kolumna

Izvještaj s 52. plenuma, 3. studenoga 2009.

Na pedeset i drugom plenumu, održanom 3. studenoga 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Plenum info nalazi se u prostoriji A 002 svakim radnim danom od 11 do 17 h. Tamo možete pronaći informacije o direktnoj demokraciji, funkcioniranju plenuma i besplatnom obrazovanju. Traže se ljudi za dežurstva za koja se možete upisati u A002.

Otvorena je izložba studenata Fakulteta političkih znanosti na kojoj su izložene fotografije snimljene za vrijeme studentske blokade Fakulteta i prosvjeda za besplatno obrazovanje.

Završen je priručnik Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O kuharici će se raspravljati u četvrtak u 15:30 h na grupi za informiranje. Molimo sve zainteresirane za raspravu da prije sastanka pročitaju kuharicu te da na sastanak dođu sa konkretnim prijedlozima ili ispravcima.
Kuharicu možete skinuti s ovog linka ili se javiti na mail plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenumu je pročitan odgovor studenata Fakulteta društvenih i ekonomskih znanosti Sveučilišta u Innsbrucka na našu podršku. Informirati se o trenutnoj blokadi na njihovom Fakultetu se možete klikom na ovaj link.

Plenum je obaviješten o odlukama Senata Zadarskog sveučilišta.

Uredništvo portala Slobodni filozofski traži vanjske suradnike. Potrebni su ljudi koji bi pisali tekstove na određene teme. Osim toga, potrebni su i ljudi koji bi pratili neke od portala i vijesti vezanih za obrazovanje na stranim jezicima. Zainteresirani neka se jave na slobfilblog[at]googlegroups.com ili slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Svi koji žele prevoditi neka se jave na medijska_prijevodi[at]googlegroups.com.

Plenum odbija prijedlog radne grupe za forum o otvaranju službene liste plenuma. Pozivamo sve zainteresirane da se učlane i budu aktivni na postojećem forumu.

Održala se mini akcija I mi bismo slavili! (Ali nemamo što) povodom dana Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su držali transparente i dijelili Skripte sudionicima svečane sjednice Senata. Rektor je pozvan na plenum, ali je izjavio da je plenum manipulacija. Akcija se snimala pa video uradak slijedi.

Idući sastanak grupe za informiranje održat će se u četvrtak u 14 h u A002. Savijat će se Skripta i gledati edukativni materijali. U 15:30 počinje rasprava o Blokadnoj kuharici.

Grupa za operativu, logistiku i osiguranje sastat će se u četvrtak u 20h.

Traži se glumac. Mladići zainteresirani za sudjelovanje u drami o strašnim posljedicima plaćanja školarina neka se jave na: tijanagojic[at]yahoo.co.uk.

Grupa za međuplenumsku suradnju sastaje se u četvrtak u 18 h. Razgovarat će se o tribinama i radionicama na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te u drugim gradovima.

Grupa za analizu dokumenata sastat će se u petak u 15 h. Secirat će se Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve. Pozivamo zainteresirane studente i ostale građane da dolaze na sastanke!

Novinar Nove TV moli anonimne sudionike plenuma koji žele stati pred kamere da ga kontaktiraju. Uvažena je primjedba da ova molba nije trebala biti zasebna točka dnevnoga reda jer nema veze s plenumom. Svi kao pojedinci imaju pravo javno istupati i iznositi vlastite stavove.
Plenum se oglašava preko izjava za medije i tiskovnih konferencija. Službeni mail medijske sekcije je medijska.sekcija[at]gmail.com.

Povjerenstvu za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju dobilo je svog presjednika, Žarka Puhovskog.

Plenum je raspravljao o okvirnom datumu blokade nastave. Nekoliko tjedana je dovoljno za kvalitetnu pripremu. Iako se o ovome razgovaralo i na radnom vikendu s kolegama iz drugih gradova, svaki plenum će odlučiti želi li u blokadu ili ne, te kada će ona započeti. Razgovaralo se o eventualnim dodatnim paralelnim akcijama.

Odlučeno je da trenutno, za vrijeme suspenzije blokade, nema potrebe za češćim plenumima.

Idući plenum održat će se u utorak, 10. studenoga 2009. u 20 h u D7.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:45.

4. studenoga 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka