Izvještaj s 58. plenuma, 26. studenog 2009.

Na 58. plenumu raspravljalo se o trinaest točaka dnevnog reda. Raspravljalo se o izjavama ministra Fuchsa te uručivanju zahtjeva premijerki. Podnesen je izvještaj s današnje izvanredne sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta, a radne grupe su izvjestile o svojim aktivnostima. Studentima je upućen poziv da aktivnije sudjeluju u alternativnom programu, kao i da se priključe radnoj grupi za učenje koja je objavila termine za idući tjedan. Detaljnije u nastavku.

Na pedeset i osmom plenumu održanom 26. studenog 2009. godine raspravljalo se o trinaest točaka dnevnog reda.

Željezara Split je sudionicima plenuma dala svoju podršku.

Oliver Frljić bi organizirao performans na platou ispred zgrade fakulteta. Očekujemo da nam se javi s konkretnim prijedlogom.

Sastanak Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju održat će se u ponedjeljak, 30. studenoga u 11 h u Vijećnici Filozofskog fakulteta.

Plenum se osvrnuo na izjave ministra Fuchsa iz kojih je moguće pročitati da ministar naše zahtjeve nije, ili se pretvara da ih nije shvatio. Plenum je nakon rasprave odlučio da neće premijerki osobno uručiti naš zahtjev koji je svima dostupan u svakodnevnim izjavama za medije.

Plenumu je podnesen izvještaj s današnje izvanredne sjednice Vijeća Filozofskog fakulteta. Veći dio članova Vijeća odbio je raspravljati o besplatnom obrazovanju. Vijeće je odbilo priznati valjanost referenduma koji su se, s pitanjem podržavaju li studenti blokadu nastave, proveli ili planirali provesti unutar pojedinih odsjeka te je pozvalo studente da prekinu blokadu nastavnog procesa. Nasilje profesorâ spram pojedinih studenata koji su blokirali nastavu na Vijeću nije spomenuto.

Plenum je odlučio da se neće očitovati o rezultatima nelegitimnog referenduma kojeg je sproveo Odsjek za arheologiju i potom zatražio očitovanje plenuma čiju legitimnost ne priznaje.

Nije bilo zainteresiranih za odlazak na internacionalni plenum koji će se održati ovaj vikend u Münchenu te se plenum odlučio ispričati.

Plenum nije imao prigovora na kandidaturu nezavisne studentske inicijative za nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić” koju dodjeljuje CMS iz Osijeka, no istaknuto je kako je problematično kandidiranje skupine koja ne postoji kao registrirana udruga te da bi CMS-u valjalo napomenuti da bi se s kandidaturom trebali složiti plenumi svih fakulteta.

Radne grupe su podnijele izvještaje.

Redarska služba dobro funkcionira.

Mini akcije pripremaju performans za ponedjeljak. Sastanak radne grupe je sutra u 17h u A001.

Radna grupa za informiranje zatražit će od Fakulteta besplatno printanje, odnosno fotokopiranje Skripti. Grupa će se sastati sutra u 15h u A002.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila je o situaciji na drugim fakultetima. Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti blokirana su sva predavanja i seminari, a blokadu nastavljaju i sutra. Blokiran je i splitski Filozofski fakultet, a u Puli i dalje traje blokada Sveučilišta. Na zadarskim se plenumima raspravljalo o mogućnosti blokade. U Osijeku je održana tribina o direktnoj demokraciji i plenumu koji će se održati u bliskoj budućnosti. I Hrvatski studiji uskoro održavaju plenum na koji smo svi pozvani. Plenum je pogledao i kratak film s blokiranja u Rijeci.

Kolege s Fakulteta političkih znanosti sutra pred Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa organiziraju mini akciju pod nazivom “Bdijenje za oživljenje”. Akcija počinje u 19 sati, a s njihovog se fakulteta kreće u 18:30 h.

Grupe za učenje kreću s radom. Na grupe su pozvani svi, a termine potražite u auli Fakulteta i na portalu.

Grupa za tehnička pitanja plenuma podsjetila je da se prijedlozi za dnevni red tijekom blokade zaprimaju do sat vremena prije početka plenuma, kao i da se se nebitni i nejasni prijedlozi (ilitiga gluposti) ne uvrštavaju na dnevni red.

Programska sekcija s ponosom je izvijestila plenum da je sutrašnji program već sastavljen. Preporučeno je da studenti na fakultet ne dolaze samo na plenum već i tijekom dana te prisustvuju tribinama i sastancima radnih grupa. Mnoge teme možemo diskutirati na tribinama i radionicama.

Plenum je odlučio da neće promijeniti politiku blokiranja parkirališta i izglasao nastavak blokade i sutra.

Nakon odabira moderatorâ za sutrašnji plenum koji će početi sutra u 20h i novih glasnogovornica, plenum je zaključen oko 23 sata.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.