Antikapitalistički seminar

Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.

Portal Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike od 17. do 23. listopada 2021. organiziraju Antikapitalistički seminar, jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti. Namjera nam je ojačati i učiniti pristupačnima teorije koje podupiru transformaciju društvenih odnosa, a prvi uvjet za to jest da se stvarnost na koju referiraju ne prelijeva preko granica njihovih kategorijalnih aparata – da teorije, a u idućem koraku (samo)artikulacije i prakse političke borbe ne budu u raskoraku s pluralnošću življenih iskustava opresije i strukturnim totalitetom društvenih odnosa. U tu je svrhu potrebno pokazati na koji se način globalni sistem proizvodnje odnosi prema drugim društvenim hijerarhijama koje nisu usko utemeljene na direktnom stvaranju viška vrijednosti (ali ga indirektno podupiru), te prema prirodnom svijetu i ne-ljudskim životinjama.
 
Pored postojane potrebe da se političku borbu usidri u paralelnim materijalnim i kulturnim strukturama, a ukazivanjem na političke dimenzije umjetnosti izvrši intervenciju u moduse njezine proizvodnje i konzumacije, na organiziranje seminara potaknuti smo i prelamanjima u lokalnim, regionalnim i globalnim feminističkim te drugim lijevim krugovima i pokretima. Naime, nakon višedesetljetnog izgnanstva pitanja klasne eksploatacije (prije svega Marxove analize kapitalističkog sistema proizvodnje) i klasne politike iz javnog diskursa te iz artikulacija političkih borbi, uslijed višestrukih kriza došlo je do djelomičnog pripuštanja određenih progresivnih, heterodoksnih političkoekonomskih uvida u kulturno-medijski prostor. Međutim, postoji opasnost da se dobrodošao povratak fokusa na iskustva i strukturu izrabljivanja unutar radnog odnosa te sistemsku dimenziju kapitalističke prakse ograđivanja i komercijalizacije prirodnih resursa i društvenih dobara, simplificirano prevede u inzistiranje na isključivo klasnoj perspektivi.
 
Umjesto vulgarnog odbacivanja identitetskih politika, a nasuprot njihova kulturaliziranog skretanja u postmodernizmu, suvremena marksistička teorija nastoji historizirati i cjelovitije problematizirati iskustva opresija temeljenih na rodu, rasi, etnicitetu, seksualnosti, vrsti, dobi, tjelesnoj i mentalnoj sposobnosti, u pokušaju da ukaže na njihovu vezu sa sistemom proizvodnje i društvenom formacijom koja ga podupire, nadogradi njihov inicijalni univerzalistički impuls te potakne sveobuhvatniji politički angažman.
 
Program je podijeljen u dva bloka po četiri predavanja uz dvije otvorene rasprave u kojima će biti prilike da se kroz razgovor s koordinatorima_cama i predavačima_cama dodatno adresiraju pojedini koncepti i problemska mjesta. Svaki dan u poslijepodnevnim i večernjim satima u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“ održat će se jedan ili dva susreta u trajanju od sat i pol vremena, uz poštivanje pandemijskih mjera. Predviđeno je da polaznici_e poprate i keynote predavanja Ashley Bohrer, Lilijane Burcar, Nancy Fraser, Alfreda Saad-Filha i Johna Sanbonmatsua s festivalske konferencije (bit će dostupna i na video-snimci), o kojima ćemo raspravljati na uvodnom susretu seminara (17.10.) te u dvije otvorene rasprave.
 
Teme seminara:
 
klasna analiza i klasna politika
rod i rad u kvir teoriji
socijalna reprodukcija
paralelne strukture
migrantski rad
civilno društvo
umjetnost i politika
povijest ekonomske misli
regionalna povijest feminističkih prijepora
 
Zbog pandemijskih mjera i dinamike rada, broj polaznika_ca je ograničen. Prijave šaljite na slobodnifilozofski@gmail.com do 10. listopada. Molimo vas da ukratko navedete na kakve ste se načine dosad politički educirali (mediji, kultura, obrazovni programi, aktivizam) i za kakav će vam budući aktivistički ili politički angažman biti korisno sudjelovanje na seminaru. Također, molimo vas da priložite jedno kraće pitanje vezano uz neke od navedenih tema, koje biste željeli problematizirati tijekom seminara.
 
Predavanja drže: Nađa Bobičić, Nina Čolović, Stipe Ćurković, Anita Prša, Toni Prug, Nikola Vukobratović i Vesna Vuković
 
Seminar koordiniraju: Martin Beroš, Nina Čolović, Karolina Hrga i Vir Lev
 
Seminarsku brošuru s opisima predavanja i literaturom možete skinuti ovdje.



RASPORED:
 
(naslovi predavanja podložni su dodatnoj izmjeni)
 
čet 14.10.
 
19.00h Alfredo Saad-Filho: „Pandemija i kriza neoliberalizma“ (ZOOM / snimka)
 
21.00h Nancy Fraser: „COVID kriza: savršen spoj kapitalističkih nepravdi i iracionalnosti (ZOOM / snimka)
 
pet 15.10.
 
21.00h John Sanbonmatsu: „Život protiv smrti: „posljednji stadij“ kapitalizma, istrebljenje životinja i psihopatologija svakodnevice (ZOOM / snimka)
 
sub 16.10.
 
19.00h Ashley Bohrer: „Intersekcionalnost i klasna borba“ (ZOOM / snimka)
 
ned 17.10.
 
17.00h uvod + kraća otvorena raspravna sesija + kraće predavanje Nina Čolović: „Odnos teorije i prakse“
 
19.00h Lilijana Burcar: „Restauracija kapitalizma i povratak institucionalnog patrijarhata“ (SPD „Privrednik“ / snimka)
 
pon 18.10.
 
17.30h Stipe Ćurković: „Kapitalizam, klase i klasna politika“
 
19.15h Nina Čolović: „Rod i rad u kvir teoriji“
 
uto 19.10.
 
17.30h Toni Prug: „Ekonomske teorije: politički ciljevi u znanstvenom ruhu“
 
19.15h Nađa Bobičić: „Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled“
 
sri 20.10.
 
17.30h otvorena raspravna sesija
 
čet 21.10.
 
19.15h Anita Prša: „Sociologija rada, socijalna reprodukcija i migrantski rad“
 
pet 22.10.
 
17.30h Vesna Vuković: „Politika u umjetnosti: sistemska kritika ili simbolička gesta“
 
19.15h Nikola Vukobratović: „’Civilno društvo’, autonomija i država: samoorganiziranje za društvenu promjenu u historijskoj perspektivi“
 
sub 23.10.
 
17.30h zaključna otvorena raspravna sesija
 
19.15h druženje
 
 
plakat: [MB]





Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju "Od kraja hladnog rata revolucije nisu u modi, a velika većina muzeja, pa i muzealaca, nije zainteresirana za (pri)povijest(i) potlačenih. Upravo tada s našeg prostora nestaju svi Muzeji revolucije, a muzealci se gotovo unisono okreću identitetskim temama, posebice nacionalizmu koji kao ključna paradigma prožima nove stalne postave i privremene izložbene programe."
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.
  • 14. prosinca 2022. Ključne riječi: magični voluntarizam "Kada se ljudi suočavaju s prekarnim zaposlenjem, obavijestima o deložaciji, ili se bore da prehrane svoju djecu, uloga terapije razgovorom i vještina samopomoći znatno je oslabljena. (...) U konačnici, magični nas voluntarizam gura u zamku umanjivanja utjecaja materijalnog nezadovoljstva. Zanemarujući društvene uzroke i one vrste nedaća koje mogu biti endemske za živote ljudi iz radničke klase, nehotično doprinosimo depolitizaciji mentalnog zdravlja."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve