Seminar

Antikapitalistički seminar

Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.

Portal Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike od 17. do 23. listopada 2021. organiziraju Antikapitalistički seminar, jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti. Namjera nam je ojačati i učiniti pristupačnima teorije koje podupiru transformaciju društvenih odnosa, a prvi uvjet za to jest da se stvarnost na koju referiraju ne prelijeva preko granica njihovih kategorijalnih aparata – da teorije, a u idućem koraku (samo)artikulacije i prakse političke borbe ne budu u raskoraku s pluralnošću življenih iskustava opresije i strukturnim totalitetom društvenih odnosa. U tu je svrhu potrebno pokazati na koji se način globalni sistem proizvodnje odnosi prema drugim društvenim hijerarhijama koje nisu usko utemeljene na direktnom stvaranju viška vrijednosti (ali ga indirektno podupiru), te prema prirodnom svijetu i ne-ljudskim životinjama.

 

Pored postojane potrebe da se političku borbu usidri u paralelnim materijalnim i kulturnim strukturama, a ukazivanjem na političke dimenzije umjetnosti izvrši intervenciju u moduse njezine proizvodnje i konzumacije, na organiziranje seminara potaknuti smo i prelamanjima u lokalnim, regionalnim i globalnim feminističkim te drugim lijevim krugovima i pokretima. Naime, nakon višedesetljetnog izgnanstva pitanja klasne eksploatacije (prije svega Marxove analize kapitalističkog sistema proizvodnje) i klasne politike iz javnog diskursa te iz artikulacija političkih borbi, uslijed višestrukih kriza došlo je do djelomičnog pripuštanja određenih progresivnih, heterodoksnih političkoekonomskih uvida u kulturno-medijski prostor. Međutim, postoji opasnost da se dobrodošao povratak fokusa na iskustva i strukturu izrabljivanja unutar radnog odnosa te sistemsku dimenziju kapitalističke prakse ograđivanja i komercijalizacije prirodnih resursa i društvenih dobara, simplificirano prevede u inzistiranje na isključivo klasnoj perspektivi.

 

Umjesto vulgarnog odbacivanja identitetskih politika, a nasuprot njihova kulturaliziranog skretanja u postmodernizmu, suvremena marksistička teorija nastoji historizirati i cjelovitije problematizirati iskustva opresija temeljenih na rodu, rasi, etnicitetu, seksualnosti, vrsti, dobi, tjelesnoj i mentalnoj sposobnosti, u pokušaju da ukaže na njihovu vezu sa sistemom proizvodnje i društvenom formacijom koja ga podupire, nadogradi njihov inicijalni univerzalistički impuls te potakne sveobuhvatniji politički angažman.

 

Program je podijeljen u dva bloka po četiri predavanja uz dvije otvorene rasprave u kojima će biti prilike da se kroz razgovor s koordinatorima_cama i predavačima_cama dodatno adresiraju pojedini koncepti i problemska mjesta. Svaki dan u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“ održat će se jedan ili dva susreta u trajanju od sat i pol vremena, uz poštivanje pandemijskih mjera. Predviđeno je da polaznici_e poprate i keynote predavanja Ashley Bohrer, Lilijane Burcar, Nancy Fraser, Alfreda Saad-Filha i Johna Sanbonmatsua s festivalske konferencije (bit će dostupna i na video-snimci), o kojima ćemo raspravljati na uvodnom susretu seminara (17.10.) te u dvije otvorene rasprave.

 

Teme seminara:

 

klasna analiza i klasna politika
rod i rad u kvir teoriji
socijalna reprodukcija
paralelne strukture
migrantski rad
civilno društvo
umjetnost i politika
povijest ekonomske misli
regionalna povijest feminističkih prijepora


 

Zbog pandemijskih mjera i dinamike rada, broj polaznika_ca je ograničen. Prijave šaljite na slobodnifilozofski@gmail.com do 10. listopada. Molimo vas da ukratko navedete na kakve ste se načine dosad politički educirali (mediji, kultura, obrazovni programi, aktivizam) i za kakav će vam budući aktivistički ili politički angažman biti korisno sudjelovanje na seminaru. Također, molimo vas da priložite jedno kraće pitanje vezano uz neke od navedenih tema, koje biste željeli problematizirati tijekom seminara.

 

Predavanja drže: Nađa Bobičić, Nina Čolović, Stipe Ćurković, Anita Prša, Toni Prug, Nikola Vukobratović i Vesna Vuković

 

Seminar koordiniraju: Martin Beroš, Nina Čolović, Karolina Hrga i Vir Lev

 

Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete skinuti ovdje.

RASPORED:

 

(naslovi predavanja podložni su dodatnoj izmjeni)

 

čet 14.10.


 

19.00h Alfredo Saad-Filho: „Pandemija i kriza neoliberalizma“ (ZOOM / snimka)

 

21.00h Nancy Fraser: „COVID kriza: savršen spoj kapitalističkih nepravdi i iracionalnosti (ZOOM / snimka)

 

pet 15.10.


 

21.00h John Sanbonmatsu: „Život protiv smrti: „posljednji stadij“ kapitalizma, istrebljenje životinja i psihopatologija svakodnevice (ZOOM / snimka)

 

sub 16.10.


 

19.00h Ashley Bohrer: „Intersekcionalnost i klasna borba“ (ZOOM / snimka)


 

ned 17.10.


 

17.00h uvod + kraća otvorena raspravna sesija + kraće predavanje Nina Čolović: „Odnos teorije i prakse“

 

19.00h Lilijana Burcar: „Restauracija kapitalizma i povratak institucionalnog patrijarhata“ (SPD „Privrednik“ / snimka)


 

pon 18.10.


 

17.30h Stipe Ćurković: „Kapitalizam, klase i klasna politika“

 

19.15h Nina Čolović: „Rod i rad u kvir teoriji“

 

uto 19.10.


 

17.30h Toni Prug: „Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhu“

 

19.15h Nađa Bobičić: „Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled“

 

sri 20.10.


 

17.30h otvorena raspravna sesija

 

čet 21.10.


 

19.15h Anita Prša: „Sociologija rada, socijalna reprodukcija i migrantski rad“

 

pet 22.10.


 

17.30h Vesna Vuković: „Politika u umjetnosti: sistemska kritika ili simbolička gesta“

 

19.15h Nikola Vukobratović: „’Civilno društvo’, autonomija i država: samoorganiziranje za društvenu promjenu u historijskoj perspektivi“

 

sub 23.10.


 

17.30h zaključna otvorena raspravna sesija

 

19.15h druženje


 


 

plakat: [MB]

2. listopada 2021.
Tagovi:
, , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka