeljene na direktnom stvaranju viška vrijednosti (ali ga indirektno podupiru), te prema prirodnom svijetu i ne-ljudskim životinjama.
 
Pored postojane potrebe da se političku borbu usidri u paralelnim materijalnim i kulturnim strukturama, a ukazivanjem na političke dimenzije umjetnosti izvrši intervenciju u moduse njezine proizvodnje i konzumacije, na organiziranje seminara potaknuti smo i prelamanjima u lokalnim, regionalnim i globalnim feminističkim te drugim lijevim krugovima i pokretima. Naime, nakon višedesetljetnog izgnanstva pitanja klasne eksploatacije (prije svega Marxove analize kapitalističkog sistema proizvodnje) i klasne politike iz javnog diskursa te iz artikulacija političkih borbi, uslijed višestrukih kriza došlo je do djelomičnog pripuštanja određenih progresivnih, heterodoksnih političkoekonomskih uvida u kulturno-medijski prostor. Međutim, postoji opasnost da se dobrodošao povratak fokusa na iskustva i strukturu izrabljivanja unutar radnog odnosa te sistemsku dimenziju kapitalističke prakse ograđivanja i komercijalizacije prirodnih resursa i društvenih dobara, simplificirano prevede u inzistiranje na isključivo klasnoj perspektivi.
 
Umjesto vulgarnog odbacivanja identitetskih politika, a nasuprot njihova kulturaliziranog skretanja u postmodernizmu, suvremena marksistička teorija nastoji historizirati i cjelovitije problematizirati iskustva opresija temeljenih na rodu, rasi, etnicitetu, seksualnosti, vrsti, dobi, tjelesnoj i mentalnoj sposobnosti, u pokušaju da ukaže na njihovu vezu sa sistemom proizvodnje i društvenom formacijom koja ga podupire, nadogradi njihov inicijalni univerzalistički impuls te potakne sveobuhvatniji politički angažman.
 
Program je podijeljen u dva bloka po četiri predavanja uz dvije otvorene rasprave u kojima će biti prilike da se kroz razgovor s koordinatorima_cama i predavačima_cama dodatno adresiraju pojedini koncepti i problemska mjesta. Svaki dan u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“ održat će se jedan ili dva susreta u trajanju od sat i pol vremena, uz poštivanje pandemijskih mjera. Predviđeno je da polaznici_e poprate i keynote predavanja Ashley Bohrer, Lilijane Burcar, Nancy Fraser, Alfreda Saad-Filha i Johna Sanbonmatsua s festivalske konferencije (bit će dostupna i na video-snimci), o kojima ćemo raspravljati na uvodnom susretu seminara (17.10.) te u dvije otvorene rasprave.
 
Teme seminara:
 
klasna analiza i klasna politika
rod i rad u kvir teoriji
socijalna reprodukcija
paralelne strukture
migrantski rad
civilno društvo
umjetnost i politika
povijest ekonomske misli
regionalna povijest feminističkih prijepora
 
Zbog pandemijskih mjera i dinamike rada, broj polaznika_ca je ograničen. Prijave šaljite na slobodnifilozofski@gmail.com do 10. listopada. Molimo vas da ukratko navedete na kakve ste se načine dosad politički educirali (mediji, kultura, obrazovni programi, aktivizam) i za kakav će vam budući aktivistički ili politički angažman biti korisno sudjelovanje na seminaru. Također, molimo vas da priložite jedno kraće pitanje vezano uz neke od navedenih tema, koje biste željeli problematizirati tijekom seminara.
 
Predavanja drže: Nađa Bobičić, Nina Čolović, Stipe Ćurković, Anita Prša, Toni Prug, Nikola Vukobratović i Vesna Vuković
 
Seminar koordiniraju: Martin Beroš, Nina Čolović, Karolina Hrga i Vir Lev
 
Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete skinuti ovdje.



RASPORED:
 
(naslovi predavanja podložni su dodatnoj izmjeni)
 
čet 14.10.
 
19.00h Alfredo Saad-Filho: „Pandemija i kriza neoliberalizma“ (ZOOM / snimka)
 
21.00h Nancy Fraser: „COVID kriza: savršen spoj kapitalističkih nepravdi i iracionalnosti (ZOOM / snimka)
 
pet 15.10.
 
21.00h John Sanbonmatsu: „Život protiv smrti: „posljednji stadij“ kapitalizma, istrebljenje životinja i psihopatologija svakodnevice (ZOOM / snimka)
 
sub 16.10.
 
19.00h Ashley Bohrer: „Intersekcionalnost i klasna borba“ (ZOOM / snimka)
 
ned 17.10.
 
17.00h uvod + kraća otvorena raspravna sesija + kraće predavanje Nina Čolović: „Odnos teorije i prakse“
 
19.00h Lilijana Burcar: „Restauracija kapitalizma i povratak institucionalnog patrijarhata“ (SPD „Privrednik“ / snimka)
 
pon 18.10.
 
17.30h Stipe Ćurković: „Kapitalizam, klase i klasna politika“
 
19.15h Nina Čolović: „Rod i rad u kvir teoriji“
 
uto 19.10.
 
17.30h Toni Prug: „Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhu“
 
19.15h Nađa Bobičić: „Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled“
 
sri 20.10.
 
17.30h otvorena raspravna sesija
 
čet 21.10.
 
19.15h Anita Prša: „Sociologija rada, socijalna reprodukcija i migrantski rad“
 
pet 22.10.
 
17.30h Vesna Vuković: „Politika u umjetnosti: sistemska kritika ili simbolička gesta“
 
19.15h Nikola Vukobratović: „’Civilno društvo’, autonomija i država: samoorganiziranje za društvenu promjenu u historijskoj perspektivi“
 
sub 23.10.
 
17.30h zaključna otvorena raspravna sesija
 
19.15h druženje
 
 
plakat: [MB]





Vezani članci

  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 29. ožujka 2022. Danska planira dati utočište Ukrajincima, a Sirijce poslati doma Olakšavanje integracije ukrajinskih izbjeglica u dansko društvo odvija se usporedno s pojačanim naporima da se sirijske izbjeglice trenutno nastanjene u Danskoj vrati u ratnu zonu, ukazujući na rasističku intonaciju migrantskih politika u Europi.
  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi Povodom četrdesetogodišnjice Krležine smrti, specijalno izdanje Jutarnjeg lista donosi intervju s Igorom Mandićem, koji ikonoklastički prebire po Krležinom liku i djelu još od zbirke Zbogom, dragi Krleža iz 1988. godine. Mandić denuncira Krležu upisujući mu ideološko inzistiranje na vulgarnoj koncepciji društveno angažirane uloge književnosti. Time se pridružuje „antitotalitarnim“ moralističkim čitanjima koja, zakrivena tobožnjom književnom ekspertizom, manje govore o književnosti, a više o perspektivama liberalne inteligencije.
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim Demontirajući mitove liberalnog pristupa umjetnosti, Katja Praznik u svojoj knjizi Art Work: Invisible Labour and the Legacy of Yugoslav Socialism mapira kulturno-umjetničku povijest socijalističke Jugoslavije iz vizure koja umjetnost prije svega promišlja kao područje rada. Kulturno-umjetnička proizvodnja u prvoj se dekadi u većoj mjeri odvija pod okriljem centralizirane države, potom kroz dvije dekade u decentraliziranom smjeru, a od 1970-ih se sve više liberalizira. Umjetnici_e radnici_e postaju socijalistički_e poduzetnici_e ─ sve prekarniji_e i sve manje zaposleni_e ─ a umjetnost se iz područja rada i društvene kulture seli u mitski univerzum individualiziranog stvaranja i slobode: barem za one koji si tu slobodu mogu priuštiti. U tom rastakanju socijalističkog modela kulture nemalu ulogu imala je i tzv. alternativna scena, koja je iz vlastitih srednjoklasnih ukotvljenosti zdušno prihvaćala liberalne kulturne reforme.
  • 23. prosinca 2021. Skoro dva štrajka u povijesti Hollywooda U moru štrajkova i drugih radničkih akcija diljem svijeta koje je dodatno potaknula pandemija COVID-19 i popratne fluktuacije u globalnim lancima opskrbe, odrazivši se u intenzifikaciji eksploatacije radne snage i pogoršanju radnih uvjeta, napose je indikativna namjera IATSE-a, jedinog preostalog sindikata koji okuplja filmske radnice i radnike ispod crte, da po prvi puta u više od stotinu godina postojanja pokrene štrajk. Iako je u konačnici postignut dogovor sa zapošljavateljima, uvid u strukturu glasovanja članstva ukazuje na ogromno tinjajuće nezadovoljstvo i akcijsku spremnost radnica i radnika, čemu je u ovoj industriji komparabilan tek posljednji masovni holivudski štrajk iz 1945. godine, koji je kulminirao Krvavim petkom.
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu“ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve