Iz medija – 6. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 25. travnja

Izgleda da je medijima dosadila odlučnost i postojanost studentske revolucije – čitamo u komentarima na našemu blogu kako Dnevnik nije uopće izvijestio o blokadama osam fakulteta i jednog sveučilista u zemlji. Čeka li se povratak dekana da stvari opet postanu malo sočnije? Ili su vijest u ovoj zemlji samo dvije stvari: ono sto počinje, i ono sto propadne? Civiliziranost i organiziranost studenata i studentica koje se kroz ovaj tjedan uporno pokušavalo proglasiti neartikuliranom masom, dječurlijom i koječim, dosadila je, čini se, hrvatskim medijima. Stvar funkcionira uljuđeno: svaki dan izvještaj na blogu s plenuma, svako jutro izjava za medije, objavljuju se hrpe i hrpe podrška raznih udruga i pojedinaca koje ne prestaju pristizati, ostatak dana čekaju se valjda, a u nekim medijima i pokušavaju iskopati, incidenti i eventualni kaosi ili naznake da pokoji fakultet nije apsolutno savršeno uspio izorganizirati svoju blokadu. Dijana Čuljak u Otvorenom govori o nemirima pa je čak i njezin novinar mora ispravljati, a Sanader unezvjereno u svemu pokušava pronaci nekakvu navodnu političku stranku koja je sve pokrenula. (Voljeli bismo vidjeti političku stranku u ovoj zemlji koja je u stanju izvesti i organizirati ovo sto su organizirali studenti i studentice diljem Hrvatske, zaista!). Današnji Dnevnik bez vijesti o studentskim blokadama hrpe fakulteta u zemlji. U iznenadno započetoj sezoni kiselih krastavaca, ovo je pressclipping koji smo uspjeli napraviti danas za vas:

Business.hr: Crnogorski studenti podržali zagrebačke
“Crnogorsko Udruženje studenata političkih znanosti poduprlo je kolege sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji prosvjeduju zahtijevajući ukinuće školarina i preispitivanje bolonjskog procesa.”

Business.hr: Studenti ogorčeni ponašanjem rektora Bjeliša
“Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš sinoć je samoinicijativno došao na studentski plenum te je, kažu prosvjednici, pred oko 800 okupljenih studenata, na eksplicitno pitanje, odgovorio kako podupire njihove zahtjeve za besplatnim školovanjem.
Međutim, jutros u Intervjuu tjedna Radija 101 promijenio je, kažu, stajalište rekavši da rješenje problema vidi u studentskim kreditima, čime se izravno suprotstavlja volji studenata i njihovih profesora.”

Business.hr: I studenti prava i ekonomije na plenumu na Filozofskom fakultetu
Stotinjak studenata prava i dvadesetak s ekonomije okupilo se jučer popodne ispred zagrebačkog Filozofskog fakulteta kako bi pružili potporu studentima prosvjednicima.

Dnevnik.hr: Nastavlja se studentska blokada
“Nastava na Fakultetu političkih znanosti bit će blokirana i u ponedjeljak, kada će se na plenumu odlučiti o daljnjem tijeku prosvjeda, izvijestili su studentski predstavnici. (…)
Studenti riječkog Filozofskog fakulteta nastavljaju tijekom vikenda prosvjednu blokadu fakulteta zahtijevajući besplatno visoko obrazovanje na svim razinama i sprječavanje komercijalizacije obrazovanja.”

Glas Dalmacije: Split: Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta podržalo legitimno pravo studentske inicijative
“Na današnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća splitskoga Filozofskog fakulteta jednoglasno je podržano legitimno pravo studentske inicijative da se omogući besplatno školovanje studentima na svim razinama, ali se Vijeće ogradilo od studentskih metoda blokade nastave.”

T-portal: Studenti i idućeg tjedna bez nastave
“Studenti okupljeni u Nezavisnu studentsku inicijativu ne žele pregovarati s ministrom Primorcem, nego su mu poručili da dođe na plenum s prijedlogom zakona koji će omogućiti besplatno obrazovanje za sve. Peti dan drže ‘vlast’ na fakultetu u svojim rukama. S obzirom na svakodnevno širenje studentskog bunta po hrvatskim gradovima, na svim filozofskim fakultetima u državi se predavanja, kolokviji, seminari vjerojatno neće održavati ni sljedećeg tjedna. Blokadu Filozofskog fakulteta do ponedjeljka je već izglasao plenum u Osijeku, a njihove kolege iz Rijeke i jučer su nastavile prosvjede i blokadu zgrada.”

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.