Izvještaj s plenuma, 14. rujna 2009. godine

Ministru Radovanu Fuchsu studenti su uručili novi broj SkripteNa četrdeset i petom plenumu, održanom 14. rujna 2009. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnoga reda. Pročitane su obavijesti o Mirovnim studijima i poziv na predavanje na Arhitektonskom fakultetu. Plenum je obavješten o akcijama proteklih dana u kojima su sudjelovali studenti, te narednim događajima za koje je plenum dobio poziv za sudjelovanje. Detaljnije pročitajte u nastavku.

Na četrdeset i petom plenumu, održanom 14. rujna 2009. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnoga reda.

Mirovni studiji – jednogodišnji neformalni program obrazovanja za mir, nenasilje i aktivne građane i građanke objavljuju upise u radnu godinu 2009/2010. Više informacija na www.cms.hr.

Nekolicina splitskih studenata jutros je podržala radnike Salonita u njihovom prosvjedu pred splitskim Trgovačkim sudom.

Arhitekti iz Pule pozivaju zainteresirane na predavanje u petak, 18. 9. u 19:30 u dvorište Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i na tulum nakon predavanja u Mediku.

Plenumu je pročitan odgovor HUS-a na prošlotjedno priopćenje za javnost.

Ministru Radovanu Fuchsu studenti su uručili novi broj Skripte
Ministru Fuchsu studenti su uručili novi broj Skripte

U petak je održana panel diskusija na temu “Joseph Beuys – borba za slobodni sistem obrazovanja i direktnu demokraciju” na kojoj je sludjelovao i izaslanik plenuma.

U subotu je održana mini akcija 5 do 12 na Trgu u suradnji s Omnibusom za direktnu demokraciju. Nakon akcije podijeljeno je oko 3000 Skripti.

U nedjelju je u Botaničkom vrtu održana Sveučilišna vrtna zabava povodom 340 godina Sveučilišta. Rektor i supruga pozvali su sve zainteresirane na druženje uz čašicu Chardonnaya. Nekolicina studenata, odjevenih u majice nezavisne studentske inicijative, pridružila se svečanosti te uručila novi broj Skripte rektoru, ministru obrazovanja i mnogim drugim uglednicima. Potom su nazdravili kvalitetnim vinom za besplatno obrazovanje.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju sastat će se u srijedu, 16. 9. u 16h u A002. Na sastanku će se raspravljati o mogućim izmjenama pravilnika o stegovnoj odgovornosti na visokoškolskim ustanovama, a koje bi mogle ići nauštrb studenata.

Plenum je odlučio da ne želi sudjelovati u reportaži za emisiju “Dobro jutro Hrvatska”. Naš zahtjev za potpuno javno financiranim obrazovanjem je odavno artikuliran i nebrojeno puta ponovljen i, između ostalog, nalazi se na našem portalu. Sve odluke vezane uz nove akcije donosit će se na plenumima koji su otvoreni za sve građane.

Plenum će poslati dva delegata na javnu tribinu o izravnoj demokraciji u organizaciji Centra za civilne inicijative Karlovac. Tribina će se održati u sklopu Tjedna sudjelovanja građana.

Plenum je odlučio da ne želi sudjelovati u raspravi na okruglom stolu “Pravo na obrazovanje kao jedno od temeljnih socijalnih prava” u organizaciji udruge Novo društvo i zaklade Friedrich Ebert. S obzirom da je plenum stranački neoprijedjeljeno tijelo, a okrugli stol je osmišljen u suorganizaciji s jednom političkom strankom, morali smo odbiti sudjelovanje.

Pročitana je dekanova odluka iz ožujka 2008. o plaćanju ECTS bodova prilikom ponovnog upisa kolegija.

Zagreb, 27. ožujka 2008.

Na temelju članka 22. Statuta Filozofskog fakulteta i mišljenja Dekanskog kolegija, dekan donosi sljedeću

ODLUKU

Sukladno čl. 71 st. 4. Statuta Sveučilišta u Zagrebu student koji ponovno upisuje isti kolegij plaća ponovni upis, pri čemu se visina iznosa određuje brojem ECTS bodova upisanog kolegija. Vrijednost jednog ECTS boda iznosi 150,00 kn.

Ova odluka primjenjuje se na sve studente koji upišu prvu godinu preddiplomskih ili diplomskih studija Filozofskog fakulteta u akademskoj godini 2008./2009.

Dekan
dr.sc. Miljenko Jurković, red.prof. Zagreb, 27. ožujka 2008.

Fakultetsko vijeće nikada nije potvrdilo ovu odluku. U slučaju da se na Dekanskom kolegiju ne opozove, plenum će članovima Vijeća prije izvanredne sjednice uručiti dopis u kojem osuđuje odluku o plaćanju ECTS bodova prilikom ponovnog upisa kolegija.

Plenumu je predstavljena Odluka o završnim radovima i ispitima na diplomskim studijima. Primjećeno je da na web stranici fakulteta ne postoji zapisnik sa zadnje sjednice Vijeća. Dopisom ćemo podsjetiti Vijeće na naš već izrečen stav o ovoj temi.

Izabrani su moderatori za idući plenum koji će se održati u utorak, 22. rujna u 19 h. Odlučeno je da će se prije početka dnevnog reda odslušati jednosatna radio drama snimana na plenumima tokom blokade.

Plenum je zaključen u 22:41.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.