kolumna

Fakultetsko vijeće FFZG-a reagiralo na smanjenje proračunskih izdataka za izdavaštvo

Jasan pokazatelj državne nebrige za sektor znanosti (i visokog obrazovanja) je i nedavno prihvaćeni proračun RH za 2010. godinu. Naime, prihvaćeni proračun kojeg predlaže matični resor – u ovom slučaju MZOS – pokazuje drastično smanjenje izdataka za znanstvene časopise bez kojih teško može funkcionirati jedna znanstvena sredina. Na takav udarac resornog ministarsta i Vlade RH reagiralo je i Fakultetsko vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta čije zaključke prenosimo u cijelosti.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razmatralo je na sjednici 18. prosinca 2009. aktualno stanje u hrvatskom znanstvenom izdavaštvu s obzirom na drastično smanjenje planiranih proračunskih sredstava u 2010. godini.

Okolnost da je financijski udar na znanstveno izdavaštvo kojim je prepolovljena proračunska potpora uslijedio nakon niza godina u kojem su ta sredstva bila planski umanjivana upućuje na zaključak da nije riječ o trenutnom, recesijskom efektu, odnosno o antirecesijskoj mjeri nego o neslavnoj konačnici jedne pogrešne i teško shvatljive znanstvene politike u području znanstvenog izdavaštva.

O tome svjedoče financijski pokazatelji o visini sredstava iz državnog proračuna koja su u proteklim godinama bila izdvajana za sufinanciranje znanstvenih časopisa:

2007. god. ……………15.000000,00 kn

2008. god. ……………13.000.000,00 kn

2009. god. …………… 9.500.000,00 kn
__________________________________

2010. god. ……………. 4.780.500,00 kn

U vrijeme dok je znanstvena politika u Hrvatskoj planski smanjivala financijsku potporu hrvatskim časopisima oni su na međunarodnom planu doživljavali izuzetan uspon i afirmaciju. To je dovelo do paradoksalne situacije u kojoj su časopisi bili sustavno kažnjavani za postizanje sve boljih rezultata na međunarodnom planu. O tom paradoksu hrvatske znanstvene politike rječito govore podaci o porastu broja indeksiranih hrvatskih časopisa u međunarodnim bazama podataka:

Broj časopisa indeksiranih u Web of Science:

2005. god. …………….12 časopisa

2007. god. …………….17 časopisa

2009. god. …………… 56 časopisa

U isto vrijeme, do prosinca 2008. godine hrvatski časopisi koji su ušli u bazu podataka SCOPUS dosegnuli su brojku od 69 časopisa, a časopisi koji su indeksirani u bazi podataka ERIH (European Reference Index for the Humanities) brojku od 58 časopisa.

Izdavanje znanstvenih knjiga dospjelo je u još nepovoljniju situaciju u odnosu na časopise jer je proračunska potpora u protekle tri godine zabilježila vrtoglavi pad s 20.000.000,00 kuna u 2008. godini na 6.547.000,00 kuna, koliko je predviđeno u proračunu za 2010. godinu. K tome, prilikom rebalansa proračuna 2004. godine s odobrene stavke za financiranje znanstvenih knjiga oduzeto je 10.000.000,00 kuna. To je prouzročilo trajni poremećaj u sustavu podupiranja i izdavanja znanstvenih knjiga tako da trenutni dug po osnovi odobrene potpore u 2008. i 2009. godini, uz 213 neocijenjenih naslova iz tekuće godine, iznosi 23.800.000,00 kuna.

Fakultetsko vijeće želi skrenuti pozornost da je znanstveno izdavaštvo infrastrukturni element znanstvenog i visokoškolskog sustava i da neodgovorno smanjivanje ili čak eliminiranje proračunske potpore znanstvenom izdavaštvu ima izravne posljedice za funkcioniranje znanstveno-istraživačke i visokoškolske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Publiciranje rezultata znanstvenog rada završni je čin istraživačkog procesa, preduvjet znanstvene i akademske komunikacije, te pretpostavka za obavljanje izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja za 13.000 hrvatskih znanstvenika. Stoga je nepojmljivo da se s jedne strane zakonski propisuju izborne procedure i uvjeti, koji pretpostavljaju sustav znanstvenog izdavaštva, a da se s druge strane proračunskim restrikcijama to isto izdavaštvo ugrožava i dovodi u pitanje sam njegov opstanak.

Fakultetsko vijeće stoga daje punu podršku akciji urednika časopisa i izdavača znanstvenih publikacija da se očuva sustav financiranja kojim se potiče razvoj i podupire izvrsnost, te da se osigura dostatno, regulirano i transparentno sufinanciranje hrvatskih znanstvenih, znanstveno-stručnih časopisa, sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga.

Fakultetsko vijeće traži da Vlada Republike Hrvatske

  • hitno razmotri problem znanstvenog izdavaštva;
  • donese interventne financijske mjere kojima će se spriječiti urušavanje sustava znanstvenog izdavaštva s nesagledivim posljedicama za funkcioniranje znanstvene i visokoškolske djelatnosti u Republici Hrvatskoj uopće, a napose za sustav izbora i napredovanja u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima;
  • inicira promjenu pogrešne znanstvene politike u području znanstvenog izdavaštva, te hitno pošalje poruku ohrabrenja brojnim urednicima znanstvenih časopisa i djelatnicima u području znanstvenog izdavaštva koji svojim entuzijazmom i osobnim zalaganjem grade i održavaju sustav znanstvenog izdavaštva preko kojeg je hrvatska znanost postala vidljivom i prepoznatljivom na međunarodnom planu.
Dekan
Dr. sc. Damir Boras, red. prof.
22. prosinca 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
Arhiva članaka