kolumna

7. FESTIVAL PRVIH na temu “BESPLATNO OBRAZOVANJE” – popis i opis radionica

Dragi prijatelji, sretni smo što Vas možemo pozvati na sedmo izdanje Festivala prvih. U sklopu festivala održavat će se brojne radionice na koje se možete prijaviti na našem info pultu. Na nekima od njih broj sudionika je ograničen, stoga budite brzi!

Očekujte sljedeće radionice:

1. RADIONICA 2D RAČUNALNE ANIMACIJE

Voditelj : Aleksandar Faraguna
Termin: 19.00h
Počinje u ponedjeljak od 19h na Filozofskom fakultetu.
Pokušaj izrade jako kratkog animiranog filmića u kolaž stilu, pod nazivom “Drvo znanja”.
Alati: Photoshop & Fusion. Zadnji dan Festivala prezentirat će se napravljeni animirani film.
U radionicu se uključuje maksimalno 4 ljudi.

2. FILMSKA RADIONICA
Voditelj: Andrija Mardešić
Termin: pon, 17:00 h
Cilj radionice je nemoguća misija – u 5 dana proći sve – od ideje, preko izrade scenarija, snimanja i montaže kratkog filma (dokumentarnog ili igranog) na temu besplatnog obrazovanja. Zadnji dan Festivala prezentirat će se napravljeni film.
U radionicu se uključuje maksimalno 10 ljudi.

3. RADIONICA STRANIH JEZIKA
Radionica je zamišljena kao početni tečaj navedenih jezika, ali u dogovoru s voditeljima moguće je krenuti i u nekome drugom smjeru. Pozivaju se svi zainteresirani – ukoliko imate ideja, bit će moguće pripremiti neki kratki performans na novo naučenom jeziku.
Moguće je maksimalno 10 sudionika.

Španjolski jezik: Voditeljica Vanja Vreća, termin 11-12h
Portugalski jezik: Voditelji Katarina Bralić, Dean Rilak, termin (u hodu) 18-19h
Francuski jezik: Voditeljice Maja Mikeš i Mateja Bartolović, termin 11-12h
Turski jezik: Voditeljica Isidora Hercigonja, termin 11-12h

4. RADIONICA KREATIVNOG PISANJA POEZIJE
Voditeljica: Marija Andrijašević
Termin: pon-pet, 17:00-18:00
Trajanje radionice je 60 minuta. Ako grupa bude inzistirala, moglo bi se i produžiti za dodatnih pola sata. Zadnji dan radionice organizirat će se čitanje pjesama napisanih za vrijeme trajanja radionice u prostoru radionice, vrtu Filozofskog fakulteta ili ispred samog Fakulteta. Naravno, radionica kreativnog pisanja poezije poticat će čitanje poezije i kreativno izražavanje sudionika, bez postavljanja ograničenja na temu onoga o čemu bi sudionici pisali (iako će se većim dijelom sama radionica oslanjati na ideju ovogodišnjeg Festivala – besplatno obrazovanje). Cilj same radionice je upoznati sudionike sa suvremenim hrvatskim i stranim pjesništvom, suvremenim hrvatskim i stranim časopisima koji potiču pisanu riječ te sa pojmom „aktivističke poezije“ kao i sa dekonstrukcijom raznih pojmova i definicija koje se vezuju uz poeziju, a nisu joj imanentni. Ova radionica će većinom biti orijentirana na čitanje prakse kako bi se stvorio prividan poetski prostor koji će sudionike potaknuti na kreativno izražavanje. Nisam baš gospodin Keating, al’ vidjet ćemo što će se dati napraviti s ovim.
Maksimalan broj ljudi koji mogu sudjelovati u radionici je 10.

5. RADIONICA SVIRANJA GITARE
Voditeljica: Marina Ivandić
Termin: 18.00h
Početnički tečaj gitare. Naučit ćemo sve akorde koji Vam mogu poslužiti za interpretaciju hitova na vikend tulumima. Na raspolaganju ćemo imati četiri gitare pa apeliramo na potencijalne sudionike da ponesu i svoju gitaru, ukoliko je, naravno, imaju.
Moguće je maksimalno 7 sudionika.

6. RADIONICA KLASIČNOG INDIJSKOG PLESA KATHAK (ZA POČETNIKE)
Voditeljica: Marina Krkač
Termin: 17.00 – 18.30
Kathak je klasični ples sjeverne Indije kojega odlikuju brze piruete (chakkar), izražajna mimika lica, graciozni pokreti ruku i nevjerojatno ritamski razrađen i precizan rad stopala (tatkar) sa stotinu zvončića (ghunghru) omotanih oko svakog gležnja. Kathak se prvi put spominje već u velikom indijskom epu Mahabharati iz oko 500. godine prije Krista. Riječ kathak dolazi od sanskrtske riječi katha, što znači priča, odnosno umjetnost pripovijedanja priča. Pod utjecajem islamske tradicije razvila se nritta, dio repertoara kathaka koji naglašava apstraktnu ljepotu pokreta i ritma, za razliku od nritye, narativnog dijela koji „govori“ priču ili pjesmu mimikom, gestama lica i ruku (mudra) te simboličnim položajima tijela. Danas je kathak diljem svijeta prepoznat kao prekrasna umjetnička forma i učvršćuje svoje korijene njegujući klasičnu tradiciju, ali i eksperimentirajući s utjecajima suvremenog plesa ili drugih plesnih tradicija. Moderni repertoar kathaka vrlo je raznolik. Poznavanje njegovih osnova, kao i sadržaja iz indijske kulture koji se kriju iza pokreta tijela, omogućuje bolje razumijevanje i poštivanje ove sveobuhvatne drevne umjetnosti.

7. RADIONICA ŽONGLIRANJA
Voditelji: Tomo i Lana
termin: pon- pet, 18:00-20:00
Žongliranje se ugrubo može definirati kao uspjeh održavanja ili pokretanja dvaju ili više aktivnosti odnosno objekata u isto vrijeme. Žongliranje poboljšava koordinaciju, povećava snagu mišića, smanjuje stres i napetost, vježba obje polutke mozga… Motivi za žongliranje mogu biti razni: neki ne znaju što bi drugo radili, neki zarađuju žongliranjem, neki ga koriste kao tjelovježbu, neki da bi bili u centru pažnje, neki da bi poboljšavali komunikacijske sposobnosti prenoseći na druge tu vještinu, neki da bi postavili rekorde… Svaki novi žongler žongliranju može dodati nešto svoje, jer je to aktivnost koja se može izvoditi na mnoštvu različitih mjesta i prilika. Za razliku od mađioničara, koji skrivaju svoju vještinu, žongler otkriva sve, ali ipak izvodi vještinu koja je promatraču teško shvatljiva, a u njoj kao da se krije izvor istinske magije.

8. RADIONICA KOMUNIKACIJA
Voditeljica: Andrijana Parić
termin: čet, 12:00-14:00
Andrijana kao voditeljica kolegija Uvod u komunikaciju i transformaciju sukoba u Centru za mirovne studije održat će jednodnevnu radionicu s ciljem upoznavanja načina na koji komuniciramo i ulazimo u sukobe te ih razrješavamo. Cilj je radionice upoznati polaznike/ice s najosnovnijim terminima, dakle dati im osnovna znanja, ali i prikazati i osigurati prijenos vještina potrebnih za dobru komunikaciju, a samim time i transformaciju sukoba. Tema Festivala bit će uklopljena u ovaj esencijalni aspekt međuljudskih odnosa.

9. RADIONICA OSNOVNIH POPRAVAKA BICIKLA
Voditelj: Ivan „Deda“ Puzek
termin: uto-čet, 18:00-19:30
Vaš bicikl je stara krama koja očajno čezne za vještim i spretnim dodirom koji mu vi ne možete pružiti? Dođite na ovu ležernu radionicu i naučite kako pružiti svom dvokotačnom ljubimcu potrebnu njegu i pažnju. Jer On to zaslužuje! 🙂

10. RADIONICA SVIRANJA DŽEMBE
Voditelj: Ivana Đula
Termin: bit će objavljen naknadno
Prema narodu Bamani iz Malija sama riječ „Djembe“ dolazi od izraza “Anke dje, anke be” što u doslovnom prijevodu znači „neka se svi okupe“ i tako definira samu bit i svrhu ovog instrumenta. Djembe je kožom prekriveni bubanj koji se svira golim rukama. Cilj je radionice naučiti kako postići maksimalan efekt uz minimum uloženog truda. Štos je u usmjeravanju ili raspršivanju energije ruku i postavljanje istih u pravilan položaj.

11. KUNG FU RADIONICA
Voditelj: Jani
Termin:
Dovoljna je jedna riječ, a to su dvije riječi- Brus Li.

*organizatori zadržavaju pravo izmjene programa.

15. svibnja 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka