Plenum

Izvještaj sa 101. plenuma, 12. listopada 2010.

Na 101. plenumu je raspravljano o pet točaka dnevnog reda. Plenum je dao odobrenje da se formiraju udruge kao legalni produžeci blogerske sekcije i radne grupe za širenje direktne demokracije. Plenum će otvorenim pismom reagirati na izjave dekana Borasa u Novom listu od 11. listopada 2010. Novi Studentski zbor još nije konstituiran.

Danas je donesena sudska odluka o pokretanju stečajnog postupka u Kamenskom d.d. koja stupa na snagu sutra, čime se automatski prekida štrajk, kao i svakodnevni marševi. Sutra ujutro radnice imaju sastanak sa stečajnim upraviteljem.

Otkrilo se da je dug dvostruko veći od pretpostavljenog. Dug samo jednog vjerovnika pokriva 80% stečajne mase (vrijednosti firme), a ima i drugih vjerovnika. Svi oni dolaze na red za isplatu prije radnica te za isplatu njihovih plaća neće ostati novaca.
U petak 15. listopada u 17 sati u prostoriji A-001 (na dnu desnog hodnika u prizemlju FFZG-a) održat će se radionica “Kako funkcionira plenum?”.
Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 15. listopada u 13:15 u dvorani A u južnoj zgradi na adresi Ivana Lučića 5 održat će se tribina o bolonjskom modelu studiranja, pri čemu će neke od tema biti i model plaćanja participacija i uspješnost “bolonjskih generacija”.
Prošlog su se tjedna sastale blogerska sekcija, radna grupa za informiranje i radna grupa za širenje direktne demokracije. Na sastanku se raspravljalo o organizaciji tribina za sindikate i Zakladi Rosa Luxemburg.
Plenum je dao odobrenje da se formiraju formalne udruge kao legalni produžeci blogerske sekcije i radne grupe za širenje direktne demokracije, iz čega proizlazi da odgovaraju plenumu.
Izvještaj o konferenciji za sindikate nije podnesen.
Radna grupa za širenje direktne demokracije je podnijela izvještaj sa svog redovnog sastanka.

Do sljedećeg plenuma održat će se sastanci ovih radnih grupa i sekcija: radna grupa za analizu dokumenata (13.10 u 18 h), radna grupa za širenje direktne demokracije (13.10. u 20h), blogerska sekcija (14.10. u 20 h). Svi zainteresirani su pozvani u A-001!
Sudionici plenuma su spontano pod točkom dnevnog reda “Sazivanje radnih grupa“ započeli s raspravom treba li se na današnjem plenuma raspraviti o pitanju mailing liste plenuma. Plenum je glasao da želi raspraviti o tom plenumu na ovom plenumu.
Plenum želi da se na već postojeću plenumsku mailing listu dodaju oni ljudi koji bar jednom dođu na plenum, a koji bi, ako su zainteresirani, upisali svoj e-mail na papir koji bi se na svakom plenumu slao okolo, s tim da će administrator liste svaki put obavijestiti članove liste o dodavanju novih članova.
U utorak u 18 sati na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma raspravit će se o kriterijima za izbacivanje s mailing liste plenuma.
Povela se rasprava o programskoj sekciji i organiziranju alternativnog programa. Programske radna grupa će podijeliti termin sastanka s radnom grupom za širenje direktne demokracije (13. listopada u 20 sati u A-001).
5. studenog je druga godišnjica borbe za besplatno obrazovanje u Hrvatskoj. Sudionici plenuma smatraju da nema smisla odlučivati da li plenum želi i službeno obilježiti ovu godišnjicu.
U Novom listu je izašla reakcija dekana Borasa na tvrdnje da Filozofski fakultet u Zagrebu neće dopustiti svojim zaposlenicima da kao mentori sudjeluju u radu besplatnog poslijediplomskog studija Humanističkih znanosti na Sveučilištu u Zadru. Dekan je iskreno odgovorio da je „problem prije svega u tome što je njihov studij besplatan, a naš nije.“
Plenum će otvorenim pismom reagirati na izjave dekana Borasa u Novom listu od 11. listopada 2010.
Internacionalni besplatni studentski poslovni list Manager u rubrici Fakultet želi objaviti tekst na temu po izboru plenuma. Sudionik plenuma već piše jedan članak i javit će se i pridružiti blogerskoj sekciji koja barata tekstovima.
Novi Studentski zbor još nije konstituiran. Radna grupa za direktnu birokraciju će prionuti poslu.
Sljedeći plenum održat će se u utorak 19. listopada u 20 sati u D7.

Izabrane su moderatorice.
Plenum je zaključen u 22:21.

13. listopada 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka