Izvještaj s 90. plenuma, 4. lipnja 2010.

Na 90. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. U Rijeci će se u petak, 11. lipnja održati prosvjed protiv novog modela školarina. Plenum je raspravljao o daljnjim akcijama. Rasprava o tome na koji će se način djelovati protiv prijedloga Rektorskog zbora koji se tiče školarina nastavit će se na plenumu u ponedjeljak u 21 h u D7.

Na 90. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Većina profesora Sveučilišta u Zagrebu dobila je Studentski FAQ: Školarine u svoj inbox.

U ponedjeljak u 20 sati u D3 kandidati za SSUFF će se predstaviti i održat će se izbori.

U Rijeci se organizira prosvjed protiv uvođenja novog modela naplaćivanja školarina na hrvatskim sveučilištima. Prosvjed će se održati 11. lipnja 2010. s početkom u 11 sati. Mjesto okupljanja je Jadranski trg s kojeg će se prosvjednici preko Korza uputiti prema Rektoratu.

Nakon što je na prethodnom plenumu izglasano da se dekanu FFZG-a pošalje dopis da sazove izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća prije sjednice Senata koja se održava u utorak, 8. lipnja, dekanu Borasu je upućen sljedeći dopis:

Zahtjev za sazivanjem izvanredne sjednice Vijeća fakulteta i određivanje kriterija zadržavanja besplatnog studiranja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

Poštovani,

S obzirom na to da se Vijeće Filozofskog fakulteta nije očitovalo na prethodno urudžbirani model plenuma Filozofskog fakulteta o utvrđivanja kriterija zadržavanja besplatnog obrazovanja na Filozofskom fakultetu, ponovno Vam dostavljamo ponešto izmijenjen naš prijedlog tih kriterija. Molimo sazivanje sjednice Fakultetskog vijeća prije redovne lipanjske sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu s točkama dnevnog reda:

1. Rasprava o kriterijima zadržavanja besplatnog studiranja
2. Očitovanje o prijedlogu modela Rektorskog zbora

Još se nitko iz uprave o tome nije očitovao. Očitovanje se očekuje do ponedjeljka.

Na dnevni red sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu nije uvrštena točka o školarinama, no o tome bi se moglo raspravljati pod točkom „Ostalo“.

Podneseno je izvješće u kojemu je iznesena procjena interesa studenata za daljnje akcije, a koje se tiču problema s novim modelom školarina.

Na plenumu se raspravljalo o mogućim potezima u vezi s donošenjem novog modela plaćanja i na Senatu Sveučilišta u Zagrebu te su donesene odluke o određenim akcija koje će biti poduzete, a o kojima će se još raspravljati na sljedećem plenumu.

Radna grupa OLIO sastat će se u subotu, 5. lipnja u 18 sati u A-001.

Ekipa HRT-a je poslala molbu plenumu da delegira sudionika plenuma koji bi dao izjavu za Dnevnik 3 te odobrenje da snime početak plenuma. Početak plenuma nije sniman. Plenum je izglasao sudionicu plenuma za delegata koji će dati izjavu HRT-u ispred Fakulteta, a ne u studiju.

Radio Sljeme je također zatražilo da se pošalje delegat koji će gostovati u njihovoj emisiji Studentska posla u koju smo već slali delegate. Delegiran je sudionik plenuma koji će s voditeljicom popričati o novom modelu školarina i eventualnim akcijama plenuma. Emisija će biti emitirana u ponedjeljak, 7. lipnja u 15:30 h.

Sudionica plenuma je primijetila da je D7 zauzet ponedjeljkom u 20 sati. Plenum će se održati u ponedjeljak, 7. lipnja u 21 h u D7.

Izglasani su moderatori za ponedjeljak.

Plenum je zaključen u 22:20.

Vezani članci

  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.