Izjava za medije 6. svibnja

Već smo prenijeli vijest o novom modelu plaćanja studija koji je očito usklađen na posljednoj sjednici Rektorskog zbora. Stoga smo dužni reagirati na te (polu)službene informacije i na izjavu predsjednika Rektorskog zbora Ivana Pavića, kao i na poimanje potpuno javno financiranog obrazovanja nadležnih na hrvatskim sveučilištima.


Predsjedavajući Rektorskog zbora Pavić je u medijima iznio model naplaćivanja školarina usklađen na posljednjoj sjednici Zbora. Uspješan student je, prema mišljenju Rektorskog zbora, samo onaj student koji prikupi 60 ECTS-bodova, odnosno položi sve ispite propisane studijskim programom na jednoj godini. Neuspješni tako postaju i studenti koji zadovolje uvjete za upis u sljedeću godinu, pa makar i s prosjekom 5.0, ako pritom ne daju sve ispite. Takav student mora platiti onoliko ECTS-bodova koliko mu nedostaje do brojke 60. Cijena jednog ECTS-boda iznosit će, po rektoru Paviću, simboličnih, 300 kuna. No uzme li se u obzir da jedan kolegij prosječno iznosi oko 5 ECTS-bodova, to ispada oko 1500 kn po kolegiju. Prema ovoj računici, svaki student koji s minimalna prikupljena 42 boda upiše iduću godinu studija, plaća “simboličnih” 5400 kuna školarine. Neuspješniji od neuspješnih, odnosno studenti koji ne zadovolje ni uvjete upisa i ne prikupe 42 ECTS-boda, plaćaju maksimalni iznos školarine.

30. ožujka, na dan studentskog prosvjeda, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je priopćenje kojim objašnjava Vladinu odluku o financiranju prve godine studija svim brucošima u akademskoj godini 2010./2011. U priopćenju između ostalog piše i da će za sve studente koji budu uredno ispunjavali svoje studijske obveze, studij biti u cijelosti besplatan od početka pa do završetka. Rektorski zbor je sad odlučio da uredno ispunjavanje studijskih obveza znači isključivo polaganje svih ispita. Ovakav model, koji vladajuće strukture zovu besplatnim obrazovanjem, rigorozniji je i od postojećeg modela naplaćivanja školarina. Ubuduće će samo studenti dobrog socioekonomskog statusa biti u mogućnosti prebaciti ispit na iduću godinu studija. Studentima koji rade da bi si priuštili studij, i zbog toga produljuju vrijeme studija, naplaćivat će se maksimalna cijena školarine. Pritom podsjećamo da postojeća istraživanja govore o tome da naplaćivanje školarina nikako ne utječe na skraćivanje duljine studiranja, već da duljina studiranja ovisi o materijalnim prilikama studenta, pri čemu dulje studiraju oni koji moraju raditi tijekom studija. Po modelu Rektorskog zbora studenti plaćaju čak i kada s odličnim prosjekom završe studij u roku, samo zbog prebacivanja ispita koji im nije uvjet na iduću godinu! Još jednom podsjećamo da bilo kakva financijska penalizacija ne kažnjava lijene studente nego studente koji se školuju uz rad.

Financijska penalizacija također otvara vrata brojnim manipulacijama jer će se fakultetima omogućiti zarađivanje novaca na neprolasku ispita, a kvaliteta studiranja drastično će pasti jer će većina studenata težiti dati što više ispita, pa makar i s prolaznom ocjenom, samo da ne bi morali plaćati, umjesto da se potrude što bolje naučiti gradivo za ispit, pa makar ga i ne položili odmah, ako nije uvjet. “Čišćenje” godine je jako rijetko čak i kod najboljih studenata s najboljim prosjecima, što je lako statistički provjerljivo. Naprimjer, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je samo 22% studenata prve bolonjske generacije nakon prvog semestra prikupilo maksimalan broj bodova.

Kad se obrazovanje počne “stimulirati” uvođenjem bilo kojeg oblika financijske participacije studenata dolazi do njegove komercijalizacije. Kako komercijalizacija obrazovanja dovodi do rastućih studentskih dugova i širenja društvene nejednakosti može se vidjeti promatranjem obrazovnih sustava Velike Britanije i SAD-a, nasuprot kojih stoji potpuno javno financirano obrazovanje Finske koje igra ključnu ulogu u razvoju te zemlje. Model koji uključuje novčano kažnjavanje studenata posve je suprotan ideji besplatnog i svima dostupnog obrazovanja, te na kraju dovodi do toga da većina studenata mora plaćati svoj studij.

Vezani članci

  • 25. listopada 2020. Borba radnica i radnika iz Lancashirea protiv ropstva "Buržoazija je znala da će ukidanje ropstva potaknuti radničku klasu na borbu protiv vlastitog nadničkog ropstva. Vlasnici mlinova organizirali su sastanak kako bi pridobili podršku za Jug te okrivili ciljeve Sjevera za patnju tekstilnih radnica i radnika. Njihova su se nastojanja pokazala jalovima jer je radnička borba protiv kapitalizma bila povezana s borbom za ukidanje ropstva. Radnice i radnici zaposleni u industriji pamuka okupili su se 31. prosinca 1862. godine u mančesterskom Free Trade Hallu ne bi li izglasali nastavak podrške blokadi. Odbili su pomaknuti ijednu balu pamuka s Juga, iako im je ta odluka prouzrokovala ogromne teškoće, znajući da su ruke koje su zadnje dirale taj pamuk bile ruke robova."
  • 18. listopada 2020. Ne možemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbe "Novo izvješće ukazuje na to da je 1% najbogatijih na svijetu odgovorno za dvostruko više emisija stakleničkih plinova od cijele donje polovice planeta. Zaključak je jasan – kako bismo se borili protiv klimatskih promjena, moramo se boriti protiv vladajuće klase."
  • 18. listopada 2020. O nadolazećoj propasti akademske radničke klase "Zbog prekarnosti i niskih plaća na modernim sveučilištima, mlade akademske radnice i radnici često su prisiljeni raditi na više mjesta kako bi preživjeli. Ako se neoliberalne reforme nastave, budućnost je jasna: akademija će ponovo postati rezervat za društvenu elitu."
  • 18. listopada 2020. Na Zemlji je zabilježen dosad najtopliji rujan "Neviđeno visoke globalne temperature učinile su prošli mjesec najtoplijim rujnom od 1880. godine. 2020. godina će po svoj prilici biti jedna od tri najtoplije zabilježene godine."
  • 11. listopada 2020. Trumpove anti-trans mjere štite predrasude u doba pandemije COVID-19 "Trumpovo ukidanje povijesnih zaštita za transrodne populacije, određenih za Obame, nova je razina okrutnosti tijekom pandemije COVID-19, piše Kay Van Wey, odvjetnica iz odvjetničkog društva Van Wey, Presby & Williams."
  • 11. listopada 2020. COVID-19 i globalna ovisnost o jeftinom migrantskom radu "COVID-19 pandemija usmjerila je pozornost na strukturnu ovisnost svijeta o radu koji je moguće eksploatirati."
  • 11. listopada 2020. Nismo sišli s uma, nego smo ludi od bijesa "Marksistička analiza epidemije mentalnih bolesti nužno će je staviti na teret klasnom društvu i alijenaciji, te nepravdi i bijedi koje ono uzrokuje. Sølvi Qorda piše o prijekoj potrebi suočavanja s pitanjem mentalnih bolesti."
  • 4. listopada 2020. Jedan od načina odupiranja kapitalističkoj proizvodnji hrane "Agroekologija se oslanja na duboke sustave znanja kako bi suzbila štetu uzrokovanu kapitalističkim agrobiznisom."
  • 4. listopada 2020. „Obiteljske vrijednosti“ bez klase su slijepa ulica za laburiste "Obitelj se često s pravom doživljava kao temelj konzervativizma. Međutim, imajući u vidu rapidan porast dječjeg siromaštva i primoravanje obitelji na sve katastrofalnije životne uvjete, Keir Starmer je s pravom pokušao reaproprirati obitelj u svojem govoru na jučerašnjoj konferenciji. Ipak, ako vođa laburista zaista cijeni „obiteljske vrijednosti“, mora preći s otrcanih fraza na klasnu politiku."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve