Izvještaj s FER-a: Zašto smo protiv prijamnog ispita za diplomski studij?

Usprkos protivljenju velikog broja studenata, uprava Fakulteta elektrotehnike i računarstva dana 20. veljače 2008. donijela je odluku o razredbenom postupku za diplomski studij na FER-u koji se temelji na provjeri znanja studenata i njihovom dosadašnjem uspjehu na preddiplomskom studiju. Natječaj za upis studenata u diplomske studijske programe na službenim stranicama fakulteta pojavio se 10. lipnja ove godine. Provjerom znanja putem kvalifikacijskog ispita Uprava fakulteta pokazuje kako nema povjerenje u znanje koje je pružila studentima ovog fakulteta tokom preddiplomskog studija jer kako drugačije objasniti prijemni ispit za diplomski studij koji se prema Bolonjskoj deklaraciji smatra logičnim nastavkom preddiplomskog studija.

Slijedeći logiku uprave ovog fakulteta možemo se s legitimnim pravom zapitati zašto svake godine nemamo prijemni ispit kojim bismo dokazali da smo sposobni za prijelaz u višu godinu. Stav iza kojeg stoji ova inicijativa ide prema tome da je svaki student pokazao zadovoljavajuću kvantitetu znanja polaganjem ispita i rješavanjem obveza unutar kolegija kojeg je odslušao tokom akademske godine.

Druga bitna odredba u Natječaju za upis studenata u diplomske studijske programe na Fakultetu elektrotehnike i računarstva je odredba koja uspjeh na preddiplomskom studiju definira putem prosjeka ocjena i broja semestara provedenih na studiju. Veliki nedostatak ove odredbe leži u činjenici da zanemaruje i diskriminira one ljude koji su u lošijem socioekonomskom položaju i koji zbog rada uz studij ne mogu uredno izvršavati svoje obveze. Uz ovaj, postoji niz konkretnih razloga za to student može produžiti trajanje svog studija, to mogu biti obiteljski problemi, zdravstveni problemi i slične stvari koje itekako mogu utjecati na duljinu studija. Nadalje, studij se za 2 semestra na FER-u može produljiti padom samo jednog predmeta stoga je stav ove inicijative da je kriterij broja semestara provedenih na studiju pogrešan jer stavlja u nejednaku poziciju studente FER-a koji imaju semestralni upis i studente ostalih srodnih fakulteta koji upisuju akademske godine. Uz to studenti na drugim fakultetima imaju više rokova za riješiti ispit (uz mogućnost rješavanja kolokvijima). U isto vrijeme studenti FER-a imaju samo kolokvije (međuispite) te mogućnost ponavljanja samo jednog od ta tri kolokvija (međuispita), a to ih stavlja u znatno nepovoljniji položaj što se tiče ocjene, a i što se tiče duljine studiranja.

Posebno poglavlje u cijeloj ovoj priči oko razredbenog postupka je problem neinformiranosti studenata odnosno prekasnog iznošenja natječaja u javnost tj. na službenu web stranicu fakulteta od strane Uprave FER-a. Prilikom upisa prediplomskog studija u 7. mjesecu akademske godine 2005./2006. i 2006./2007., nije bio definiran program diplomskog studija niti uvjeti za njegov upis. Budući da uvjeti za upis na diplomski studij tada nisu bili eksplicitno definirani, oni ne mogu biti definirani na način da uspjeh tj. duljina studiranja na preddiplomskom studiju uvjetuje upis na diplomski studij. To konkretno znači sljedeće: budući da je ovaj natječaj vezan uz uspjeh tj. duljinu studiranja na preddiplomskom studiju, morao je biti objavljen najkasnije na dan početka preddiplomskog studija u gore navedenim akademskim godinama. Budući da nije bio objavljen, logičan je zaključak u tom trenutku bio da je podjela na preddiplomski i diplomski nominalna jer tada na službenim fakultetskim stranicama nisu objavljeni nikakvi uvjeti koje je potrebno zadovoljiti da bi se upisalo diplomski studij. Ovaj natječaj djeluje retroaktivno barem kada je riječ o prve dvije generacije Bolonje i kao takav je protuustavan i protuzakonit.

Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije ovaj fakultet je prihvatio ciljeve i nastojanja potpisnika Deklaracije, kao i podjelu na preddiplomski i diplomski studij. Preddiplomski studij se smatra potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada, ali kao takav nije prepoznat u Hrvatskoj te s toga s pravom postavljamo pitanje i bojazan oko mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj s titulom prvostupnika.

Zbog svih gore navedenih razloga zahtijevamo od Uprave fakulteta da svim studentima FER-a koji su završili preddiplomski studij na ovom fakultetu omogući bezuvjetan upis na diplomski studij te da sukladno tome prilagodi upisne kvote.


Informacije o daljnjim djelovanjima i akcijama čitajte na:
http://diplomskifer.bloger.hr/

Prijava za upis na diplomski studij na FER-u:
http://www.fer.hr/upis/diplomski

Vezani članci

  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ U prilogu aktualnim raspravama o biopolitičkim tumačenjima pandemije COVID-19, autor nas vodi kroz povijest sociobioloških obilježja epidemija i pandemija, primarno u kontekstu uvezanosti liberalnog upravljanja i biopolitike, koja u Foucaultovoj interpretaciji ide s onu stranu ekonomskog polja u mjeri u kojoj se stanovništvo pokazuje kao novi objekt analize i intervencije. Tekst na pozadini povijesti epidemija velikih boginja (te juridičko-disciplinarnih mehanizama poput cijepljenja) ukazuje na dvije temeljne manjkavosti Foucaltovog pokušaja podvođenja biopolitike pod problematiku liberalnog guvernmentaliteta, i nudi revidiranu, demokratsku, eksplanatorno snažniju, robusniju upotrebu biopolitičke teorije, onkraj laisser-faire pristupa i autoritarnih mjera države.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve