Mario Kikaš29. prosinca 2019.Južni vjetar novog sindikalizma: Region kao radnička pričaU europskoj podjeli uloga, postsocijalističke zemlje Balkanskog poluotoka funkcioniraju kao rezervoar radne snage koja migrira u zemlje centra ili je firme iz centra jeftino upošljavaju putem podugovaranja i u sklopu direktnih stranih investicija. U pokušaju da stvore povoljnu investitorsku klimu, države oslabljuju i uklanjaju zakonske zaštite na koje se mogu pozvati radnice i radnici, dopuštajući i financijski potičući neljudske uvjete rada. Do relativno uspješnih radničkih borbi uglavnom dolazi u javnom sektoru, gdje je i sindikalna infrastruktura jača, kao u slučaju prosvjetnog štrajka u Hrvatskoj ili štrajka u Pošti Srbije. Međutim, otvaraju se i perspektive novog sindikalizma, kao odgovora na prekarnost u privatnom sektoru: nakon duge pravne bitke, 30 000 radnica i radnika zaposlenih u albanskim call centrima za talijansko tržište dobilo je svoj sindikat. Pročitajte pregled sindikalnih aktivnosti na europskoj periferiji.
Rade Dragojević9. prosinca 2019.Indikator trenutnog raspoloženjaNa valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.
V. Arun Kumar31. prosinca 2018.Indijska urbana i ruralna radnička klasa u siječnju kreće u dvodnevni nacionalni štrajkU Indiji posljednjih mjeseci traje odgovor na val samoubojstava zbog rastuće nezaposlenosti te prezaduženih radničkih i seljačkih kućanstava stjeranih na sam rub egzistencije. Otpor protiv neoliberalnih politika desno orijentirane vlade te procesa korporatizacije i privatizacije zemlje prerastao je razmjere sektorske krize. Pročitajte prijevod članka o širokim solidarnim seljačkim i radničkim mobilizacijama u Indiji.
Verónica Gago31. prosinca 2018.Feministička internacionala: Preuzimanje i prevrednovanje štrajkaŠtrajk, kao jedan od radikalnih instrumenata radničke borbe, danas je sveden na reformističke akcije sindikalno organizirane radne snage koja od države i kapitala pokušava ispregovarati sektorske ustupke za svoje članove_ice. Međunarodni štrajk žena, koji je prvi puta organiziran 8. marta 2017. godine, progovara o ženskoj borbi kao klasnoj borbi, uključujući u pokret različite radničke realnosti, one nezaposlenih i trans osoba, migranata i kućanica, žena koje trpe nasilje i domorodačkog stanovništva kojem je oteta zemlja zbog štetnih ekoloških projekata. Na koji način revolucionirati prakse feminističkog pokreta temeljem borbe protiv rodne i kolonijalne podjele rada koje su ključne za kapitalističku eksploataciju, pročitajte u tekstu Verónice Gago.
Daiva Repeckaite26. prosinca 2018.Učiteljski štrajk je ženski štrajkNekoliko desetljeća postsocijalističke neoliberalne tranzicije u Litvi, praćene rapidnom urbanizacijom i konstantnim iseljavanjem stanovništva, dovelo je sustav javnih usluga, a naročito obrazovanja, pred sâm rub kolapsa. Nastavnice i nastavnici, frustrirani niskim plaćama i sve nesigurnijim uvjetima rada, tekuću su godinu bili primorani zaključiti višetjednim štrajkom i zauzimanjem zgrade resornog ministarstva, u pokušaju da se njihova prava uvaže. Pročitajte prijevod kratkog pregleda pozadine prosvjedne akcije i stanja u litvanskom sektoru obrazovanja.
Luka Matić12. siječnja 2017.Onkraj doktrinarnih rasprava o ljeviciNedavno osnovanoj stranci Nova ljevica upućene su kritike da se ne radi o lijevoj, nego još jednoj liberalnoj stranci. Takvom dojmu svakako pridonosi činjenica da su se među osnivačima stranke našli prvaci i prvakinje liberalnog, ljudskopravaškog, civilnog društva i proponenti politike koja se uvriježeno naziva „građanski antifašizam“. Predsjednik Nove ljevice, Dragan Markovina, u tekstu za Novi plamen adresirao je kritike u pokušaju afirmacije svoje stranke kao ljevičarske, otvorivši prostor za polemiku na koju je odgovorio Mate Kapović iz Radničke fronte. Donosimo komentar na raspravu, s naglaskom na njezine neartikulirane i problematične pretpostavke.
Južni vjetar novog sindikalizma: Region kao radnička priča
U europskoj podjeli uloga, postsocijalističke zemlje Balkanskog poluotoka funkcioniraju kao rezervoar radne snage koja migrira u zemlje centra ili je firme iz centra jeftino upošljavaju putem podugovaranja i u sklopu direktnih stranih investicija. U pokušaju da stvore povoljnu investitorsku klimu, države oslabljuju i uklanjaju zakonske zaštite na koje se mogu pozvati radnice i radnici, dopuštajući i financijski potičući neljudske uvjete rada. Do relativno uspješnih radničkih borbi uglavnom dolazi u javnom sektoru, gdje je i sindikalna infrastruktura jača, kao u slučaju prosvjetnog štrajka u Hrvatskoj ili štrajka u Pošti Srbije. Međutim, otvaraju se i perspektive novog sindikalizma, kao odgovora na prekarnost u privatnom sektoru: nakon duge pravne bitke, 30 000 radnica i radnika zaposlenih u albanskim call centrima za talijansko tržište dobilo je svoj sindikat. Pročitajte pregled sindikalnih aktivnosti na europskoj periferiji.
Indikator trenutnog raspoloženja
Na valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.
Indijska urbana i ruralna radnička klasa u siječnju kreće u dvodnevni nacionalni štrajk
U Indiji posljednjih mjeseci traje odgovor na val samoubojstava zbog rastuće nezaposlenosti te prezaduženih radničkih i seljačkih kućanstava stjeranih na sam rub egzistencije. Otpor protiv neoliberalnih politika desno orijentirane vlade te procesa korporatizacije i privatizacije zemlje prerastao je razmjere sektorske krize. Pročitajte prijevod članka o širokim solidarnim seljačkim i radničkim mobilizacijama u Indiji.
Feministička internacionala: Preuzimanje i prevrednovanje štrajka
Štrajk, kao jedan od radikalnih instrumenata radničke borbe, danas je sveden na reformističke akcije sindikalno organizirane radne snage koja od države i kapitala pokušava ispregovarati sektorske ustupke za svoje članove_ice. Međunarodni štrajk žena, koji je prvi puta organiziran 8. marta 2017. godine, progovara o ženskoj borbi kao klasnoj borbi, uključujući u pokret različite radničke realnosti, one nezaposlenih i trans osoba, migranata i kućanica, žena koje trpe nasilje i domorodačkog stanovništva kojem je oteta zemlja zbog štetnih ekoloških projekata. Na koji način revolucionirati prakse feminističkog pokreta temeljem borbe protiv rodne i kolonijalne podjele rada koje su ključne za kapitalističku eksploataciju, pročitajte u tekstu Verónice Gago.
Učiteljski štrajk je ženski štrajk
Nekoliko desetljeća postsocijalističke neoliberalne tranzicije u Litvi, praćene rapidnom urbanizacijom i konstantnim iseljavanjem stanovništva, dovelo je sustav javnih usluga, a naročito obrazovanja, pred sâm rub kolapsa. Nastavnice i nastavnici, frustrirani niskim plaćama i sve nesigurnijim uvjetima rada, tekuću su godinu bili primorani zaključiti višetjednim štrajkom i zauzimanjem zgrade resornog ministarstva, u pokušaju da se njihova prava uvaže. Pročitajte prijevod kratkog pregleda pozadine prosvjedne akcije i stanja u litvanskom sektoru obrazovanja.
Onkraj doktrinarnih rasprava o ljevici
Nedavno osnovanoj stranci Nova ljevica upućene su kritike da se ne radi o lijevoj, nego još jednoj liberalnoj stranci. Takvom dojmu svakako pridonosi činjenica da su se među osnivačima stranke našli prvaci i prvakinje liberalnog, ljudskopravaškog, civilnog društva i proponenti politike koja se uvriježeno naziva „građanski antifašizam“. Predsjednik Nove ljevice, Dragan Markovina, u tekstu za Novi plamen adresirao je kritike u pokušaju afirmacije svoje stranke kao ljevičarske, otvorivši prostor za polemiku na koju je odgovorio Mate Kapović iz Radničke fronte. Donosimo komentar na raspravu, s naglaskom na njezine neartikulirane i problematične pretpostavke.