Izvještaj s plenuma, 26. svibnja 2009.

Na trideset i petom plenumu, održanom u utorak, 26.5.2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Za uspješan rad plenuma izglasana je modificirana osma točka kodeksa ponašanja koja glasi:

Sve odluke koje se tiču daljnjeg djelovanja nezavisne studentske inicijative donose se na plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma, a koja su u skladu s pravilima i smjernicama koja je plenum usvojio u dosadašnjem radu. Odluke donesene na plenumu obvezujuće su za sve.

Točke kodeksa ponašanja ostavljamo na izmjenu i doradu radnoj skupini za tehnička pitanja plenuma.

Grupa za peticije se nalazi utorkom od 10 do 12 sati u prostoriji A-108.

Traže se volonteri koji bi sakupljali potpise u svojim rodnim gradovima, ali i po Zagrebu, pogotovo za vrijeme subotnje špice.

Sudioniku plenuma trebaju dobrovoljci koji bi printali i dijelili Skriptu. Zainteresirani neka se jave.

Mini akcije traže entuzijastičnog/u koordinatora/icu za organiziranje što većeg broja akcija do kraja ljetnog semestra. Kontakt: miniakcije[at]gmail.com

Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com, najkasnije do 18 sati na dan plenuma.

Plenum je upoznat sa zaključcima Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa sjednice održane 26. svibnja 2009., a koji su sljedeći:

1. Izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja 2009. ne uzimaju se u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa.
2. Nastavnici mogu u skladu sa silabusom tražiti zamjenske vrste nadoknade studijskih obaveza nastalih za vrijeme održavanja nastave na alternativnim lokacijama (od 11. do 24. svibnja 2009.).
3. Svim će se studentima omogućiti ispunjavanje studijskih obveza koje nisu ispunili za vrijeme blokade te izrada seminarskih radova, polaganje kolokvija i drugih uvjeta za pristup ispitima u skladu sa silabusima.

Sve eventualne probleme i nedoumice koje se tiču ponašanja i odluka pojedinih profesora prema studentima koji su sudjelovali u blokadi podijelite s nama.
Kontakti: upomoc.sankcije[at]gmail.com i studprav[at]ffzg.hr.

Naša ekipa koja snima dokumentarni film prvi put nakon početka akcije nije puštena da snima sjednicu Fakultetskog vijeća.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća je izjavio da je Vijeće primilo na znanje naš osvrt na odluke radne skupine Fakultetskog vijeća za prijedlog izmjene zakona. Također su primili na znanje naš zahtjev za potpunim javnim financiranjem visokoškolskog obrazovanja te se nisu o njemu nisu očitovali.

Udruga „Korak“ inicijativi je ponudila ustupanje svojih prostorija u studentskom domu „Cvjetno naselje“ za potrebe održavanja alternativnih predavanja u terminima kad se u udruzi ne provode svakodnevne aktivnosti. Zahvaljujemo udruzi i prihvatit ćemo njenu ponudu ukoliko bude potrebno.

Plenum je odlučio od uprave tražiti prostoriju za rad nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje na cjelodnevno korištenje do daljnjega. Prostorija mora biti adekvatne kvadrature i potpuno opremljena (računala, projektor i sl.). Također tražimo da ustupljenu prostoriju možemo po potrebi koristiti i nakon 22h, pri čemu će se inicijativa brinuti za mjere sigurnosti i poštivanje kućnog reda.

Dok čekamo prostoriju u kojoj ćemo nastaviti s radnim grupama, tribinama, studentskim kinom i radionicama, izabrani su koordinatori skupina kako bi se lakše organizirali sastanci.

Svi zainteresirani za rad pojedine radne skupine još ovaj tjedan neka se jave.

međuplenumska suradnja :

interdisciplinarna suradnja:

tehnička pitanja i budućnost plenuma:

peticije (A108, utorak 10-12):

mini akcije:

medijska sekcija (skripta, blog):

Izabrani su delegati za emisiju “Izvan okvira” Hrvatskoga radija te novi delegati kao isprika za nedolazak u emisiju “Studentske teme” Radija Sljeme, u nadi za daljnjom uspješnijom suradnjom.

Odbijen je prijedlog pisanja dnevnika blokade za Jutarnji list, uz obrazloženje da je za kvalitetan dnevnik blokade potrebno puno više vremena i da ne želimo pisati o zanimljivostima tokom blokade nego o zahtjevu za besplatnim obrazovanjem.

Trideset i šesti plenum će se održati za tjedan dana, u utorak, 2. lipnja 2009. u 20h u D7 Filozofskog fakulteta.

Izabrani su moderatori i izglasan je nastavak suspenzije blokade.

Plenum je zaključen u 23:53 h.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve