Lazar Petković10. travnja 2026.Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrizeU eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
Eva Marija Jurešić20. prosinca 2025.Čija su djeca?Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
Drugarska Komisija Nagrade I. R.13. prosinca 2025.Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Ante Andabak10. prosinca 2025.Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kriticiPolazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Marko Kostanić3. prosinca 2025.Velika globalna transformacija i kraj neoliberalne hegemonijeUlazak Kine u središte svjetske ekonomije ne označava tek pomak u globalnoj raspodjeli moći, nego lom same arhitekture neoliberalnog poretka. U tom se procjepu prelamaju slobodna trgovina, geopolitički sukob i unutarnje klasne dinamike Zapada. Milanoviće u svojoj najnovijoj knjizi "The Great Global Transformation: National Market Liberalism in a Multipolar World“(Penguin, 2025), mapira taj prijelom kroz ekonomiju, geopolitiku i klasne sukobe, nudeći pojmovni okvir za razumijevanje svijeta u kojem se liberalni konsenzus povlači, a novi poredak tek nazire.
Ciara Moloney20. studenoga 2025.Svi bi trebali gledati Kravu Andree ArnoldFilm Krava Andree Arnold radikalno preispituje i demontira naš pogled na životinje, dokumentarnu sliku i vlastitu svakodnevicu. Oslobođen naracije i ljudskog tumačenja, film nas uranja u perspektivu jedne krave, proizvodeći snažnu i nelagodnu empatiju. Ova analiza prati pogled koji razotkriva nevidljive odnose moći, normalizirane prakse i ideološke obrasce na kojima počivaju dominantne prehrambene navike u suvremenom kapitalizmu.
Lazar Petković15. studenoga 2025.Zapisi iz robnog društvaU ovom književno-teorijskom eksperimentu autor donosi observacije o tome kako robno društvo proizvodi i preoblikuje prostor i prostornost, iskustvo i čulnost, brišući njihove povijesne slojeve i mogućnosti drugačijeg života. Ispreplićući osobno sjećanje s analizom urbanizma i arhitekture te kritičkom teorijom, tekst razotkriva procese restauracije kapitalističkih odnosa u prostoru manjeg postsocijalističkog grada. Posebna se pažnja posvećuje dinamici nestajanja, inkorporacije i refunkcionalizacije prostora kao ključnim mehanizmima kapitalističke prostorne dominacije. Leskovački sajam pojavljuje se kao kondenzirana figura tranzicije – mjesto sudara kolektivne memorije, modernističkog nasljeđa i nasilne komodifikacije.
Marko Kostanić4. studenoga 2025.Anakrono dobaŽivimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
Frédéric Lordon17. listopada 2025.Kulturna buržoazija i revolucija: o „Jedna bitka za drugom‟Film "Jedna bitka za drugom" (One Battle After Another, 2025) Paula Thomasa Andersona izazvao je oduševljenje dijela publike koja u njegovu prikazu „revolucije“ prepoznaje politiku ili barem njezinu estetiku. Polazeći od političke kritike filma, u prijevodu teksta Frédérica Lordona razmatra se dugotrajan holivudski trend u kojem politika kao proces kolektivnog organiziranja i djelovanja masa u potpunosti izostaje. Na njezino mjesto stupa aktivizam, umjesto masa – fascinacija pojedincima_kama, a umjesto promišljanja revolucionarnog nasilja kao jedne od oslobodilačkih taktika dominiraju slike heroja i heroina s oružjem. Podsjećajući na drukčije filmske prikaze revolucije, tekst zaključuje da kulturna buržoazija kao recipijent ovakvih narativa ostaje zarobljena u metafizici individualizma.
Saša Savanović15. listopada 2025.Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernostiKao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
Stipe Nogalo15. listopada 2025.Tragična monstruoznost maskulinitetaMonstruznost, rasijalizacija i disciplinirani maskulinitet oblikuju muška tijela kao sredstva kontrole, gdje strah i represija djeluju kroz institucije, norme, rodne i rasne režime. Nasilje nije osobna devijacija nego strukturna posljedica mreža moći, foucaultovski, biopolitički uvjetovanih. Mitovi poput Ljubičastog Akija otkrivaju njihovu društvenu funkciju. Autor pokazuje kako njihova analiza razotkriva institucionalne mehanizme i stalnu proizvodnju normativnog i monstruoznog tijela.
Stefan Aleksić10. listopada 2025.Tko se sme kretati: kriza, kapitalizam i režimi mobilnostiMobilnost se danas više ne regulira prvenstveno teritorijalnim granicama i viznim režimima, već kontinuiranim upravljanjem trajnom krizom, svojevrsnim beskrajnim saniranjem posljedica. Pandemija, rat i ekonomski slomovi razotkrivaju kretanje kao središnje političko polje u kojem se materijaliziraju klasne, rasijalizirane i geopolitičke hijerarhije, dok izvanredno stanje poprima oblik trajne tehnike vladanja. Zbornik The Crisis–Mobility Nexus (ur. Leandros Fisher, Palgrave, 2023.) donosi višeslojnu analizu suvremenih režima kretanja, pokazujući da se nasilje regulacije ne zadržava na periferiji, već se ciklički vraća i onima koji su se do sada smatrali strukturno zaštićenima.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize
U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
Čija su djeca?
Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025
Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici
Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Velika globalna transformacija i kraj neoliberalne hegemonije
Ulazak Kine u središte svjetske ekonomije ne označava tek pomak u globalnoj raspodjeli moći, nego lom same arhitekture neoliberalnog poretka. U tom se procjepu prelamaju slobodna trgovina, geopolitički sukob i unutarnje klasne dinamike Zapada. Milanoviće u svojoj najnovijoj knjizi "The Great Global Transformation: National Market Liberalism in a Multipolar World“(Penguin, 2025), mapira taj prijelom kroz ekonomiju, geopolitiku i klasne sukobe, nudeći pojmovni okvir za razumijevanje svijeta u kojem se liberalni konsenzus povlači, a novi poredak tek nazire.
Svi bi trebali gledati Kravu Andree Arnold
Film Krava Andree Arnold radikalno preispituje i demontira naš pogled na životinje, dokumentarnu sliku i vlastitu svakodnevicu. Oslobođen naracije i ljudskog tumačenja, film nas uranja u perspektivu jedne krave, proizvodeći snažnu i nelagodnu empatiju. Ova analiza prati pogled koji razotkriva nevidljive odnose moći, normalizirane prakse i ideološke obrasce na kojima počivaju dominantne prehrambene navike u suvremenom kapitalizmu.
Zapisi iz robnog društva
U ovom književno-teorijskom eksperimentu autor donosi observacije o tome kako robno društvo proizvodi i preoblikuje prostor i prostornost, iskustvo i čulnost, brišući njihove povijesne slojeve i mogućnosti drugačijeg života. Ispreplićući osobno sjećanje s analizom urbanizma i arhitekture te kritičkom teorijom, tekst razotkriva procese restauracije kapitalističkih odnosa u prostoru manjeg postsocijalističkog grada. Posebna se pažnja posvećuje dinamici nestajanja, inkorporacije i refunkcionalizacije prostora kao ključnim mehanizmima kapitalističke prostorne dominacije. Leskovački sajam pojavljuje se kao kondenzirana figura tranzicije – mjesto sudara kolektivne memorije, modernističkog nasljeđa i nasilne komodifikacije.
Anakrono doba
Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
Kulturna buržoazija i revolucija: o „Jedna bitka za drugom‟
Film "Jedna bitka za drugom" (One Battle After Another, 2025) Paula Thomasa Andersona izazvao je oduševljenje dijela publike koja u njegovu prikazu „revolucije“ prepoznaje politiku ili barem njezinu estetiku. Polazeći od političke kritike filma, u prijevodu teksta Frédérica Lordona razmatra se dugotrajan holivudski trend u kojem politika kao proces kolektivnog organiziranja i djelovanja masa u potpunosti izostaje. Na njezino mjesto stupa aktivizam, umjesto masa – fascinacija pojedincima_kama, a umjesto promišljanja revolucionarnog nasilja kao jedne od oslobodilačkih taktika dominiraju slike heroja i heroina s oružjem. Podsjećajući na drukčije filmske prikaze revolucije, tekst zaključuje da kulturna buržoazija kao recipijent ovakvih narativa ostaje zarobljena u metafizici individualizma.
Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti
Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
Tragična monstruoznost maskuliniteta
Monstruznost, rasijalizacija i disciplinirani maskulinitet oblikuju muška tijela kao sredstva kontrole, gdje strah i represija djeluju kroz institucije, norme, rodne i rasne režime. Nasilje nije osobna devijacija nego strukturna posljedica mreža moći, foucaultovski, biopolitički uvjetovanih. Mitovi poput Ljubičastog Akija otkrivaju njihovu društvenu funkciju. Autor pokazuje kako njihova analiza razotkriva institucionalne mehanizme i stalnu proizvodnju normativnog i monstruoznog tijela.
Tko se sme kretati: kriza, kapitalizam i režimi mobilnosti
Mobilnost se danas više ne regulira prvenstveno teritorijalnim granicama i viznim režimima, već kontinuiranim upravljanjem trajnom krizom, svojevrsnim beskrajnim saniranjem posljedica. Pandemija, rat i ekonomski slomovi razotkrivaju kretanje kao središnje političko polje u kojem se materijaliziraju klasne, rasijalizirane i geopolitičke hijerarhije, dok izvanredno stanje poprima oblik trajne tehnike vladanja. Zbornik The Crisis–Mobility Nexus (ur. Leandros Fisher, Palgrave, 2023.) donosi višeslojnu analizu suvremenih režima kretanja, pokazujući da se nasilje regulacije ne zadržava na periferiji, već se ciklički vraća i onima koji su se do sada smatrali strukturno zaštićenima.