Izvještaj s FER-a: Zašto smo protiv prijamnog ispita za diplomski studij?

Usprkos protivljenju velikog broja studenata, uprava Fakulteta elektrotehnike i računarstva dana 20. veljače 2008. donijela je odluku o razredbenom postupku za diplomski studij na FER-u koji se temelji na provjeri znanja studenata i njihovom dosadašnjem uspjehu na preddiplomskom studiju. Natječaj za upis studenata u diplomske studijske programe na službenim stranicama fakulteta pojavio se 10. lipnja ove godine. Provjerom znanja putem kvalifikacijskog ispita Uprava fakulteta pokazuje kako nema povjerenje u znanje koje je pružila studentima ovog fakulteta tokom preddiplomskog studija jer kako drugačije objasniti prijemni ispit za diplomski studij koji se prema Bolonjskoj deklaraciji smatra logičnim nastavkom preddiplomskog studija.

Slijedeći logiku uprave ovog fakulteta možemo se s legitimnim pravom zapitati zašto svake godine nemamo prijemni ispit kojim bismo dokazali da smo sposobni za prijelaz u višu godinu. Stav iza kojeg stoji ova inicijativa ide prema tome da je svaki student pokazao zadovoljavajuću kvantitetu znanja polaganjem ispita i rješavanjem obveza unutar kolegija kojeg je odslušao tokom akademske godine.

Druga bitna odredba u Natječaju za upis studenata u diplomske studijske programe na Fakultetu elektrotehnike i računarstva je odredba koja uspjeh na preddiplomskom studiju definira putem prosjeka ocjena i broja semestara provedenih na studiju. Veliki nedostatak ove odredbe leži u činjenici da zanemaruje i diskriminira one ljude koji su u lošijem socioekonomskom položaju i koji zbog rada uz studij ne mogu uredno izvršavati svoje obveze. Uz ovaj, postoji niz konkretnih razloga za to student može produžiti trajanje svog studija, to mogu biti obiteljski problemi, zdravstveni problemi i slične stvari koje itekako mogu utjecati na duljinu studija. Nadalje, studij se za 2 semestra na FER-u može produljiti padom samo jednog predmeta stoga je stav ove inicijative da je kriterij broja semestara provedenih na studiju pogrešan jer stavlja u nejednaku poziciju studente FER-a koji imaju semestralni upis i studente ostalih srodnih fakulteta koji upisuju akademske godine. Uz to studenti na drugim fakultetima imaju više rokova za riješiti ispit (uz mogućnost rješavanja kolokvijima). U isto vrijeme studenti FER-a imaju samo kolokvije (međuispite) te mogućnost ponavljanja samo jednog od ta tri kolokvija (međuispita), a to ih stavlja u znatno nepovoljniji položaj što se tiče ocjene, a i što se tiče duljine studiranja.

Posebno poglavlje u cijeloj ovoj priči oko razredbenog postupka je problem neinformiranosti studenata odnosno prekasnog iznošenja natječaja u javnost tj. na službenu web stranicu fakulteta od strane Uprave FER-a. Prilikom upisa prediplomskog studija u 7. mjesecu akademske godine 2005./2006. i 2006./2007., nije bio definiran program diplomskog studija niti uvjeti za njegov upis. Budući da uvjeti za upis na diplomski studij tada nisu bili eksplicitno definirani, oni ne mogu biti definirani na način da uspjeh tj. duljina studiranja na preddiplomskom studiju uvjetuje upis na diplomski studij. To konkretno znači sljedeće: budući da je ovaj natječaj vezan uz uspjeh tj. duljinu studiranja na preddiplomskom studiju, morao je biti objavljen najkasnije na dan početka preddiplomskog studija u gore navedenim akademskim godinama. Budući da nije bio objavljen, logičan je zaključak u tom trenutku bio da je podjela na preddiplomski i diplomski nominalna jer tada na službenim fakultetskim stranicama nisu objavljeni nikakvi uvjeti koje je potrebno zadovoljiti da bi se upisalo diplomski studij. Ovaj natječaj djeluje retroaktivno barem kada je riječ o prve dvije generacije Bolonje i kao takav je protuustavan i protuzakonit.

Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije ovaj fakultet je prihvatio ciljeve i nastojanja potpisnika Deklaracije, kao i podjelu na preddiplomski i diplomski studij. Preddiplomski studij se smatra potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada, ali kao takav nije prepoznat u Hrvatskoj te s toga s pravom postavljamo pitanje i bojazan oko mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj s titulom prvostupnika.

Zbog svih gore navedenih razloga zahtijevamo od Uprave fakulteta da svim studentima FER-a koji su završili preddiplomski studij na ovom fakultetu omogući bezuvjetan upis na diplomski studij te da sukladno tome prilagodi upisne kvote.


Informacije o daljnjim djelovanjima i akcijama čitajte na:
http://diplomskifer.bloger.hr/

Prijava za upis na diplomski studij na FER-u:
http://www.fer.hr/upis/diplomski

Vezani članci

  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve