kolumna

Iz medija – prosvjed 30. ožujka

Kao i inače nakon prosvjeda i drugih studentskih aktivnosti, donosimo kratak pregled medijskih napisa. Ovoga puta, većina je članaka posvećena prosvjednoj akciji “Stop školarine – SVEučilište SVIMA” kojeg su 30. ožujka održali studenti Ekonomskog, Filozofskog, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te studenti Fakulteta političkih znanosti pred Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu

Business.hr:
“Studenti nemaju razloga za prosvjed” (video)

Danas.hr:
Ogorčeni studenti najavili borbu do kraja (fotogalerija)

Glas Istre:
Prosvjedovali zagrebački studenti
Studenti su se okupili pred HNK-om noseći transparente s već poznatim porukama, među ostalim, “Stop školarine – Sveučilište svima”, “EUtanazija obrazovanja”, “Bauk blokade kruži Hrvatskom”. Potom su se, uz glasne zvižduke i pozive vozačima da zatrube u znak potpore, preselili ispred Sveučilišta gdje je trajala sjednica Senata.

Glas Slavonije:
Studenti na ulici zbog školarina
“I rezanje upisnih kvota za diplomske studije i naplaćivanje školarina oblik su uskraćivanja prava na obrazovanje. Ustav ove države kaže da je pravo na obrazovanje dostupno svima, ali nadležni ministar se ne slaže. Brucošima je rečeno kako o školarinama ne moraju voditi brigu, no nije im rečeno pod kojim uvjetima će morati početi voditi računa o tome. I dalje se ne zna ništa, premda su upisi za nekoliko mjeseci”, istaknuli su studenti.

HRT:
Prosvjed zagrebačkih studenata (video)

H-alter:
Video: Bauk blokade i dalje kruži Hrvatskom
Ovakvim odredbama Hrvatska je daleko od zamišljenog koncepta “izvrsnosti” i rado prizivane “zemlje znanja”. A da je novi ministar obrazovanja Radovan Fuchs od svog prethodnika osim ministarske fotelje naslijedio i dozu bahatosti potvrđuje i jučerašnja izjava kojom je studentski prosvjed nazvao “kazalištem ispred kazališta”.

Jutarnji list:
Studenti prosvjedovali ispred Sveučilišta u Zagrebu
Studenti Ekonomije ističu da su školarine na njihovom fakultetu čak 6,5 tisuća kuna, te da je samo pet posto studenata upisano uz potporu Ministarstva. Prema njima se tragedija komercijalizacije obrazovanja najbolje očituje u činjenici da je nekad ugledni fakultet danas postao temom crne kronike.

Osijek 031:
“Bolonja” povećala prolaznost i smanjila kvalitetu studija
Zbrka je, kaže, i na tržištu rada. Poslodavci i dalje ne shvaćaju nove nazive i titule, pa prvostupnike (završen trogodišnji preddiplomski studij) doživljavaju kao nekadašnju višu stručnu spremu, a tek magistre (završen diplomski, odnosno petogodišnji studij), gledaju kao osobe s visokom stručnom spremom.

Novi list:
Bjeliš na mukama
Bota je objasnio da je suspenzivni veto uložen zato što studenti Filozofskoga fakulteta traže besplatno studiranje za sve, a ne samo za studente prve godine studija koji će, u skladu s vladinom odlukom, upisati prvu godinu studija u akademskoj godini 2010./2011. bez participacija. Dodao je da studenti Filozofskoga fakulteta nemaju ozbiljnije primjedbe na predložene upisne kvote.

Slobodna Dalmacija:
Prosvjed studenata: Tražimo besplatno obrazovanje za sve
Ja ne vidim razlog za studentski prosvjed, ali ako smatraju da trebaju raditi kazalište ispred kazališta neka ga naprave. Ja sam apsolutno siguran da najveći broj studenata definitivno podržava ovu odluku Vlade o jednakim startnim pozicijama za sve studente koji upisuju godinu, rekao je jučer Fuchs.

T-portal:
Država želi uzimati iz džepova studenata (video)
Studenti se žale da nije definirano kako će izgledati novi model financiranja: koliki će postotak studenata plaćati nakon prve godine, što će biti s izvanrednim studentima, što će biti s plaćanjem ECTS-bodova, kolike će biti školarine…

Vjesnik:
Školarine pokrivaju 27 posto troškova Sveučilišta
Rektor Aleksa Bjeliš izrazio je zabrinutost zbog najava smanjenja izdvajanja za istraživačke djelatnosti, što dovodi u pitanje konkurentnost naših istraživača. “Ovakve redukcije otvaraju pitanje politike prema visokom obrazovanju i istraživanju. Druge zemlje koje su također u recesiji teže pojačati financiranje znanstvenih istraživanja, jer u jačanju toga segmenta vide najbržu mogućnost izlaska iz krize”, poručio je rektor.

ZaMirZine:
Studenti prosvjedovali pred zgradom Sveučilišta
Zahvaljujući prosvjedima, već dvije godine diplomski je besplatan, no vlast očito čini sve što može da sredstva koja izdvaja za obrazovanje odu negdje drugdje.

31. ožujka 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka