Izvješće s tribine “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?”

U četvrtak na Filozofskom fakultetu u organizaciji Udruženja studenata filozofije i Slobodnog Filozofskog održana je tribina o akademskoj odgovornosti u kontekstu donošenja novih zakona, i to točno na dan kada je Ministarstvo obznanilo svoje daljnje akcije u izmjenama nacrtâ zakona iz područja znanosti i visokog školstva. Na tribini su, kao što je najavljeno, govorili akademski radnici Filozofskog fakulteta: Neven Jovanović, Hrvoje Jurić i Dean Duda.

Profesor Jovanović je u svom izlaganju ukazao na “europske perspektive” novih zakona. Kako je upozorio, Osmi okvirni program propisuje smanjenja financiranja znanstvenih projekata iz područja društvenih, ekonomskih i humanističkih znanosti. Djelovanje ideološkog aparata EU jasno je i iz same birokratizirane strukture prijava i odobrenja projekata iz koje proizlazi da svaki pokušaj prijave projekata u čijim su osnovama (ili ciljevima) kritika sistema, biva neslavno okončan u nekoj od etapa spomenutog procesa. U svom izlaganju je spomenuo i iskustva znanstvenika iz susjedne Slovenije koji upućuju kritiku evropskom modelu izdvajanja sredstava za znanstvena istraživanja koje je na nekoliko nivoa u najmanju ruku nepravedno. Jovanović je završio svoje izlaganje s konstatacijom da takva politika vodi stvaranju „vesele“, a ne društveno odgovorne i kritičke humanistike i znanosti!

Hrvoje Jurić se u svojem referatu osvrnuo na rad povjerenstava za izradu novih zakona i njihovu odgovornost, posebice člana povjerenstva koji o takvoj odgovornosti drži kolegij na Filozofskom fakulteta. Rad čiji je proizvod ovakav paket zakona dovoljno govori o etičkoj odgovornosti akademskih radnika u povjerenstvu MZOŠ-a, kao i o njihovoj svijesti. Profesor Jurić je otvorio i temu daljnje borbe protiv ovih zakona i općenito – društvenih tendencija kojih je ovaj zakon samo dio, zazivajući solidaran otpor radnika, seljaka i studenata.

Treći izlagač, Dean Duda, nadovezujući se na prethodni zaziv za općim štrajkom i otporom, sa zadrškom je pričao o takvoj mogućnosti zbog vlastite skepse za klasnu svijest akademske zajednice i zbog njene unutarnje hijerarhizacije i reakcionarstva koji ne mogu proizvesti solidarnost pa i neko političko djelovanje. Također je ukazao na logiku i kontekst donošenja novih zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja posebno se referirajući na najnoviji solidarni udar pozicije i opozicije na javni sektor izglasavanjem zakona o javnom RTV servisu. Upozorio je da su zdravstvo i obrazovanje, iako dobrano nagrizeni komercijalizacijom, jedini ostaci javnog sektora.

Kako se i očekivalo, rasprava se povela oko daljnjeg djelovanja akademske zajednice i studenata u rušenju ovih zakona. Nekolicina je izrazila negodovanje s konstatacijom prof. Dude da su jedino studenti ti koji mogu pružiti otpor ovim tendencijama. On je, kako je kasnije upozorio, upućivao na studentsku infrastrukturu kao što su medij (Slobodni Filozofski) i direktna demokracija ne videći mogućnosti izgradnje takvih aparata među akademskim radnicima. Međutim, jasno je da treća akcija širih razmjera u zadnje dvije godine neće biti moguća samo uz djelovanje spomenutih studentskih infrastruktura (koje, istina, nikad nisu bile isključivo studentske – nego javne) nego uz jasnu političku i fizičku solidarnost drugog pola akademske zajednice koja je zasad svoje djelovanje bazirala na apelima, pismenim podrškama i dopisima i koja konačno mora svoje djelovanje prenijeti s poštanskog, na bojno polje!


Jasna Cetkić

Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve